11 savjeta za zdraviji način života

Bilo da ste već profesionalci ili tek počinjete primjenjivati neka pravila zdravog načina življenja, nije na odmet opskrbiti se novim informacijama i trikovima. Nikada nije kasno početi mijenjati svoj život nabolje.

1. Pronađite motivaciju

Jedemo i dišemo kako ne bismo umrli, idemo na fakultet kako bismo si osigurali bolju budućnost, družimo se kako ne bismo bili usamljeni. Za sve u životu potrebna  je motivacija, barem malena mrvica motivacije. Mnogo je razloga zašto netko živi zdravo. Na vama je da pronađete svoju motivaciju. To može biti zbog zdravlja, izgleda ili nečeg trećeg. Nemojte odustajati dok ne pronađete svoj pokretač jer ćete se bez njega brzo naći na putu za odustajanje.

2. Okružite se pravim informacijama

Digitalna je era u procvatu. Skoro cijeli život nalazi nam se na društvenim mrežama i veliki dio vremena više ne provodimo surfajući po internetu, već skrolajući po Facebooku ili Instagramu. Sve što vidimo, pročitamo i čujemo utječe na nas pa bi bilo pametno okružiti se kvalitetnim informacijama koje će nas navesti na poboljšanje života. Ako vas zanima kako biti u formi, počnite na društvenim mrežama pratiti osobe koje promoviraju zdravu prehranu i tjelovježbu. Začudit ćete se koliko će takva malena promjena utjecati na vas. I nemojte zaboraviti da se na društvenim mrežama prikazuju najčešće samo uspjesi, ali iza svakog uspona zasigurno je i nekoliko padova.

3. Kupujte pametno

FOTO: Pixabay

Verojatno ste čuli da nije pametno ići u nabavku namirnica gladan. Osim toga, postoji još nekoliko trikova koji će vam pomoći u promišljenijem kupovanju. Prije odlaska u trgovinu sastavite popis namirnica koje vam trebaju. Imajte na umu ono što ćete jesti do sljedećeg odlaska u trgovinu kako se ne biste pet puta vraćali i dolazili u napast da pokupujete pola police sa čokoladom. Kada ste u trgovini, čitajte deklaracije. One postoje s razlogom – kako biste se informirali o sastavu onoga što kupujete i jedete. Birajte manje masno mlijeko i jogurt te pripazite na količinu dodanog šećera, pogotovo na odjelu žitarica za doručak.

4. Jedite kada ste gladni

Ovo je očit savjet, ali često ga ignoriramo. Ako ujutro niste gladni, nitko vas ne sili da doručkujete. Slušajte svoje tijelo jer ono je poput precizno podešenog stroja – traži ono što mu je potrebno i kada mu je potrebno. Nemojte brojati kalorije jer je lako skliznuti i postati opsjednut brojanjem onoga što jedemo. Radije naučite stati s jelom kada ste siti. Hrana nije broj, ona je skup nutrijenata koji su potrebni za održavanje normalnih funkcija i obnavljanje tijela. Također, nemojte se izgladnjivati cijeli dan jer ćete, kada jednom krenete, jesti bez kontrole.

5. Cjelovito je bolje

FOTO: Pixabay

Postoji razlika između cjelovitih i rafiniranih žitarica. Osim razlike u nazivu, poput integralnog i bijelog kruha, razlika je i u nutritivnom sastavu. Proizvodi od rafiniranih žitarica ne sadrže dijelove sjemenki koje se zovu mekinje i klice, već samo endosperm zrna. Rafiniranjem im se uklanjaju željezo, vlakna i vitamini B skupine. Preporuča se da barem pola žitarica konzumiranih u danu bude cjelovitog zrna. Dakle, umjesto običnog kruha, sljedeći put probajte integralni. Oni koji su malo spretniji u kuhinji, mogu pokušati i ispeći svoj integralni kruh.

