Posljedice koronavirusa
Čak 12,7% studenata patilo je od suicidalnih misli u prvom valu epidemije
Zabrinjavajući su podatci o tome kako se studenti nose s pandemijom, odnosno lockdownom, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu u Rijeci. Rezultati ne odudaraju od sličnih istraživanja u svijetu.
Zabrinjavajući su podatci o tome kako se studenti nose s pandemijom, odnosno lockdownom, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu u Rijeci. Rezultati ne odudaraju od sličnih istraživanja u svijetu.
Među studentima Sveučilišta u Rijeci gotovo dvostruko veći postotak od uobičajenog pati od suicidalnih misli nakon što je cijeli svijet potresla pandemija koronavirusa – njih 12,7%. K tome, 19,6% izrazilo je visoku ili ozbiljnu depresiju, a 23,9% njih visoku ili ozbiljnu anksioznost. Ove je podatke s javnošću podijelila voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević na posljednjoj znanstvenoj konferenciji COVID-19 poruke.
Riječ je, naime, o rezultatima istraživanja kojem je cilj bio utvrditi kako su se i kako se studenti nose s pandemijom i lockdownom. Njime je obuhvaćeno oko 1000 studenata u dobi od 19 do 28 godina s više riječkih fakulteta. Dobiveni rezultati, istaknula je, ne odudaraju od svjetskih istraživanja ovog tipa.
Prof. dr. Živčić Bećirević navela je i uzroke stresa, a najjači izvor predstavljaju upravo posljedice izolacije. Tek nakon ovog stresora slijedi akademski stres, mogućnost infekcije te obiteljski izvori stresa. Kazala je i kako je istraživanje pokazalo da žene sve izvore stresa doživljavaju intenzivnije od muškaraca, a studenti koji su promijenili prebivalište doživljavaju obiteljske probleme i posljedice izolacije stresnije od studenata koji kontinuirano žive sa svojim obiteljima. Odlazak iz mjesta studiranja pokazao se nepovoljnim za akademski uspjeh jer oni studenti koji nisu promijenili prebivalište akademski su bolje funkcionirali.
Riječ je, naime, o rezultatima istraživanja kojem je cilj bio utvrditi kako su se i kako se studenti nose s pandemijom i lockdownom. Njime je obuhvaćeno oko 1000 studenata u dobi od 19 do 28 godina s više riječkih fakulteta. Dobiveni rezultati, istaknula je, ne odudaraju od svjetskih istraživanja ovog tipa.
Prof. dr. Živčić Bećirević navela je i uzroke stresa, a najjači izvor predstavljaju upravo posljedice izolacije. Tek nakon ovog stresora slijedi akademski stres, mogućnost infekcije te obiteljski izvori stresa. Kazala je i kako je istraživanje pokazalo da žene sve izvore stresa doživljavaju intenzivnije od muškaraca, a studenti koji su promijenili prebivalište doživljavaju obiteljske probleme i posljedice izolacije stresnije od studenata koji kontinuirano žive sa svojim obiteljima. Odlazak iz mjesta studiranja pokazao se nepovoljnim za akademski uspjeh jer oni studenti koji nisu promijenili prebivalište akademski su bolje funkcionirali.
Sudionici konferencije ukazali su i na važnost ranog prepoznavanja prvih znakova psiholoških problema kako bi se lakše spriječili kasniji ozbiljniji i dulji problemi. Prof. dr. Živčić Bećirević upozorila je da je 31,48% studenata razmišljalo o traženju stručne pomoći tijekom zaključavanja, ali manje od 5% zaista je zatražilo pomoć iako im je bila dostupna – Sveučilišni savjetovališni centar za vrijeme cijelog lockdowna pružao je pomoć.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABY