Studenti sve teže i teže dolaze do posla, iako su željni rada. U čemu je problem?

Studentskim mukama pronalaska posla nikad kraja. Bilo da se radi o radu za vrijeme trajanja akademske godine ili sezonskom poslu, ispada da do njih najteže dolaze upravo studenti. U čemu je problem? 

Ljeto je pred vratima, a navala turista već je krenula što znači da je krenuo i lov na sezonske poslove. Rad preko ljeta primamljiv je velikom broju studenata, no čini se da se studenti nalaze u najnezahvalnijoj poziciji pri traženju ovakvih poslova. Za razliku od srednjoškolaca, studentima fakultetske obveze još uvijek traju. Neki još slušaju predavanja, a većina je već debelo u ispitnim rokovima što im ne dopušta odlazak na sezonu - barem ne još neko vrijeme. Do trenutka kada ispiti postanu prošlost, dobar dio poslova već je razgrabljen. To predstavlja veliki problem studentima koji ne dolaze iz mjesta u kojem studiraju. 

 

„Posebno nama s mora koji se vraćamo dolje usred sedmog mjeseca, a tada već nema mjesta i nitko nas neće zaposliti.“, rekao je za RTL Danas Tino Lonza, student Sveučilišta u Zagrebu. 

No, nisu samo sezonski poslovi u pitanju. Redovnim je studentima sve teže i teže pronaći studentski posao jer sve veći broj poslodavaca inzistira na odrađivanju punog radnog vremena što je za njih nemoguće. Nedavno smo pisali o tome kako zbog ovakvih zahtjeva, posao mogu pronaći samo izvanredni studenti ili apsolventi, no poslodavci su pronašli još jednu skupinu koja im više odgovara - strane radnike. 
 

„Studenti i strani radnici su u sličnoj situaciji u smislu da ako nisi oprezan lako možeš studenta iskorištavati.“, za RTL Danas izjavio je Nikola Baraba, student Sveučilišta u Zagrebu. 

 

Kako poboljšati situaciju za studente željne rada? 

U Hrvatskoj je trenutačno 150 tisuća studenata od kojih radi tek trećina, potvrdio je za RTL Danas Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Kako onda osigurati da se ovolikom broju studenata željnih rada ta prilika i pruži? 

Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da u tome može pomoći država. 
 

„Država može pomoći studentima u zapošljavanju rasterećenjem rada. To pomaže mladima u karijeri daljnjom integracijom na tržište rada. Na stopu zaposlenosti mladih treba obratiti pozornost jer je bitno niža od europskog prosjeka.“

Još jedno potencijalno rješenje predlaže ekonomski stručnjak Damir Novotny. 
 

„Kao što Vlada potiče zapošljavanje pripravništvo nakon završetka studija, tako Vlada može sličnim poticajnim mjerama poticati zapošljavanje studenata koji su na diplomskom studiju, koji su pred završetkom studiranja i koji mogu raditi vrlo kvalitetno u poduzećima.“ 

Novotny dodaje i kako je studentski rad u razvijenim europskim zemljama obvezna komponenta visokog obrazovanja. Uključivanje rada u visoko obrazovanje, ideja je koju ima i Studentski zbor koji će svoje prijedloge u rujnu predstaviti Ministarstvu. Gordan Kragić iznio je jedan od njih. 
 

„Da se u sklopu fakulteta stručna praksa omogući kao izborni predmet, da vi odete i radite negdje, stječete neko radno iskustvo opipljivo na radnom mjestu, a da vam za to fakultet kompenzira s 5 ECTS bodova.“

Hoće li jedna od navedenih ideja biti uzeta u obzir - tek će se vidjeti, a dok se situacija sa studentskim radom ne poboljša, ostavljamo vam podsjetnik na sva prava studenata pri obavljanju istih.