Tribina inicijative „Studenti govore” pokazala da je ključno zajedničko rješavanje problema

U ponedjeljak 14. studenog u Novinarskom domu održana je tribina pod nazivom Rektore, imamo problem. Organizirala ju je inicijativa Studenti govore s Hrvatskih studija, koja se posljednjih dana aktivirala radi rješavanja problema Hrvatskih studija te sastavila otvoreno pismo, čiji smo sadržaj i mi podijelili. Cilj tribine bio je dati odgovore na tri ključna pitanja:

1. Koji su problemi zadesili Hrvatske studije?
2. Hoće li Hrvatski studiji postati fakultet?
3. Kakva je budućnost Hrvatskih studija?

Prvi je govorio profesor s Hrvatskih studija Pavel Gregorić. On je ukratko objasnio trenutno stanje u kojem se nalaze Hrvatski studiji te tijek događaja koji su doveli do njega. U akademskoj godini 2013/2014 proveden je postupak reakreditacije te je 12. prosinca 2014. godine tadašnji ministar Mornar uputio Pismo očekivanja Hrvatskim studijima na temelju rezultata. Hrvatski studiji dobili su rok od tri godine za rješavanje sljedećih pitanja:

1. pravni status i položaj Hrvatskih studija unutar Sveučilišta u Zagrebu
2. izrada koherentnog i prepoznatljivog identiteta te fokusa na studijske programe i znanstvenu djelatnost
3. bolja integracija jednih studijskih programa s drugima
4. bolja integracija s tekućim znanstvenim aktivnostima
5. internacionalizacija studijskih programa
6. povećanje mobilnosti nastavnika

Znanstveno nastavno vijeće je u lipnju 2015. godine prihvatilo akcijski plan koji se temeljio na formiranju dvopredmetnih diplomskih studijskih nastavničkih smjerova, novim studijskim programima na svim razinama studija (preddiplomski, diplomski i doktorski) i tematskim sjednicama o znanstvenom i nastavnom profilu institucije. No, 1. veljače ove godine rektor Boras je obustavio rad na novim studijskim programima i poboljšanju starih te osnovao tročlani odbor, a u travnju i odabrao novoga voditelja Hrvatskih studija. Gregorić je napomenuo i kako traženje suglasnosti od rektorata otežava sve procese na Hrvatskim studijima, budući da nemaju pravne osobnosti, već su podružnica Sveučilišta.

Robert Faber, stručni suradnik na odjelu za psihologiju Filozofskog fakulteta i novinar portala H-Alter, usporedio je problem Hrvatskih studija s problemima na Filozofskom fakultetu. Osnovni je problem to što je otvoren prostor za eventualnu zlouporabu zakona radi pod krinkom autonomije sveučilišta. Stoga je istaknuo potrebu za informiranjem i aktiviranjem studenata.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski istaknula je kako su kod zakona prvotno bitni smisao i svrha, a ne osobni interesi. Kao problem istaknula je kako u Hrvatskoj postoje situacije u kojima se zakoni tumače proizvoljno, bez ikakve sankcije za to. Kad je riječ o konkretnom pitanju zakonskih akata Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu, kao nižeg i višeg akta, nema kolizije. Sve bi trebalo biti u skladu s višim propisom. Ipak, otvoren je prostor za sukob pravnoga i moralnoga (Etički kodeks) kad je riječ o budućnosti Hrvatskih studija.

VEZANO

„Najobrazovaniji Hrvat” na tribini za popularizaciju znanosti

---

Zorislav Antun Petrović, bivši predsjednik Transparency Internationala, napomenuo je kako rektorat ima moć i vrijeme, što Hrvatskim studijima nedostaje. Njihov rok za riješavanje problema je 12. prosinca 2017. Poručio je studentima neka i dalje postavljaju pitanja svima relevantnima za donošenje odluka vezanih za Hrvatske studije, na javnoj razini. Podsjetio je na Zakon o pravu na pristup informacijama.

Posljednji govornik bio je Hrvoje Kraljević, ministar obrazovanja u vrijeme kad se prvi put pokušalo ugasiti neke studije. Naime, kada su osnovani, Hrvatski studiji bili su fakultativni jednogodišnji studij kroatologije, filozofije i sociologije. Uskoro su se razvili na četverogodišnju razinu te su dodani smjerovi psihologije, novinarstva i povijesti. U akademskoj godini 2001/2002 pokušali su se ukinuti noviji smjerovi, no Kraljević je to spriječio. Primjetio je kako su Hrvatski studiji jedini u neravnopravnom položaju na Sveučilištu u Zagrebu; jedini nemaju fakultetski status.

Potom je uslijedila rasprava u kojoj su prisutni postavljali pitanja. Mnoga su pitanja bila za razmišljanje. Primjerice, zašto još uvijek nije riješen status Hrvatskih studija, odnosno zašto još uvijek nisu proglašeni fakultetom. Također, postavilo se pitanje što će biti sa studentima i njihovim diplomama ako dođe do gašenja Hrvatskih studija, na što nitko od prisutnih nije mogao dati odgovor.

Završnu riječ održao je student komunikologije Ivan Ileković. Osvrnuo se na podjele među studentskim udrugama i studentima.

VEZANO

Perfekcionizam u sportu: super oružje ili prokletstvo?

---

 – Mislim da nam je svima interes jednak. – naglasio je.

Radi li se doista o zajedničkom interesu svih studenata Hrvatskih studija, ostaje upitno. Naime, na tribinu nisu pristigli predstavnici Studentskog zbora ni studentskih udruga koje su odbile suradnju s udruženjem Studenti govore – Udruga studenata kroatologije Cassius, Udruga studenata hrvatskog latiniteta Res publica, Udruga studenata povijesti Lucius.

Naknadno smo uspjeli dobiti izjavu predsjednice Studentskog zbora Hrvatskih studija, Ivane Široki:

– Pozdravljam sve inicijative studenata HS-a koje će aktualizirati svakodnevne probleme. Apsolutno nisam protiv nijedne, pa tako ni ove, no smeta me instrualizacija i manipulacija informacijama od jedne manje interesne skupine. Nadam se da će biti i prilike da sve strane ispravno iznesu svoje stajalište. U ovom trenutku pozivam da prestanemo s politizacijom i svi skupa napravimo najbolje i u najkraćem mogućem roku. Temeljem toga planiram pozvati još jednom sve aktere na konstruktivan sastanak, a o napretku ću izvijestiti studente. – rekla je.

Nakon svih govora i postavljenih pitanja može se zaključiti da su svi prisutni svjesni problema koje Hrvatski studiji imaju. Rektor Boras, prorektor Čović, Mislav Ježić i Mario Grčević također su bili pozvani na tribinu, ali su bili spriječeni doći i dati svoje viđenje situacije. Nadamo se da će se i oni oglasiti u narednim danima. Za kraj, pozivamo sve studente da budu primjer društvu i zajednički riješe očigledne i ozbiljne probleme.