Vijeće FPZG-a iznijelo stav o odjelu koji Boras planira pokrenuti, iako praktički već postoji

– Smatram nepotrebnim i apsurdnim da na istom Sveučilištu postoje dvije institucije koje izvode identične sadržaje, a posebno smatram neprihvatljivim da prijedlog dolazi na ovakav način, bez ikakve konzultacije s FPZG-om. – rekla je Kos-Stanišić za Telegram.

– Interes studenata za predmete u području međunarodnih odnosa i studija sigurnosti već je godinama među najvišim na FPZG-u. FPZG nudi spomenute sadržaje na svim razinama studija. – izjavila je Zovko koja je dodala da studenti mogu birati između usmjerenja Međunarodni odnosi, Nacionalna sigurnost i Europski studiji: Hrvatska i Europa, ali i drugih.

– Osnivanje novog sveučilišnog odjela iz područja društvenih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, bilo u polju politologije ili interdisciplinarnom polju, predstavlja uvođenje u organizacijsku strukturu Sveučilišta u Zagrebu nove sastavnice bez utvrđene stvarne društvene potrebe, jasno definiranog strateškog cilja koji time Sveučilište želi postići i bez da postoje kadrovski i drugi resursi potrebni da se ova namjera ostvari. Na Sveučilištu u Zagrebu već postoje sastavnice koje izvode sadržaje koje bi trebao izvoditi novi sveučilišni odjel, a koje imaju za to već osigurane znanstvene i nastavne resurse koji bi se u novom odjelu tek trebali uspostaviti, odnosno osigurati, kako se navodi u elaboratu, preuzimanjem zaposlenika s drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i korištenjem postojećih prostornih i administrativnih resursa.

Odluka o osnivanju nove sastavnice, a posebno sastavnice koja bi djelovala u znanstvenom području u kojem već djeluju postojeće sastavnice, bi trebala biti predmet šire rasprave na Sveučilišnim tijelima, tijelima društveno-humanističkog područja te sastavnicama sveučilišta koje izvode studijske programe iz područja društvenih znanosti znatno prije pokretanja procesa donošenja odluke o osnivanju. Izostanak rasprave o ovako važnom pitanju ozbiljno ugrožava kvalitetu donošenja odluka na Sveučilištu u Zagrebu, pokazuje nedostatak strategije upravljanja te isključuje relevantne dionike, u ovom slučaju sastavnice sveučilišta iz područja društvenih znanosti, a posebno Fakultet političkih znanosti, iz procesa donošenja odluka koje ih se neposredno tiču i koje zadiru u područje u kojem djeluju.

Fakultet političkih znanosti nije niti formalno niti neformalno bio upoznat s namjerom osnivanja Sveučilišnog odjela Diplomatski, europski i međunarodni studiji, što nas začuđuje, budući da ovaj odjel pokriva sadržaje koji su već uključeni u studijske programe koje izvodi Fakultet političkih znanosti na preddiplomskoj, diplomskoj, specijalističkoj i doktorskoj razini, na kojima se izvodi više desetaka kolegija iz područja međunarodnih odnosa, europske politike i javnih politika, diplomacije i sigurnosnih studija. Koliko nam je poznato, dosad niti jedno sveučilišno tijelo niti dokument Sveučilišta u Zagrebu nije dovodio u pitanje kvalitetu ili svrsishodnost programa koje izvodi Fakultet političkih znanosti ili druge sastavnice iz područja društvenih znanosti niti je ukazivao na manjkavosti u ovim programima. Stoga nam nije jasna stvarna svrha osnivanja novog sveučilišnog odjela Diplomatski, europski i međunarodni studiji.

Elaborat o osnivanju sveučilišnog odjela navodi „postojanje neodgodive potrebe za dodatnim znanstveno-istraživačkim radom u području djelovanja odjela te postojanje potrebe za znanstveno-istraživačkim i obrazovnim radom u ovom značajnom području, koje do sada nije u potpunosti zadovoljeno u javno-institucijskom visokoškolskom okviru Republike Hrvatske“. Na drugom mjestu se navodi da „ne postoje studijski programi koji bi obrazovali stručnjake iz europskih studija, međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja“. Nije nam jasno na temelju čega je formiran ovaj zaključak, koji implicitno dovodi u pitanje kvalitetu i svrsishodnost našeg dosadašnjeg djelovanja, i na temelju kojih pokazatelja je formiran, budući da se elaborat ne poziva na nikakve dokumente, analize ili izvore koji sadrže takav zaključak.

Štoviše, u elaboratu se uopće ne spominju sastavnice Sveučilišta u Zagrebu iz područja društvenih znanosti, čak niti kao potencijalni partneri sveučilišnog odjela.

Ispravan postupak adresiranja ovako važnog pitanja bi podrazumijevao navođenje pokazatelja i izvora na kojima se temelje tvrdnje navedene u elaboratu, a Sveučilišna tijela bi trebala provesti raspravu i o problemu i o mogućim načinima njegova rješavanja. U elaboratu se iznose ove tvrdnje bez ikakvih pokazatelja koji bi potvrdili njihovu utemeljenost i zabrinjavajuće je da se takvi dokumenti uopće mogu naći na dnevnom redu sveučilišnih tijela.

Nadalje, osim što spominje nedostatke za koje ne navodi nikakve pokazatelje, elaborat ne nudi nikakva stvarna rješenja. U elaboratu se ne spominju konkretni studijski programi, projekti, istraživačke aktivnosti, a ne navode se ni znanstveni i nastavni potencijali s kojima bi sveučilišni odjel raspolagao. U elaboratu se međutim spominje preuzimanje zaposlenika s drugih sastavnica sveučilišta i korištenje postojećih prostornih i ljudskih resursa sveučilišta. Sve navedeno implicitno ukazuje da sveučilišni odjel zapravo ne bi mogao ponuditi nove sadržaje koje ne bi mogle osigurati već postojeće sastavnice ili studijski programi, uključivo i interdisciplinarni programi koje bi provodilo više sastavnica, te da osnivanje nove sastavnice sveučilišta u području društvenih znanosti nije potrebno, a samo otpočinjanje postupka osnivanja sveučilišnog odjela ukazuje na ozbiljne probleme u definiranju strateške vizije i procesu upravljanja na Sveučilištu u Zagrebu.