Pušenje u porastu među mladima, čak četvrtina stanovništva Europske unije puši
Unatoč stalnim naporima i kampanjama protiv pušenja, gotovo četvrtina stanovništva Europske unije i dalje koristi duhan, s posebno zabrinjavajućim porastom pušenja među mladima koji zahtijeva hitnu i učinkovitu intervenciju.
Unatoč stalnim naporima i kampanjama protiv pušenja, gotovo četvrtina stanovništva Europske unije i dalje koristi duhan, s posebno zabrinjavajućim porastom pušenja među mladima koji zahtijeva hitnu i učinkovitu intervenciju.
Prema najnovijim istraživanjima Eurobarometra, gotovo četvrtina stanovništva Europske unije i dalje koristi duhan, unatoč kontinuiranim naporima u borbi protiv pušenja. Ti podaci, objavljeni u srpnju 2024. godine, ukazuju na značajan problem u javnom zdravstvu koji zahtijeva dodatnu pažnju i resurse. Mnoge zemlje Europske unije uspjele su smanjiti broj pušača kroz različite politike i kampanje, no izazovi i dalje ostaju, osobito među mlađom populacijom.
Mlade osobe u Europskoj uniji posebno su pogođene tom situacijom. Trendovi pokazuju da je pušenje među adolescentima i mladima u porastu, što je zabrinjavajuće zbog činjenice da pušenje može imati dugoročne posljedice na zdravlje. Istraživanja pokazuju da se mnogi mladi ljudi okreću pušenju kao obliku socijalne interakcije ili kao reakciji na stres i pritisak. Bez obzira na sve napore da se smanji privlačnost duhana kroz edukaciju i regulaciju, mladi često ostaju ciljane skupine za reklamne strategije proizvođača duhana (Healthline.com).
Švedska ima 8, a Hrvatska 35 posto pušača
U pogledu stope pušenja među mladima, različite države članice Europske unije pokazuju različite rezultate. Zemlje poput Švedske i Danske uspjele značajno smanjiti broj pušača kroz agresivne kampanje i stroge zakone, Hrvatska se suočava s izazovima. Istraživanja pokazuju da stopa pušenja među mladima u Hrvatskoj ostaje visoka, s posebnim naglaskom na potrošnju cigareta među adolescentima. Iako su u Hrvatskoj provedene brojne inicijative za smanjenje pušenja, uključujući zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima i visoke poreze na duhan, rezultati su loši te podatci pokazuju da Hrvatska ima 35 posto stanovništva koje konzumira cigarete. Zemlje poput Mađarske i Bugarske također se suočavaju s visokim stopama pušenja među mladima, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i boljom provedbom postojećih zakona.
Kako bismo se efektivno borili protiv tog problema, važno je kontinuirano ulagati u preventivne strategije i podršku za mlade. Kampanje usmjerene na promicanje zdravih stilova života, kao i pružanje resursa za pomoć u prestanku pušenja, ključne su za smanjenje broja pušača i poboljšanje javnog zdravlja u cijeloj Europskoj uniji. Taj izazov zahtijeva zajednički trud i angažman svih sektora društva kako bi se osigurala bolja budućnost za sve generacije, istaknula je Lilia Olefir, direktorica inicijative Smoke Free u Bruxellesu.
