Više od 20 posto studenata želi ukinuti Bolonju
EduCentar istražio je mišljenje ispitanika o provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Većina ispitanika smatra da je dobro osmišljen, ali loše proveden u praksi.
EduCentar istražio je mišljenje ispitanika o provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Većina ispitanika smatra da je dobro osmišljen, ali loše proveden u praksi.
Budući da je prvotravanjska šala o ukidanju Bolonjskog procesa izazvala veliki interes i odobravanje čitatelja, portal EduCentar odlučio je detaljnije istražiti što to ljudima smeta kod postojećeg programa, što bi promijenili te bi li ga ukinuli. Istraživanje je provedeno na gotovo 300 ispitanika.
Od ispitanika koji su pohađali visoku ili višu školu, svega ih je 34 posto izjavilo kako se Bolonjski proces provodio na njihovom fakultetu, dok polovica ispitanika tvrdi da je proces djelomičan. Čak ga 15 posto nije imalo priliku vidjeti u praksi jer se nije provodio.
U prosjeku, četvrtina ispitanika smatra da Bolonju treba ukinuti. To u većoj mjeri smatraju oni koji su završili po starom programu (34 posto), nego oni koji su završili po Bolonji. Ipak, većina, neovisno o programu kojom je obuhvaćena, smatra kako nije nužno ukidanje Bolonje, ali da su potrebne izmjene i prilagodbe.
– Poboljšati usklađenost sa tržištem rada i potrebama poslodavaca, svakako definirati razlike preddiplomskog i stručnog studija jer iz perspektive poslodavca one ne postoje, a i takvi diplomanti su im nezanimljivi. – komentira jedan od ispitanika.
Drugi dodaje:
– Potrebno je stvoriti interaktivno okruženje u kojem će se rješavati problemi, ne štrebati činjenice te uvesti više prakse i projekata, a manje se baviti seminarima. –
Čak 52 posto ispitanika tvrdi da je ideja Bolonjskog procesa dobra, ali je loše provedena u praksi, dok svega 6 posto smatra kako je Bolonjski proces dobar. Petina zastupa stav da je sveučilišno obrazovanje trebalo uvesti neke promjene, ali ne nužno i Bolonjski proces, dok ih 19 posto misli da je sveučilišno obrazovanje sasvim dobro funkcioniralo i prije.
Ispitanici koji su studirali po Bolonjskom procesu imaju bolje mišljenje o kvaliteti studiranja nego ispitanici koji su studirali po starom programu. Da su pojedini aspekti lošiji nego prije, smatra 37 posto ispitanika koji su studirali po Bolonji te čak pola onih koji su studirali po starom programu.
Kao pozitivne strane Bolonjskog procesa najčešće se navode podjela velikih predmeta na manje jedinice i, sukladno tome, polaganje predmeta preko kolokvija.
– Studenti koji studiraju po Bolonji primorani su redovito učiti i to je jedna od najpozitivnijih stvari. – piše ispitanik.
Kod navođenja negativnih strana ispitanici su bili puno rječitiji.
– Ne stječu se vještine potrebne za tržište rada, studiranje je efektivno produženo na minimalno pet godina potpuno nepotrebno, znanje koje se stječe znatno je manje i nemoguće je, ako se ne žele plaćati basnoslovne svote, studij uskladiti s radom, volontiranjem ili bilo čim drugim što, između ostalog, zahtijevaju poslodavci. Studenti su svedeni na starije srednjoškolce koji moraju ići na sat, pisati zadaće i donositi ispričnice zbog izostanka s predavanja. –
Svega 9 posto ispitanika koji su završili fakultet po Bolonjskom procesu smatra kako su visoki obrazovni sustav i akademsko nazivlje usklađeni s potrebama tržišta rada. Uz to, trećina ispitanika koji su završili po Bolonji i oni koji su završili prema starom programu smatraju kako su prvostupnici dobro osposobljeni za tržište rada.
Ispitanici koji su završili fakultet po Bolonjskom procesu i oni koji nisu, smatraju da je nastava zahtjevnija nego prije.
– Obavezna prisutnost na nastavi zbog koje se gubi vrijeme u većini slučajeva znači i smanjenu mogućnost zapošljavanja tijekom fakulteta. – navedeno je u jednoj od anketa.
Drugi ispitanik navodi da se studente tretira kao djecu koja moraju biti na nastavi, uz minimalne izostanke ili bez njih:
– Prisutnost na nastavi nagrađuje se oslobađanjem od jednog dijela ispita ili prolaznom ocjenom u indeks. Na kraju ispada da nije bitno kvalitetno naučiti, već je dovoljno samo prisustvo bez pretjeranog sudjelovanja. –
Većina ispitanika koji su završili po Bolonji (56 posto) i onih po starom programu (69 posto) smatra kako Bolonja ne povećava kvalitetu znanja u odnosu na stari program. Zanimljiv je podatak da više ispitanika koji su završili po Bolonji smatra kako je prolaznost na ispitima povećana u odnosu na razdoblje prije Bolonje, nego što to smatraju ispitanici koji su završili po starom programu.
– Ispiti se polažu češće, pa bi trebali biti manje zahtjevni, no neki od profesora su s vremenom značajno povisili kriterije za prolaznost, kao i zahtjeve od studenata u odnosu na ranije generacije Bolonje. – jedan je od komentara.
