Studentska pravobraniteljica otkrila koja prava imaju studenti te kolika je autonomija profesora
Započeo je zimski ispitni rok na fakultetima diljem Hrvatske. Odlučili smo postaviti nekoliko pitanja studentskoj pravobraniteljici kako bi nam pobliže razjasnila studentska, ali i profesorska prava.
Započeo je zimski ispitni rok na fakultetima diljem Hrvatske. Odlučili smo postaviti nekoliko pitanja studentskoj pravobraniteljici kako bi nam pobliže razjasnila studentska, ali i profesorska prava.
Studentska prava vrlo su kompleksna tema. Nerijetko se krše, no sami studenti nemaju dovoljnu potporu fakulteta što je velika tragedija, posebice kada je fakultet svjestan grešaka svojih kolega.
Prvo pitanje koje smo postavili, vrlo je vjerojatno svim studentima prošlo milijun puta kroz glavu, a odnosi se na najveći broj dana koji može proći od pisanja do ispravka ispita ili kolokvija. Pravobraniteljica kaže kako je Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Zagrebu predviđeno da cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u opravdanim slučajevima. Naravno, studenti moraju uzeti u obzir i broj kolega koji polažu kolegij i složenost ispita. No pravila u vezi kolokvija, kao i način polaganja te vrijeme polaganja donosi svaki fakultet ponaosob, odnosno svaka katedra koja provodi ispite ili kolokvije.
Ako vas je zanimalo koliko smije trajati provođenje usmenoga ili pismenog ispita – onda ste na pravom mjestu! Naime, ograničenje trajanja pismenoga i usmenog ispita predviđeno je općim aktom sastavnice, dakle, odluku o tome donosi svaki fakultet posebno. Stoga, trk na stranice fakulteta i pogledajte koja su vaša prava ako to još uvijek ne znate.
Izvor: Giphy
Nakon svake objave rezultata neki profesori objave vrijeme konzultacija, što bi moglo zanimati studente koji nisu zadovoljni ocjenom ili one koji su mislili da su bolje napisali. No konzultacije nisu specifične samo nakon ispitivanja već prema Pravilniku studenti imaju pravo na konzultacije koje profesori trebaju održavati, a termin je konzultacija ili predviđen rasporedom, ili se treba najaviti nastavniku.
Studenti na određenim fakultetima imaju mogućnost polaganja kolegija na izvanrednom ispitnom roku koji se najčešće provodi sredinom ljetnoga semestra. Nažalost, postoji nekolicina fakulteta koji za svoje studente nisu uveli mogućnost izvanrednog roka kako bi im olakšali put ka čistoj godini. Stoga smo upitali pravobraniteljicu mogu li studenti sami inicirati uvođenje izvanrednog roka na fakultetu koji pohađaju. Odgovor koji smo dobili bio je da je uvođenje izvanrednog roka predviđeno općim aktom sastavnice, kad je to opravdano i prema potrebi. Odluku o uvođenju izvanrednog roka donosi čelnik ili stručno vijeće sastavnice. U pravilu, većina fakulteta ima u pravilnicima o studiranju navedene uvjete po kojima se može odrediti izvanredni rok i način na koji se on provodi.
Osim konzultacija, obaveze profesora su dolazak na nastavu, prilaganje opravdanosti ako je njezino izvođenje spriječeno te održavanje ispita. Fakultet unutarnjim pravilima uređuje izvođenje nastave i obveze nastavnika, a u vezi ispita sveučilišni Pravilnik navodi da će za vrijeme spriječenosti predmetnog nastavnika dekan privremeno povjeriti održavanje ispita drugom nastavniku iste ili srodne struke ili nastavničkome povjerenstvu.
Tijekom pisanja ovoga teksta javila nam se nekolicina studenata koji su bili nezadovoljni načinom sastavljanja silabusa kolegija, točnije smatrali su da je profesor u ovom slučaju imao preveliku autonomiju pri kreiranju pravilnika polaganja i izvođenja samoga kolegija.
Saznali smo da izvedbeni plan nastave donosi stručno vijeće sastavnice za svaku akademsku godinu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Zagrebu. Osim što se silabus mora objaviti na internetskoj stranici fakulteta, sastavnica je dužna objaviti ga i na oglasnoj ploči tako da svi studenti imaju uvid u pravila kojih bi se trebali pridržavati. Plan nastave treba sadržavati: nastavnike i suradnike koji izvode nastavu, mjesto, početak i završetak izvođenja nastave (satnica), oblike nastave (predavanja, seminari, vježbe) te način polaganja ispita, ispitne rokove i literaturu za polaganje ispita.
Naravno, ovako bi trebalo biti da je sve savršeno, a s obzirom na to da nije, vrlo je velika vjerojatnost da fakulteti kreiranje izvedbenoga plana nastave u potpunosti prepuste nositelju kolegija. Isto tako, naknadne provjere gotovo se ni ne izvršavaju, već se pozivaju na povjerenje kolege koji na fakultetu radi dugi niz godina. Zaključak je kako zasigurno pojedini profesori imaju preveliku autonomiju te bi na fakultetu trebale postojati strože mjere nadzora kreiranja pravilnika.
Ana Zrna studentska je pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu. Obratiti joj se možete preko e-maila pravobranitelj.unizg@gmail.com ili jednom tjedno uz prethodnu najavu, također putem e-maila, na adresi Savska cesta 25, dvorišna zgrada, polukat ispod Student servisa.
