Tko je znanstvenik, što radi te zašto i kako to radi
O istraživačkim procesima u biotehničkim znanostima govori prof. dr. sc. Ivica Kisić.
O istraživačkim procesima u biotehničkim znanostima govori prof. dr. sc. Ivica Kisić.
Koji je širi društveni kontekst biotehničkih znanosti?
To su fundamentalne znanosti. One prožimaju sve aspekte ljudskog života. Neovisno je li to hrana, voda, piće, odjeća ili obuća. Sirovine su dobivene iz poljoprivrede. Primjerice vi ćete otići na pivu, ječam je iz poljoprivrede. Dakle, kako bi se nešto industrijski stvorilo potrebne su sirovine iz poljoprivrede. Tu je nužno prožimanje znanstvenika iz prehrambene i šumarske grane.
Koji su resursi potrebni za istraživački rad?
Kako odabrati istraživačku temu?
Teme istraživanja mogu se izabrati odnosno zadati na više načina. Ponekad teme dođu kroz razgovore s kolegama ili iz nekih prijašnjih radova. Odlaskom na svjetske kongrese na kojima su sva eminentna imena struke saznamo što je in u svijetu i u kojem smjeru ide znanost. Također se pregledavanjem baza podataka može doći do istraživačkih tema. Ponekad agronomija sama zadaje teme odnosno postoji investitor koji traži da se provede istraživanje.
Nakon odabira teme, što je potrebno prije nego se krene u istraživanje?
Koliko vremena je potrebno za kvalitetno istraživanje?
Prosječno trajanje jednog istraživanja koje bi se moglo objaviti u inozemstvu je minimalno tri godine To trajanje zapravo je jedan od najvećih istraživačkih problema biotehničkih znanosti. U agronomiji i poljoprivredi još imamo i faktore koje ne možemo kontrolirati odnosno vremenske prilike, točnije neprilike koje nam mogu poremetiti čitav plan rada ili u najgorem slučaju uništiti čitavo istraživanje.
Kako dolazite do uzoraka?
Imamo pravilnike o uzimanju uzoraka koji su propisani od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i moramo postupati u skladu s tim propisima. Tu su primjerice popisani načini uzrokovanja (kako se uzimaju uzorci), odnosno shematski prikazi kako se radi i što se radi. Primjer: za jedan uzorak tla moramo uzeti minimalno uzorak na 15-20 s različitih mjesta, također uzorci moraju biti uzeti s dvije različite dubine 0-30 cm i 0-60 cm. Uzorak uzet s jednog mjesta i jedne dubine uvijek donosi veću vjerojatnost krive procjene.
Kako se dalje obrađuju uzeti uzorci?
Postoje već uigrane sheme, odnosno matrice koje smo već ranije pripremili i koje se zapravo godinama pripremaju. Šaljemo prikupljene uzorke u laboratorije i ovisno o cilju istraživanja provodimo eksperiment kako bismo uzorke zapravo pretvorili u relevantne podatke.
Kakav je radni dan znanstvenika?
Ono što je posebno kod znanosti je to što sami možete odrediti kada i kako počinje vaš dan. Ja prvo pročitam novine, vidim što je novo u svijetu. Tek nakon toga gledam što se radi taj dan. Ide li se na teren ili se radi u laboratorijima i uredima. Nakon toga se pregledava relevantna literatura, gleda što je već napravljeno i nakon toga kreće se s radom. Ipak, razlika je od dana do dana. Kao što sam već spomenuo, pitanje je radi li se na terenu ili u zatvorenom, a također je pitanje imam li taj dan predavanja jer onda se i cijeli radni dan mijenja jer se uvijek nužno pripremiti barem pola sata za nadolazeće predavanje.
Gdje je znanost u Hrvatskoj?
Znanost u Hrvatskoj je zanemarena. Hrvate, a samim time i medije, znanost ne zanima. Kod nas je važnije što je tko odjenuo i gdje je tko bio nego nova znanstvena otkrića, upozorenja ili poboljšanja svijeta u kojem živimo. Znanstvenici u Hrvatskoj će svakako prije doći na tapetu po nekom skandalu.
Znanost je...
otkriće novih spoznaja i rezultata.
Znanstvenik je....
Znanje je moć, a znanost je stil života. Hvala prof. dr. sc. Ivici Kisiću.
