Studenti povijesti umjetnosti okupili niz europskih stručnjaka na FFZG-u
– Raspravljali smo na koje sve načine umjetnost, ali i slika, tj. vizualno općenito utječe na kreiranje raznih identiteta. – otkrio je Tin Rajković.
– Raspravljali smo na koje sve načine umjetnost, ali i slika, tj. vizualno općenito utječe na kreiranje raznih identiteta. – otkrio je Tin Rajković.
Od 13. do 15. studenoga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održao se 8. međunarodni kongres studenata povijesti umjetnosti na temu Imago: between Local and Global Identity. Riječ je o tradicionalnom događaju koji je i do sada okupljao brojne studente, profesore, istraživače i stručnjake iz područja povijesti umjetnosti, ali i drugih srodnih znanosti s raznih europskih sveučilišta.
Ove su se godine okupili govornici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske, Njemačke, Italije, Češke, Grčke, Srbije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.
– Svi su govornici odabrani iz mnoštva prijava na natječaj koji je organizacijski tim objavio te slao sveučilištima iz Europe, ali i sveučilištima izvan Europe, no sve su prijave došle od Europljana. – otkrio je Tin Rajković, jedan od organizatora Kongresa.
Između ostaloga, Tin je istaknuo i da je primarni cilj kongresa bio stvoriti i održati platformu na kojoj će studenti s različitih sveučilišta iz različitih država moći neposredno podijeliti svoja istraživanja iz povijesti umjetnosti, ali i drugih srodnih područja, o određenoj temi.
– Ovogodišnja je tema Kongresa Imago: between local and global identity, odnosno raspravljali smo na koje sve načine umjetnost, ali i slika (latinski: imago, -inis, f.), tj. vizualno općenito utječe na kreiranje raznih identiteta: od religijskih, nacionalnih, ideoloških te identiteta vladara, identiteta žene, identiteta umjetnika... kroz lokalnu i globalnu prizmu. – dodao je Tin.
Svake godine Kongres omogućuju različiti organizatori koji budu odabrani natječajem Kluba studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovog su puta to bili studenti zadnje godine diplomskog studija povijesti umjetnosti: Marta Damjanović, Daria Granić, Filip Kučeković i spomenuti Tin Rajković.
Pitali smo Tina smatra li da je umjetnost općenito dobro prihvaćena ne samo na našim prostorima nego i u Europi i drugim europskim sveučilištima te smatra li da je isplativo danas ulagati u umjetnost.
– Smatram da ovisnost o tehnologiji koja sve više uzima maha doprinosi tome da ljudi, pogotovo mlađe generacije, postaju sve više dekoncentriraniji zbog stalnog bombardiranja ogromnim brojem informacija pa ljudima više nije interesantno i ne doživljavaju umjetnost više toliko wow kao u vrijeme kada dostupnost vizualnih tvorevina nije bila toliko prisutna pa samim time imaju manju želju proučavati umjetnička djela. Danas je čovjek neprestano okružen raznim ekranima, plakatima, reklamama, fotografijama itd. koje sve nastoje usmjeriti pažnju na sebe.
Zbog svega navedenog ističe da je organizacijski tim odlučio usmjeriti temu ovogodišnjeg kongresa ne samo na proučavanje onoga što se smatra umjetnošću nego i na proučavanje vizualnoga općenito, odnosno načina na koje su sve slike sudjelovale i sudjeluju pri stvaranju određenih percepcija koje su definirale i definiraju identitete kroz povijest i danas.
– Vid je čovjekovo najjače osjetilo, a likovne umjetnosti će uvijek biti vrijedne proučavanja jer čovjek, propitujući se kako gleda umjetnost, tj. svojim povjesničarskoumjetničkim iskustvom, osvješćuje i sam svoj čin gledanja ostalih stvari te ih tako može puno bolje pročitati. – poručio je za kraj.
