Kako prepoznati stres i uspješno se nositi s njim
Stres je postao neizbježan dio modernog života, no uz naše savjete možete naučiti kako se uspješno i učinkovito nositi s njim.
Stres je postao neizbježan dio modernog života, no uz naše savjete možete naučiti kako se uspješno i učinkovito nositi s njim.
Ispitni rokovi nam se opasno približavaju i sigurni smo da mnogi od vas već osjećaju povećanu razinu stresa i njegove loše posljedice. Brojne studije pokazale su kako dulja izloženost stresu može vrlo negativno utjecati na zdravlje vašeg krvožilnog sustava i cjelokupnog organizma, a utjecaj na mentalno zdravlje može biti iznimno opasan. Depresija i anksioznost mogu biti uzrokovani stresom, smanjuju svakodnevnu produktivnost, a ukoliko se ne liječe, mogu dovesti do dalekosežnih posljedica.
Nažalost, živimo u ubrzanom i ponekad kaotičnom vremenu u kojemu je gotovo nemoguće izbjeći stres, od sitnih svakodnevnih iritacija do većih životnih potresa. No, kad već ne možemo izbjeći stresne situacije, možemo naučiti kako se uspješnije i efektivnije nositi s njima. Uz par konkretnih koraka koje ćemo iznijeti u ovom članku i malo vašeg truda, pretvorit ćete stres u stepenice prema uspjehu i lakše svladati svaki životni izazov.
Prvo moramo objasniti što je uopće stres. Jednostavno rečeno to je evolucijski odgovor našeg tijela na neku prijetnju u našoj okolini. Kad su naši preci naišli na sabljozubog tigra ili neku drugu opasnu životinju stres im je pomogao stati živima aktivirajući njihov bori se ili bježi refleks (fight or flight response). U 21. stoljeću stres je evoluirao u mehanizam pomoću kojeg se nosimo s prevelikim zahtjevima koji na nas stavljaju razne uloge u kojima se nalazimo tijekom dana: od napornih šefova i rješavanja financijskih problema do odgajanja djece i problema sa zdravljem. Na taj način stres postaje kroničan i počinje ometati naš život.
Izvor: Pixabay
Simptomi stresa mogu biti veoma očiti i jasni ili se mogu sakrivati, zakopani u dubini naše psihe. Naravno, prvi korak prema pobjedi u bitci protiv stresa njihovo je identificiranje. Očiti simptomi mogu se podijeliti u fizičke, mentalne ili emocionalne znakove stresa. Fizički simptomi stresa mogu biti glavobolje, napetost mišića, umor, lagani osjećaj mučnine u želucu i nesanica. Mentalni simptomi mogu uključivati osjećaj preplavljenosti, bilo emocijama ili zadacima koje morate obaviti, osjećaj iznimne tuge ili nemogućnost uživanja u trenutnoj situaciji ili isključivanja.
Emocionalna strana stresa može se pokazati kao iritabilnost, nestrpljivost, anksioznost, depresivnost, eksplozivnost ili usamljenost. Prikriveni simptomi pojavljuju se kada izbjegavamo izravno suočavanje sa stresorom i njihovo rješavanje zahtijeva dozu autorefleksije i volje za radom na samome sebi. To nije nimalo jednostavan i lak zadatak jer ti simptomi postaju način na koji se suočavamo sa stresnim situacijama, a nakon nekog vremena prelaze u navike i samim time postaju automatizirani i nesvjesni odgovor na stres. To su simptomi poput emocionalnog jedenja ili prejedanja, što je iznimno često, pretjeranog konzumiranja alkohola ili drugih opojnih sredstava, što ne znači da morate biti ovisni o njima kako bi remetili vaš život i odnose, nervoznog ponašanje poput griženja noktiju, prokrastinacije, pasivne agresivnosti, ili neprestanog razmišljanja o nekoj negativnoj situaciji.
Ako ste kod sebe prepoznali neke od gore navedenih simptoma, slijedi drugi dio uspješne borbe sa stresom. Prepoznavanje četiri osnovna uzroka stresa. Prepoznavanje ovih uzročnika u našem svakodnevnom životu pomoći će nam formulirati učinkovit odgovor na stresne situacije.
Prve su na popisu prijetnje našoj sigurnosti i one su najjači stresor na koji nailazimo. U današnje vrijeme to su prijetnje sigurnosti našeg posla, financijskoj slobodi i zdravlju.
