Reakcije tijela na pretjerane količine hrane
Ako se pitate što se točno događa s vašim tijelom u trenutku kada se prejedete, napokon je došlo vrijeme da saznate odgovor.
Ako se pitate što se točno događa s vašim tijelom u trenutku kada se prejedete, napokon je došlo vrijeme da saznate odgovor.
Hranjenje je jedna od glavnih ljudskih potreba. Svaki dan jedemo, ali ponekad nam se dogodi da su nam, kako se u narodu kaže, ''oči gladne'' pa pojedemo više nego što nam je potrebno. Ako se pitate što se točno događa s vašim tijelom u trenutku kad ste se prejeli, došlo je vrijeme da saznate odgovor.
Kad malo pretjeramo s hranom, dolazi do logičnog odgovora organizma poput vjetrova, podrigivanja i osjećaja umora. Ne brinite, ništa od toga nije opasno za život! Problem se javlja tek kada se prejedanje učestalo ponavlja jer u tada tijelo počinje drugačije percipirati osjećaj sitosti. Iako mozak neprestano komunicira s probavnim sustavom, trebali biste se više puta prejesti kako bi mozak shvatio da dolazi do promjene, odnosno da je osoba počela više jesti. Sukladno tome, ne mijenja se samo percepcija hrane u mozgu, nego dolazi i do promjene izgleda tijela.
Evo što se točno dogodi kad se prejedemo:
1. Signal
U želucu i unutarnjim organima nalaze se živčane stanice i dva hormona (oksintomodulin i peptid tirozin-tirozin) koji mozgu šalju poruku da je želudac pun. Ovi hormoni nisu sami, u daljnjoj komunikaciji sa središnjim sustavom pridružuju im se i drugi hormoni koji također nose poruku da je osoba sita. Jedini problem je što hormoni sitosti sporo putuju do mozga pa se može dogoditi da se slučajno prejedemo ako smo pregladni i jedemo brže nego inače.
2. Umor
Kad se prejedemo dolazi do stvaranja posebnog osjećaja i posebnih reakcija u našem tijelu. Do mozga dolaze poruke da je tijelo umorno te da osoba mora odspavati kako bi se probavila sva hrana. Neki ljudi nakon prejedanja prošetaju kako bi što prije razgradili hranu, ali većina ipak ostaje u kući i odmara se. Kada se, recimo, prejedemo blagdanskim slasticama dolazi do povećanja razine inzulina u krvi kako bi se tijelo riješilo velike količine šećera. Zbog toga se osjećamo umorno i iscrpljeno.
3. Razni plinovi
Osim obilja hrane, u vrijeme praznika se piju velike količine gaziranih pića. Stoga se u našem stomaku stvaraju plinovi koji dovode do češćeg podrigivanja. To se lako može riješiti tabletama koje kontroliraju plinove ili običnim pepermint bombonima, a većina ljudi ipak to odluči na prirodan način izbaciti iz sebe.
4. Osjećaj težine
U blagdansko vrijeme trpamo hranu u sebe sve dok nam ne bude zlo. Čim prestanemo jesti, javlja se osjećaj težine koji je vrlo neugodan. Iako nema nikakve veze sa srcem, Amerikanci ga nazivaju "heartburn" jer imaju osjećaj da im srce i ostali organi gore. To je zapravo prirodna reakcija tijela kada se kiselina iz probavnog sustava penje prema srcu pa dođe do tog čudnoj osjećaja u trbuhu. Osjećaj se najčešće javlja prilikom konzumiranja velike količine masne hrane jer se ona duže razgrađuje od ostale hrane. No, ne brinite, osjećaj težine je prolazan i ne može vam ozbiljno naštetiti.
5. Želudac se ne širi
Suprotno mišljenju većine, nakon prejedanja se naš želudac neće trajno promijeniti. Naime, njegov kapacitet iznosi otprilike jednu litru, ali se unosom veće količine hrane može utrostručiti. Osjećaj trajne veličine javlja se zbog toga što se želudac približava ostalim organima pa zapravo nastane gužva u želucu. Treba napomenuti da učestalim prejedanjem kapacitet želuca raste, ali prije toga će uslijediti brojna upozorenja tijela te neke fizičke promjene.
Ipak, budite bez brige. Jedna obilna blagdanska večera ipak nema toliku moć.
