„Ni jedna odluka nije laka, a posebno ako se tiče našeg zdravlja ili zdravlja naših bližnjih“
Studenti FBF-a organizirali su javnu tribinu o cijepljenju na kojoj je sudjelovalo petero stručnjaka, a kojoj je cilj bio informirati studentsku populaciju i širu javnost o argumentima za cijepljenje i protiv njega.
Studenti FBF-a organizirali su javnu tribinu o cijepljenju na kojoj je sudjelovalo petero stručnjaka, a kojoj je cilj bio informirati studentsku populaciju i širu javnost o argumentima za cijepljenje i protiv njega.
Javna tribina o cijepljenju kao gorućem problemu današnjice koji izaziva mnoštvo rasprava u organizaciji Studentskog zbora Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta izazvala je veliko zanimanje kako šire javnosti, tako i studentske populacije, kojoj je prvenstveno i bila namijenjena, o čemu svjedoči velik broj publike koja se okupila u Kinu SC-a kako bi čula mišljenja stručnjaka. Iako je cilj organizatora bio informirati zainteresirane o prednostima i manama cijepljenja te su nastojali sučeliti protivnike i zagovaratelje cijepljenja i zastupiti neutralno mišljenje, nismo sigurni da su odabirom govornika taj cilj uspjeli ostvariti.
Nakon najave teme i skretanja pažnje na važnost informiranja o cijepljenosti, riječ je dobila neutralna govornica, izv. prof. PBF-a Višnja Gaurina Srček, čije je područje interesa primjena životinjskih stanica u izradi cjepiva. Profesorica je publiku upoznala s razvojem cjepiva kroz povijest, određenim sastojcima cjepiva te je nekoliko puta naglasila da se cjepiva proizvode pod visokim sigurnosnim standardima, kao i da se još uvijek radi na poboljšavanju tehnologije same proizvodnje.
– Iako su se tijekom povijesti virusi uzgajali u životinjskim stanicama, primjerice bubrezima majmuna, te je bilo prigovora na postojanje u istima repilatornih štetnih stanica, današnja je proizvodnja puno sigurnija. Sama tehnologija živih stanica razvila se iz virusnih cjepiva čija je današnja proizvodnja kontroliran proces s visokim sigurnosnim stanardima. – rekla je profesorica.
Iako je profesorica govorila o samim tehnikalijama proizvodnje cjepiva, nekoliko je puta naglasila da bi situacija s bolestima bila puno lošija da cijepljenja nije ni bilo te su se iz publike čuli zajedljivi komentari na račun njezine neutralnosti na što se ona nije osvrtala. Publiku su zanimali i određeni sastojci cjepiva poput aluminija i nekad korištene žive, ali im je profesorica, uz pomoć dr. med. Darka Krnića, odgovorila da s te strane nema razloga za strah jer se štetni spojevi, ako se i koriste, koriste u količinama nedovoljnima da izazovu štetu.
Sljedeća je govornica bila magistra farmacije Ingrid Kummer, zaposlenica Gradskih ljekarni Zagreb koja je zagovornica cijepljenja i koja se u svom izlaganju usredotočila na cjepivo protiv gripe te je govorila o njegovim korisnostima (smanjuje rizik od gripe do 70 posto), ali i nuspojavama te o rizičnim skupinama za cijepljenje.
– Naravno da su, kao i pri upotrebi svakoga lijeka, moguće nuspojave. Blage se nuspojave javljaju u 65 posto slučajeva, a one uključuju blago povišenu temperaturu, bol na mjestu vakcinacije te bol u zglobovima. Od ozbiljnijih se nuspojava javljaju različite alergije, dok je najozbiljnija Guillain-Barreov sindrom, autoimuna bolest pri kojoj organizam napada vlastite živce, no za koji još nije dokazana izravna povezanost s cijepljenjem. – objasnila je Ingrid Kummer.
Međutim, magistra se osvrnula samo na blage nuspojave, dok je teže nuspojave objasnila, ali bez govora o njihovoj učestalosti. Iako je publika imala zanimljiva pitanja, primjerice o razlozima niske procijepljenosti u medicinskoj struci, među informiranim stručnjacima, cijepljenju trudnica ili načinima utvrđivanja preosjetljivosti organizma na sastojke cjepiva prije cijepljenja, kvalitetni odgovori na ta pitanja nisu ponuđeni.
Nakon magistre publici se obratila dr. med. Lidija Gajski, govornica koja je pozvana na tribinu kao protivnica cijepljenja.
– Željela bih naglasiti da nisam protivnica cijepljenja, već zagovornica preispitivanja cjepiva, utvrđivanja njegove korisnosti i, shodno tome, zadržavanja ili odbacivanja određenih cjepiva. – riječi su to kojima je Gajski otvorila vlastito predavanje.
U predavanju je govorila o djelotvornosti cjepiva, njegovoj korisnosti i nužnosti, usredotočivši se na nepostojanje kvalitetnih istraživanja u tome području te naglasivši pitanje postoji li uopće potreba za neškodljivim cjepivom.
Liječnik Darko Krnić, voditelj Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju u HALMED-u, osvrnuo se na početku izlaganja na političko istraživanje o zaraznima bolestima, postavivši pitanje je li nas život bez zaraznih bolesti razmazio, na što je publika burno reagirala. U ostatku se izlaganja osvrtao na izlaganje prethodne govornice, naglasivši da istraživanja o kojima je liječnica Gajski govorila postoje. Publiku je zanimalo postoji li cjepivo protiv kuge i, ako ne postoji, kako je kuga iskorijenjena, a liječnik je dao pomalo ciničan odgovor da cjepivo ne postoji, ali da ni kuga nije iskorijenjena.
Posljednja je govornica bila predstavnica građanske inicijative Cijepljenje – pravo izbora, dr. vet. med. Ivana Delaš, koja se usredotočila na prenošenje iskustava roditelja čija su djeca imala nuspojave nakon cijepljenja te na zakonsku regulativu koja obvezuje roditelje i liječnike pedijatre na prijavljivanje nuspojava. Također je spomenula i nepostojanje odštetnog fonda za cijepljenje u RH, kao i izostanak dokumenata koji bi roditelje pravilno informirali o svim aspektima cijepljenja.
Iako su se govornici na kraju složili oko toga da su pitanja vezana uz cijepljenje još uvijek neriješena te da se na području cijepljenja moraju organizirati kvalitetna istraživanja kako bi se došlo do znanstveno utemeljenih podataka kao argumenata za ili protiv, svima je prisutnima bilo jasno koja je strana glasnija. Premda su organizatori u najboljoj namjeri pozvali i zagovornike i protivnike cijepljenja, kao i neutralnu govornicu, smatramo da bi kvalitetniji izbor govornika pridonio i kvalitetnijoj argumentaciji te konstruktivnijoj raspravi na kojoj bi se majkama s neugodnim iskustvima i ostalima zainterisiranima ponudili zadovoljavajući odgovori na određena pitanja. U svakom slučaju, preuzimanje je inicijative za organizaciju ovakvoga događaja pohvalno, a sasvim je jasno i da je interes javnosti za to jako velik, stoga se nadamo da je ova tribina bila probijanje leda te da ćemo u budućnosti imati priliku sudjelovati na još nekoliko njih. Jer ovo je problem koji se tiče svih nas.
