Zašto je Harvard toliko bolji od osječkog Sveučilišta?
Mogu li se komparirati jedan Harvard i osječko Sveučilište? Matija Kopić je napravio usporedbu koja je pokazala poražavajuću istinu o hrvatskom obrazovnom sustavu.
Mogu li se komparirati jedan Harvard i osječko Sveučilište? Matija Kopić je napravio usporedbu koja je pokazala poražavajuću istinu o hrvatskom obrazovnom sustavu.
Matija Kopić, osnivač Farmeona, nedavno je na svom blogu napravio zanimljivu usporedbu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Harvarda.
Ovo na prvu može zvučati smiješno, ali ta dva sveučilišta imaju čak jednu dodirnu točku. Osijek i Cambridge su gradovi gotovo istog broja stanovnika (Osijek: 108,048; Cambridge: 105,162) i broja studenata (Osijek: 20 000; Cambridge: 21 000).
Nažalost, sa studentskom populacijom prestaje svaka sličnost. Tako Harvard ima 100 puta veći budžet, ali zapošljava samo dvostruko više djelatnika. Ima li Osijek previše predavača koji daju premalo znanja? Treba li bolje raspodijeliti financijska sredstva, npr. na nove projekte i praktične zadatke?
Možda zato osječki studenti imaju projekte kao što je uvođenje ručka za van, dok harvardski rješavaju osječke probleme s komarcima. Osječko Sveučilište nema ni jedno važnu nagradu, a Harvard ima 47 nobelovaca i 48 dobitnika Pulitzerove nagrade.
U Osijeku se, kao i u svim drugim gradovima u Hrvatskoj, mlade obrazuje za zanimanja za kojima ne postoji potreba na tržištu rada. Prednjači Ekonomski fakultet s prosječno 800-900 novih diplomanata koji se većinom ne uspijevaju zaposliti, dok samo 10 posto studenata pohađa inžinjerske fakultete.
Tu dolazimo do najvećeg problema - nezaposlenost mladih. Stopa zapošljavanja studenata u prvoj godini na Harvardu je gotovo 100 posto. U Osijeku nema točnih podataka, ali bi se orijentacijska stopa za Osječane koji su studirali na lokalnom Sveučilištu mogla kretati od oko 50 do 60 posto. Ovaj postotak vjerojatno nije točan jer se kao baza uzima Osječko-baranjska županija (OBŽ). Vjerodostojan je samo u slučaju da se svi diplomanti koji završe fakultet u OBŽ prijavljuju na burzu u OBŽ, što nije slučaj - mladi odlaze van i prijavljuju se na druge burze.
Koliko je vremena Kopiću trebalo da pronađe ove podatke? Za Harvard svega nekoliko minuta jer je sve dostupno i transparentno. Za osječko Sveučilište mu je bilo potrebno 90 minuta i dosta nagađanja jer su podaci nepotpuni i netočni.
