Pandemija imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi
Mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih
Mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih
Izvješće Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi.
Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata, radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije.
Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih - mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice.
Izazovi za mentalno zdravlje
U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30 posto ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene. Tijekom istog razdoblja, 6 posto je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Oba su se postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021., pa je tako 40 posto izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13 posto je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020.
Izvješće ističe da je u Hrvatskoj više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo da im se mentalno zdravlje pogoršalo.
No, provedena analiza pokazala je i da su europske zemlje zauzele proaktivan pristup rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije. Hrvatska je tako uvela mjere u tri od šest područja politika - skrb o mentalnom zdravlju, obrazovanje i informiranje o mogućim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje mladih i dostupnim uslugama podrške.
Jedna od najčešćih mjera bila je jačanje psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa i savjetnika dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove duševne boli i pružiti stručnu pomoć. U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.
Svima nam je stalo do emocionalne dobrobiti naših mladih ljudi. Nakon pandemije i rata na europskom tlu ovo izvješće o mentalnom zdravlju mladih dolazi u iznimno važnom trenutku. Drago mi je vidjeti da zemlje članice EU-a ozbiljno shvaćaju ovaj izazov i da su uspostavile mjere za podršku mladim ljudima, posebno u školama. Ti napori moraju nastaviti mladim ljudima pružati priliku da napreduju, kako danas tako i u godinama koje su pred nama, a Komisija će uvijek biti tu kako bi pružila podršku, istaknula je Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel.
I anketa Flash Eurobarometer iz svibnja 2022. pokazala je da mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih. Europska komisija posvetila je 2022. godinu upravo njima u znak priznanja žrtve koju su podnijeli tijekom pandemije bolesti COVID-19.