6. Povrće i voće nisu vam neprijatelji

FOTO: Flickr

Još od malih nogu mnogima je ostala navika izbjegavanja povrća u širokom luku. Nije nam se onda sviđalo pa nam se vjerojatno ni sada ne sviđa. Međutim, mnogi ljudi su kasnije u životu otkrili čaroliju okusa koju pruža povrće pa zašto ne biste i vi. Vjerojatno nema onih kojima je baš svaka vrsta povrća neodoljiva, ali potrudite se pronaći ono što vam odgovara jer je povrće, zajedno s voćem, važan izvor vitamina i minerala, ali i tekućine. Potrudite se što češće osigurati si pet porcija voća i povrća u danu. Poželjno bi bilo da su dvije porcije voća i tri povrća, ali to su već sitnice.

Neki ljudi jedu samo voće i povrće iz bakinog vrta jer se boje pesticida i genetičkog inženjerstva. Lijepo je kada imate mogućnost opskrbljivati se domaćim plodovima zemlje, ali kada vam toga ponestane nema ništa loše u kupovanju voća i povrća na tržnici ili u supermarketu. Nije jednakoga okusa, ali sigurno je za jesti.

7. Osigurajte si dovoljno cjelovitih proteina

FOTO: Pixabay

Opet nešto cjelovito. Svi znamo da su proteini važni, ali često se zanesemo u percepciji zdrave prehrane pa jedemo samo žitarice i salate, bile one voćne ili povrtne. Ne smijemo zaboraviti na proteine koji izgrađuju naše tijelo, a u najvećem dijelu mišiće. Dobar su izvor proteina meso i jaja, ali proteina također ima u orašastim plodovima i mahunarkama. To su cjeloviti izvori proteina, za razliku od proteinskih shakeova koji su dobiveni ekstrakcijom i preradom proteina iz živih organizama. Pokušajte u svaki od tri glavna obroka uvrstiti barem malo proteina kako biste tijekom cijeloga dana opskrbljivali tijelo potrebnim gradivnim materijalom.

8. Voda, voda, voda

Adekvatna hidracija od velike je važnosti pa već i ptice na grani znaju da bi trebalo dnevno popiti oko 2 litre vode. Ponekad mislimo da smo gladni kad smo ustvari žedni, tako da nemojte zaboraviti ponijeti bočicu vode na predavanje. Najbolje je piti čistu vodu i trebalo bi izbjegavati zaslađena pića jer su ona također izvor energije, ali tu energiju često ne uzimamo u obzir. Nemojte smetnuti s uma da je i hrana izvor tekućine u vašoj prehrani.

9. Pronađite svoju omiljenu tjelesnu aktivnost

PHOTO: Rebeldietitian

Tjelovježba potiče lučenje hormona sreće tako da se isplati natjerati samoga sebe na vježbanje. Osim toga, ljudi koji su u formi i redovito se kreću duže žive. To zaista ne zvuči loše, duži i sretniji život, ali i dalje mnogi ne vježbaju. Ključ je u pronalaženju aktivnosti koju volite i prilagođavanju vlastitog rasporeda. Isprobajte neku od besplatnih aplikacija za vježbanje, trčite, šećite se, posjetite teretanu i odlučite se za ono što vam je najdraže.

10. Osigurajte si dovoljno sna

Dovoljno sna omogućuje veću produktivnost, povećava osjećaj sreće i smanjuje rizik oboljenja od nekih bolesti. Osobe koje manje spavaju najčešće više i jedu pa su često deblje od osoba koje ne ugrožavaju svojih osam sati sna. Eh, možda se ipak isplati preskočiti ono ranojutarnje predavanje.

11. I međuobroci se računaju

FOTO: Giphy

Ako ste već dobro ispolirali svoje prehrambene navike, vjerojatno ne preostaje puno toga za poboljšati, osim možda međuobroka. Međuobroci nisu rupa na čarapi koja se može ignorirati. Kako ne biste odmah čim ogladnite na predavanjima pohitali kupiti hrpu čokoladica i udahnuli ih, pripremite si kod kuće nešto za prigristi. Predlažemo da si ponesete orašaste plodove ili voće.

Puno toga smo vam sada rekli, ali nemojte se nigdje žuriti. Malim promjenama ubrzo ćete si poboljšati život bez da odustanete od svega na samome početku. Počastite se s vremena na vrijeme i ono najvažnije, uživajte u hrani koju jedete.