LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Savjeti stručnjaka

Kako se nositi sa stresom uzrokovanim vijestima

Svi smo barem jednom iskusili koliko nas mediji i vijesti koje nam „serviraju“ iscrpljuju i ostavljaju pod stresom. Donosimo vam savjete kako s tim stresom izaći na kraj.

Svi smo barem jednom iskusili koliko nas mediji i vijesti koje nam „serviraju“ iscrpljuju i ostavljaju pod stresom. Donosimo vam savjete kako s tim stresom izaći na kraj.

Budući da živimo u vremenu u kojemu smo okruženi ekranima i zaslonima, vjerojatno vas neće iznenaditi činjenica da većina ljudi ide spavati s mobitelom u rukama i čim otvori oči skrola različite društvene mreže i portale u potrazi za novim informacijama. Isto tako, vjerojatno uz jutarnju kavicu neki još uvijek imaju naviku pogledati neku informativnu emisiju, prelistati novine ili jednostavno poslušati na radiju što se novo događa u svijetu. Premda je nekima to opuštajuća rutina, a drugima način da se pripreme za sve što ih toga dana čeka, harvardska su istraživanja pokazala da sve veći broj ljudi navodi vijesti kao najveći uzrok stresa.

Prema tvrdnjama američkih psihologa koji su proučavali odnos stresa i medija, stres uzrokovan prevelikom količinom vijesti moderni je fenomen. Ne tako davno u prošlosti, sve su nam vijesti bile posredovane pisanim putem – ako smo željeli saznati što se događa u svijetu, morali smo prolistati novine ili pogledati vijesti na televiziji. Samim su se time vijesti i puno sporije širile, ponekad i kasneći. Međutim, razvoj interneta i globalnih medija doveo je do toga da su nam vijesti dostupne stalno, brzo postaju viralne i njihova je količina mnogostruko povećana.

Uslijed velikog broja informacija, ne iznenađuje činjenica da su ljudi pod povećanim stresom, a jasno je da se ne možemo potpuno isključiti s društvenih mreža i ograditi od pregledavanja portala. Zbog toga se danas sve više radi na načinima nošenja sa stresom i njegova preveniranja, a mi vam u nastavku donosimo neke od njih.

Razmislite o vlastitim interesima

Svi smo bili u situaciji u kojoj smo krenuli gledati na YouTubeu trailer novog filma čiji dolazak u kina jedva čekamo, a da smo se dva sata kasnije uhvatili kako gledamo smiješne videe kućnih ljubimaca. Ista se stvar događa i s vijestima. Vjerojatno ponekad skrolamo Facebook ili određeni portal iz dosade, ne sjećajući se uopće kako smo tamo dospjeli. Ako shvatite da vam smetaju ružne vijesti i da vas čine tjeskobnima, zapitajte se kako možete smanjiti okruženost njima. Pokušajte boraviti na društvenim mrežama i internetskim stranicama na kojima su manje zastupljene ili pratite manje stranica koje ih prenose. Maknite se od onoga što vam smeta i prebacite se na veselije sadržaje, odmah ćete se bolje osjećati.

Na osječkom Filozofskom fakultetu održano predavanje o važnosti mentalnog zdravlja, studentima preporučene solucije za samopomoć


Promijenite način konzumiranja vijesti

Ponekad nije vijest ono što vas čini tjeskobnima, nego cijeli paket u kojemu dolazi. Ako vam nije jasno o čemu pričamo, sjetite se samo koliko ste puta na Facebooku otvorili neki članak, nakon što ste ga pročitali, pomislili ste da bi bilo dobro baciti pogled i na komentare, a dva sata kasnije proklinjali ste vlastitu odluku pitajući se kako itko može pisati takve stvari. Često se određene vijesti serviraju javnosti upakirane u nečiji stav ili način razmišljanja te krivo interpretirane. Stoga, ako želite čitati vijesti, a ne nečije mišljenje o određenom događaju, možda je najbolje da se potrudite vijest dobiti na što je moguće neutralniji način – izravnim otvaranjem portala, čitanjem novina, slušanjem i gledanjem objektivnih informativnih emisija.

Radite pauze

Makar nam se možda svima čini da će svijet propasti ako nekoliko sati isključimo Internet i ne budemo u toku sa svime što se događa, činjenica je da nitko ne može i ne treba biti informiran 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Naravno da se ponekad dogodi nešto što vas izuzetno zanima i sasvim je normalno pokušati pratiti razvoj situacije, ali treba znati i kada se isključiti. Sami najbolje znate kakve vas stvari uzrujavaju te se trebate snagom volje od njih i udaljiti, ako ne potpunim isključivanjem, onda barem ostavljanjem mobitela sa strane ili gašenjem interneta na nekoliko sati koje ćete posvetiti sebi i onome što volite.

FOTO: Flickr/Geeks and com'

Jeftine i jednostavne metode za smanjenje stresa i vraćanje energije u studentskoj svakodnevici


Promijenite perspektivu

Uvijek može bolje, ali uvijek može i gore. Iako se ponekad dok listate najnovija zbivanja koja govore o nesrećama, nezaposlenosti, siromaštvu i svjetskim ratovima pitate kamo ide ovaj svijet, sjetite se da je i tijekom prošlosti bilo teških vremena pa smo i danas tu gdje jesmo. Kada pročitate nešto zbog čega se osjećate loše, razmislite je li situacija zaista tako loša kako vam se čini te ima li izlaza iz nje. To će vam koristiti više nego sjedenje i plakanje.

Preuzmite inicijativu

Ako ste svaki dan okruženi vijestima koje govore o beskućnicima, gladnima, nezaposlenima, vjerojatno ćete se osjećati loše i prilično beskorisno. Međutim, ako vam takve vijesti smetaju, odlučite da želite nekome od tih ljudi i pomoći, informirajte se na koje je načine to moguće te krenite s radom. U kontaktu s ljudima osjećat ćete se korisnije i bolje jer nekome uljepšavate život, a odmah vam ni ostale vijesti neće zvučati tako beznadno. A osim toga, kad bismo se svi toga držali, svijet bi zaista i postao ljepše mjesto s manje problema.

Naučite se distancirati

Iako vas neki događaj ponekad izbaci iz kolotečine i samim praćenjem razvoja situacije imate osjećaj kontrole, provjeravanje naslova po portalima svakih deset minuta neće učiniti ni da se vi bolje osjećate ni da se situacija riješi. Stoga, naučite se distancirati i pustiti stvari da idu svojim tokom – razvit će se onako kako su trebale s vama ili bez vas, a sebi ćete učiniti bolje.

Iako neki od savjeta zvuče nemogućima, potrudite se prakticirati ih i uskoro ćete shvatiti koliko se bolje osjećate i koliko su vam dani pozitivniji.

Istraživanje otkrilo: „lockdown” tijekom koronavirus pandemije prerano postarao mozgove mladih?


IZVOR: MENTALFLOSS
FOTO: PIXABAY