Šta psihologiziraš

Ovisnost o vježbanju ozbiljan je psihološki problem. Evo kako ga prepoznati

Ovisnost o vježbanju često se javlja uz poremećaje u prehrani, a pogađa čak 3% populacije te znatno više profesionalnih sportaša. Za definiranje ovisnosti o postoje određeni kriteriji – otkrivamo o kojima se radi.

14.10.2020.

Nekima su #fitness, #fitlife, #workingout, #gym i slični samo hashtagovi koje koriste ironično kada objavljuju fotografije hrane na Instagramu, a drugima je to način života. Svi znamo kako prva krajnost, ona koja se sastoji od izbjegavanja bilo kakve fizičke aktivnosti, definitivno nije zdrava. No u zadnje vrijeme stručnjaci sve češće govore o štetnosti druge krajnosti – one koja se sastoji od prekomjernog vježbanja. O njoj pišemo u sklopu serije članaka Šta psihologiziraš, u kojoj se bavimo temama iz područja psihologije i mentalnog zdravlja.

Ako uzmemo u obzir činjenice da vježbanje pomaže u nošenju sa stresom, da smanjuje ljutnju, anksioznost, depresiju i dosadu te da poboljšava raspoloženje i podiže samopouzdanje zbog većeg zadovoljstva fizičkim izgledom, nije ni čudo da mu se mnogi okreću i da tada lako više ne prepoznaju mjeru. No što uopće razlikuje ljude koji vole vježbati, ali (misle da) znaju prepoznati mjeru od onih koji su razvili ovisnost o vježbanju?

Za definiranje ovisnosti o vježbanju postoje određeni kriteriji, a to su:

postepeno povećanje količine vježbanja da bi se postigao neki željeni efekt, kao što je ugoda ili zadovoljstvo izgledom (primjerice, ako neprestano povećavate težinu utega koju dižete u benchu i nikako niste zadovoljni sobom, iako ste već odavno prešli cilj koji ste si postavili kad ste započeli dolaziti u teretanu, možda biste se trebali zapitati zašto to radite)
osjećaj anksioznosti, nemira i iritabilnosti te pojava problema sa spavanjem ako niste taj dan vježbali
nedostatak kontrole u vidu neuspješnih pokušaja smanjivanja količine vježbanja ili prestajanja vježbanja
velika količina vremena utrošena na pripreme za vježbanje, samo vježbanje i oporavak
negativan utjecaj na ostale aktivnosti: ne stižete se viđati s prijateljima, učiti, zapostavljate odnose s partnerima, padate ispite jer provodite vrijeme vježbajući
pretjerana ustrajnost: unatoč tomu što ste shvatili da vam vježbanje stvara probleme fizičke i društvene prirode, i dalje vježbate kao i prije.

Ako ste kod sebe prepoznali neki od ovih pokazatelja, to ne znači nužno da ste razvili ovisnost o vježbanju, no svakako je preporučljivo osvijestiti ih i potražiti stručnu psihološku pomoć. Istraživanja pokazuju da ovisnost o vježbanju pogađa 3% populacije, a ako se promatraju samo profesionalni sportaši, postotak je znatno veći.

Uz to, istraživanja pokazuju da se uz ovisnost o vježbanju javljaju i poremećaji u prehrani; 40–50% osoba koje pate od poremećaja hranjenja također pokazuje simptome ovisnosti o vježbanju. Sukladno tome, stručnjaci razlikuju dvije vrste ovisnosti: primarna ovisnost, koja se javlja bez poremećaja u prehrani, čiji je cilj postizanje dobrog raspoloženja, i sekundarna ovisnost, koja se javlja uz poremećaj u prehrani, čiji je cilj trošenje kalorija radi mršavljenja.

Ipak, riješiti se ovisnosti o vježbanju ne znači potpuno prestati vježbati, već vježbati umjereno i raznoliko kako bi ono donosilo korist, a ne štetu.

OZNAKE: