LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Rezultati studije

Šume bi mogle nestati za 200 godina – evo što o toj teoriji misle studenti šumarstva

Znanstvenici Gerardo Aquino i Mauro Bologna donose studiju u kojoj predviđaju kolaps uzrokovan ljudskom nepažnjom oko rušenja šuma. U članku donosimo mišljenja zagrebačkih studenata čija struka ipak donosi nešto drugačija stajališta.

Znanstvenici Gerardo Aquino i Mauro Bologna donose studiju u kojoj predviđaju kolaps uzrokovan ljudskom nepažnjom oko rušenja šuma. U članku donosimo mišljenja zagrebačkih studenata čija struka ipak donosi nešto drugačija stajališta.

Fizičari Gerardo Aquino i Mauro Bologna pokrenuli su studiju kojom su zaključili da globalno uništavanje šuma ljudskom praksom dovodi do svjetskog kolapsa najdalje u sljedećih 40 godina, prenosi Daily Mail. Konkretno, ovi znanstvenici napominju kako će Zemlja doći do katastrofalnog trenutka kad više neće moći održavati ovoliko veliku ljudsku populaciju na životu. 

Naime, veliki se znanstvenici mogu složiti oko činjenice da život na planetu Zemlji bez šuma nije moguć te da su one izuzetno bitne radi pokretanja sustava koji omogućuje proizvodnju kisika, očuvanje tla te reguliranje kruženja vode, a ako čovjek nastavi uništavati šume istim tempom, zasigurno bi za 100 do 200 godina moglo doći do njihovog potpunog uništenja.

Kako bi došli do rezultata, Aquino i Bologna koristili su trenutnu stopu rasta ljudske populacije i nestanka šume te su uz pomoć modela potrošnje resursa uspjeli izračunati kolike su šanse čovječanstva da izbjegne kolaps. Navode kako su šanse za preživljavanje čovječanstva bez katastrofalnog kolapsa statistički izuzetno male, odnosno postoji 10% šanse da se ovakav scenarij izbjegne. 

Svoj mišljenje o ovoj studiji dala nam je nekolicina studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu:
– Čovjek upotrebljava i ruši drveća više tisuća godina. Imamo tu sreću da se šumarska struka i  znanje o rastu i individualnosti pojedine biljne u posljednjih stotinjak godina razvila do te razine da je moguće prije svakog posječenog stabla osigurati njegove potomke. – objašnjava nam Ante, student prve godine šumarstva.

– Smatram da tvrdnja ovih znanstvenika nije dovoljno relevantna. Naime, šumama se gospodari potrajnim gospodarenjem što dovodi do stalnog održavanja iste površine šuma uz izmjenu generacija kroz propisane ophodnje. – objasnio nam je uz argumente vezane za Hrvatsku Vinski, student druge godine diplomskog studija šumarstva.

– U Hrvatskoj je situacija još uvijek dobra jer se većina šuma nalazi u vlasništvu države te se njima pravilno gospodari. Problem predstavlja dio privatnih šuma koje se nekontrolirano sijeku. Naša je Hrvatska poznata po svojoj bioraznolikosti i bogatstvu šuma počevši od nizinskih šuma pa sve do šuma pretplaninskog pojasa, što je jedinstveno u svijetu, pa se takvo stanje nastoji i održati. 

– Čovjek je sposoban na svašta kako bi ostvario svoje ciljeve te sve ovisi o tome kako će se on ponašati prema onome što nam je priroda omogućila. 

Sa znanjem koliko su šume neophodne za održavanje stabilnog i heterogenog ekosustava, ali i važne za naš odmor i rekreaciju, trebali bismo optimistično, ali uz oprez vjerovati pričama naših studenata.