Odmah iza njih nalaze se prijetnje ljubavi i pripadanju. Svi želimo osjećati pripadnost nekoj osobi ili grupi, a ljubav je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Zato se zapitajte jeste li zadovoljni svojim obiteljskim, prijateljskim i intimnim odnosima? Ukoliko shvatite da vam u vašim odnosima nedostaje ljubavi, intimnosti i osjećaja pripadanja, možete biti sigurni da ste pod stresom.
Prijetnje našem samopouzdanju sljedeće su na listi. Osjećate li kao da ne obavljate svoje zadatke dovoljno dobro i kako ne zaslužujete pohvale koje ste dobili jer ste ih trebali bolje obaviti? Kako nešto ne možete napraviti? Mislite li da niste dovoljno dobar prijatelj, sin, kćer, brat ili sestra? Za mnoge od nas nisko samopouzdanje uzrokovano je mnogim društvenim pritiscima kojima smo izloženi, ali i našim vlastitim perfekcionizmom. Mnogi će mnogo lakše oprostiti pogrešku nekoj drugoj osobi, nego samome sebi. Svoje vlastite mane često vidimo kroz povećalo, dok nad tuđima zatvaramo jedno oko.
Zadnji predmet na ovoj listi prijetnje su samoaktualizaciji. Jednostavno rečeno, to su situacije, misli i djela koje vas koče u ostvarivanju vaših želja, snova, mogućnosti i potencijala.
Izvor: Pixabay
Sada kad imate sve ove informacije o stresu i njegovim uzrocima, vrijeme je da vam kažemo kako da ga pobijedite. Ono što je najvažnije promjena je vašeg načina razmišljanja. Kao što smo prije rekli, stres je odgovor iskonskog dijela našeg mozga na određene situacije koje percipira kao prijetnju. No, naš mozak je evolucijom izgradio i više strukture koje su omogućile našoj vrsti da napreduje. Iako ne možemo zaustaviti reakciju našeg primitivnog mozga na stresore, možemo iskoristiti tu nadgradnju i uključiti naš racionalni dio mozga u odlučivanje o našim reakcijama. Racionalni dio mozga nam može reći da, iako želimo pojesti vrećicu čipsa, nismo zaista gladni nego se osjećamo anksiozno zbog ispita za koji nismo baš učili. Iako nemamo izbora nego osjetiti neku emociju, možemo odlučiti kako ćemo na nju reagirati. Stres je samo simptom, a ne uzrok naše anksioznosti ili nezadovoljstva. Mi ga možemo ublažiti ili pogoršati svojim svjesnim odlukama i izborima.
Kada prepoznate sve simptome i uzročnike stresa u svom svakodnevnom životu, tada možete započeti borbu protiv njega. A u tome će vam pomoći četiri jednostavna koraka.
1. Prihvatite stres umjesto da ga izbjegavate. To znači ne samo prepoznavanje stresa, već i povezivanje s vlastitim emocijama. Kada osvijestimo vlastite emocije možemo početi hvatati se s njima u koštac na zdraviji način. Odlučite da ćete, umjesto da pojedete cijeli kolač, pogledati neki odličan film. Ili pročitati knjigu ili strip. Ili, možda, čak napraviti par trbušnjaka, otići na vožnju biciklom ili prošetati.
2. Drugi korak je shvatiti kako mi imamo aktivnu ulogu u borbi protiv stresa i kako možemo nešto poduzeti. Kada prepoznate uzroke svoga stresa vrlo vjerojatno ćete pronaći i načine na koje možete promijeniti situaciju. Zaboravite na strah i jednostavno napravite ono što znate da je potrebno. Znamo, lako je nama pričati, ali ostanite fokusirani na svoje ciljeve i ne odustajte.
3. Ne mučite se situacijama na koje nemate nikakvog utjecaja i ne možete ih promijeniti. Fokusirajte se na stvari na koje možete utjecati.
4. Najvažniji dio uspjeha je neodustajanje, usprkos svim zaprekama. Naravno, normalno je osjećati se malodušno kada naš trud ne donese željene ili očekivane rezultate, no, ne zaboravite, ako ne uspijete isprve, pokušajte ponovno. Uspjeh nije izostanak neuspjeha, već ponovno dizanje nakon što vas je život oborio na tlo. Ponekad je iznimno teško vjerovati u tu izreku, osobito kada ste usred teškog i stresnog perioda, no dokazana je bezbroj puta. Ne gubite nadu i nastavite s radom.
