Vlada izjednačava stručne i sveučilišne studije, Vijeće studenata zadovoljno, HSZ objašnjava svoje protivljenje

Nakon višemjesečne napetosti i burne javne rasprave o Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, reformskom instrumentu kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim hrvatskim obrazovnim razinama, Vlada Republike Hrvatske na sjednici 4. siječnja usvojila je kontroverzan prijedlog Zakona i time ga poslala u saborsku proceduru na postupak konačnog donošenja. Vladinim usvajanjem Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o HKO-u te slanjem prijedloga u Sabor ostvarit će se proces zakonskog usklađenja hrvatskih kvalifikacija s Europskim kvalifikacijskim okvirom koji na sedmu razinu smješta kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija. 

To bi značilo da se, prema usvojenom prijedlogu Zakona o HKO-u, kvalifikacije stečene završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija smještaju na razinu 7.1 te se tako izjednačavaju s razinom na kojoj se nalaze kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija. Velika je to vijest za tisuće studenata stručnih studija koji su se, zajedno s Vijećem veleučilišta i visokih škola, žestoko protivili zakonskom odvajanju specijalističkih stručnih studija od sveučilišnih studijskih programa na diplomskoj razini. 

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola vidno je zadovoljno dosadašnjim ishodom.

– Vladino usvajanje prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o HKO-u posebnog je značaja za Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s ministricom Divjak tijekom ovog perioda pokazalo je veliko razumijevanje za shvaćanje binarnog sustava i time osiguralo budućnost za 45 tisuća studenata. Ova odluka Vlade Republike Hrvatske pokazala je veliku ulogu HKO kao instrumenta za uređivanje sustava obrazovanja. Isto tako ova odluka uključuje studente stručnih studija ravnopravno na tržište rada što će zasigurno utjecati na odluke poslodavaca prilikom njihovog zapošljavanja. Ispred Vijeća studenata upućujemo riječi hvale i zahvale na suradnji Ministarstvu znanosti i obrazovanja te konačne odluke Vlade RH. – poručuju iz Vijeća.

Podsjetimo, prošlogodišnja se javna rasprava o izmjenama Zakona snažno zahuktala, rezultirajući održavanjem tribina i moru burnih komentara, kritika i priopćenja koji su pljuštali iz tabora suprotstavljenih strana. Glavni prijedlog Zakona podržavali su brojni studenti stručnih studija, Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Hrvatska udruga poslodavaca, a u konačnici i samo Ministarstvo. Na čelu s rektorom Damirom Borasom i prorektorom Tonćijem Lazibatom, koji su prije godinu dana Zakon o HKO-u poslali na Ustavni sud, Hrvatski studentski zbor i Sveučilište u Zagrebu zalagali su se za alternativni prijedlog kojim bi se u okviru kvalifikacijskoga sustava specijalistički stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji odvojili podrazinama 7.1 i 7.2. Hrvatska ministrica znanosti, obrazovanja i sporta Blaženka Divjak protivila se alternativnom rješenju, osobno se zalažući za prihvaćanje i usvajanje glavnog zakonskog prijedloga koji bi sveučilišne i specijalističke stručne studije vrednovao kao jednakovrijedne i ravnopravne elemente hrvatskog obrazovnog procesa.

Zašto se Hrvatski studentski zbor protivio ovakvoj odluci, objasnio nam je njegov predsjednik Stjepan Ćurčić:

– Za otvaranje sveučilišnog studija visoka učilišta moraju najprije imati zaposleno najmanje 50% vlastitog kadra, a za otvaranje stručnog studija 1/3. Nadalje, kolegije na sveučilišnim studijima mogu nositi samo doktori znanosti, a na stručnim studijima ih mogu nositi i magistri znanosti. Dakle, ulazna vrijednost nije jednaka i s obzirom na to ne može biti ni izlazna. Hrvatski studentski zbor nije za razdvajanje na različite razine prema HKO-u, nego samo za to da na istoj razini (u ovom slučaju na sedmoj) postoje podrazine koje bi razlikovale stečenu razinu, odnosno podrazinu obrazovanja. Prijedlog HSZ-a bio je da u Zakon uđe odredba o podrazinama 7.1 i 7.2, što bi na Europskoj kvalifikacijskoj razini opet bila razina 7. Smatramo da s obzirom na to nema nikakve diskriminacije, a  poslodavac na tržištu rada tako bi mogao odrediti kakav mu je kadar potreban. Svakako postoje neke prednosti znanstvenih studija, kao i stručnih. Cijeli je stručni program temeljen na stečenim znanjima i vještinama koje će studente pripremati za posao u struci koju su izabrali, a sveučilišni program osim za struku priprema i za rad u znanosti jer ima znanstveno-istraživačku komponentu pri stjecanju znanja i vještina propisanih unutar studijskog programa. Iz tog ih razloga trebamo razlikovati, bez diskriminacije ijedne vrste studija. –