LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Studentski projekt

S Četkom Pastićem uskoro organiziramo božićno darivanje; evo što stoji u pozadini priče

Iza projekta „Kako je Četko Pastić spasio osmijeh” stoji više od 40 volontera. Prije blagdanskog darivanja koje pripremamo u suradnji s njima, otkrivamo vam čime se zapravo bave.

Iza projekta „Kako je Četko Pastić spasio osmijeh” stoji više od 40 volontera. Prije blagdanskog darivanja koje pripremamo u suradnji s njima, otkrivamo vam čime se zapravo bave.

Zapratite li društvene mreže, točnije Instagram profile Studentski.hr i Četko Pastić, uskoro će vas ondje dočekati blagdansko darivanje. Neće manjkati ni popratnog edukativnog sadržaja vezanog uz oralno zdravlje. 

Tko je zapravo Četko Pastić i čime se on bavi, objasnio je Karlo Vrbanić, student dentalne medicine i voditelj projekta. 

– Studentski projekt studenata dentalne medicine u Rijeci Kako je Četko Pastić spasio osmijeh, od milja zvan Četko Pastić, za glavni cilj ima evaluaciju i unaprjeđenje oralnog zdravlja djece. Uz to cilj je i razviti svijest o ulozi oralnog zdravlja u ukupnoj kvaliteti života. Projekt danas ponosno broji više od 40 volontera, odnosno studenata dentalne medicine u Rijeci.

Predstavnici projekta navode da njime žele osvijestiti djecu i odrasle o važnosti održavanja oralne higijene, o mogućnostima protetskih nadoknada pri ekstrakciji zuba, o bolesti usko povezanima s karijesom (npr. infarkt) i upalom zubnom mesa. Pritom, kažu, ciljaju i na grupu studenata koji će u bližoj budućnost postati roditelji te ih na taj način educirati o važnosti prestanka dudanja, o velikim poteškoćama koje nastaju zbog karijesa bočice i o pravilnoj prehrani koja uvelike utječe na pojavu karijesa.


 
Pobliže su opisali problematiku karijesa, pri čemu su istaknuli da se radi o najčešćoj bolesti današnjice:

– Karijes je lokalizirani, posteruptivni proces praćen smekšavanjem tvrdih zubnih tkiva i stvaranjem šupljine u zubu. Najčešća je bolest današnjice i najbolji je pokazatelj ukupnog stanja oralnog zdravlja. Istraživanja su pokazala kako napredne i bogate zemlje svijeta imaju manju pojavu karijesa te se iz tog razloga njegova pojava smatra i pokazateljem socijalnog i ekonomskog stanja države. KEP indeks pokazatelj je koji Svjetska Zdravstvena Organizacija koristi još od 1938. godine kako bi se procijenila učestalost karijesa. Hrvatska je među zemljama s najvišim KEP indeksom u Europskoj uniji – jedino Bugarska ima veći. Uzrok tome jest činjenica što se dječja i preventivna stomatologija od 1993. godine ne provodi kao sustavna i organizirana briga.

Osnivačica projekta i sama je za vrijeme svog volonterskog angažmana u studentskim danima primijetila kako su djeca i mladi nižeg socio-ekonomskog statusa skloniji pojavi karijesa u ranoj dječjoj i adolescentnoj dobi. Žele, stoga, ukazati na važnost mliječnih zubi te potaknuti rani odabir doktora dentalne medicine.

– Strah od doktora dentalne medicine najčešći je strah u svijetu poslije straha od javnog nastupa te je naš cilj truditi se iskorijeniti ga od malih nogu. Želimo stvoriti naviku odlaska na redovite kontrole svakih 6 mjeseci studentima i djeci. – kazali su.

Njihovim projektom obuhvaćene su radionice za djecu u sklopu kojih ih se educira o održavanju pravilne higijene te ih se nagrađuje s higijenskim potrepštinama, zatim radionice za studentice koje su majke ili trudnice. Kroz projekt žele uspostaviti suradnju s ginekolozima i patronažnim sestrama. A, između ostalog, studentima žele pojasniti promjene koje se mogu dogoditi u usnoj šupljini kao posljedica stresa te im pojasniti kako ih spriječiti.

– Naš je cilj, između ostalog, ukazati studentima što najviše zanemarujemo tijekom studentskih dana u oralnoj higijeni i spremni smo odgovoriti na sva pitanja vezana uz česte pojave afti, herpesa, krvarenja zubnog mesa i slično. Studentima želimo poručiti da ako imaju problema sa zubima tijekom studija, a nemaju mogućnost odlaska doma u tom trenutku njihovom odabranom doktoru dentalne medicine, da smo mi (studenti dentalne medicine u Rijeci) tu i da nam se uvijek mogu javiti. – napomenuli su. 

Istaknuli su da će organizirane radionice biti otvorene i besplatne za sve studente Sveučilišta u Rijeci, kao i za učenike škola i članove udruga s kojima su one dogovorene. Jedna od takvih radionica, namijenjena studentima, fokusirana je na posljedice koje loša prehrana ostavlja na oralno zdravlje. 

– Dokazano je da se studenti tijekom studentskih dana udebljaju za cca 8 kg te im se prehrana itekako pogoršava. Znamo da prehrana utječe na karijes, dokazano je da studenti konzumiraju puno više šećera, tijekom rokova manje peru zube te je incidencija karijesa povećana. Iz rog razloga, odlučili smo organizirati radionicu u kojoj im objašnjavamo što je potrebno za održavanje dobre oralne higijene, kako se koriste interdentalne četkice, što sve može pogodovati krvarenju desni i kako to spriječiti. Studentima također ukazujemo na štetnost ispijanja gaziranih pića tijekom izlaska i pranja zubi odmah poslije bez prethodnog ispiranja vodom (npr. Coca-Cola nagriza caklinu i pranje zubi neposredno nakon njena ispijanja dovodi do gubitka zubne strukture i ružne žute boje). Primijetili smo da studenti u stresnim periodima stišću zubima tijekom sna što dovodi do boli i nelagode u mišićima glave i vrata. Rješenje tomu jest izrada udlage koja će štedjeti zube i mišiće. Rijetko oni koji nisu iz stomatološke grane primjećuju takve promjene dok ne nastaju trajne promjene u zglobu (npr. škljocanje zgloba), stoga im uz ovu radionicu želimo ukazati na tu problematiku i savjetovati im što uraditi te kome se obratiti. – obrazložili su.

Dodali su da informiraju sve studente o mogućnosti dolaska na njihove vježbe, pri čemu im se pruža besplatna izrada bijelih plombi koja u prosjeku košta 300-tinjak kuna. 

 
Edukativne aktivnosti bile su planirane kroz cijelu 2020. godinu. Premda su se planovi djelomično poremetili zbog epidemiološke situacije prouzrokovane koronavirusom, odnosno zbog lockdowna, što znači da su ih dijelom preselili na online platforme, ovi su studenti nastavili marljivo raditi te očekuju napredak u održavanju oralne higijene.
FOTO: ČETKO PASTIĆ