Profesor Šego s EFZG-a o problemu s dekanom: nekolicini profesora narušeno zdravlje, neki i odlaze s Fakulteta?

• Profesor EFZG-a otkriva niz problema ondje: plaća se polaganje ispita, ignorira varanje?
• Profesor Šego demantirao izjavu predsjednika Studentskog zbora EFZG-a: „Hoćete li podnijeti ostavku?”

Gospodin Dekan sazvao je sjednicu Uprave Fakulteta i Katedre za matematiku 29. siječnja 2021, koju sam snimao, što je vidljivo i iz službene bilješke (u daljnjem tekstu, Bilješka):

– Prije početka sastanka prof. dr. sc. Boško Šego obavijestio je pismenom porukom u okviru Google Meet platforme za razgovor kako zbog zdravstvenog stanja nije siguran da može koncentrirano pratiti sastanak, pa najavljuje da će ga snimati.

I ovaj članak, uglavnom, uz neke jasno istaknute komentare, predstavlja upravo autentični transkript navedenog sastanka. Zašto je sazvan narečeni sastanak? Prema riječima Dekana (preuzeto iz Bilješke), sastanak je sazvan kako bismo prodiskutirali nekoliko tema vezanih uz Katedru za matematiku.

– Naime, nažalost, moglo bi se reći da je Katedra postala talac pojedinaca koji kontinuirano stavljaju sjenu na aktivnosti Katedre i nepotrebno stvaraju tenzije. – stoji u bilješkama.

Koji su to pojedinci? Iz onog što je Dekan govorio u nastavku, nesumnjivo sam to ja (prof. dr. sc. Boško Šego), koji sam jedini redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri. Koliko dugo to činim, naime, Dekan spominje nekakav kontinuitet? Dekan me je u lipnju 2020. pozvao u svoj ured i ponudio počasno zvanje professora emeritusa. Naravno, uvjet da bi se postalo emeritus jest odlazak u mirovinu. To sam odbio isključivo zato što su me mlađi kolege na Katedri već dulje vrijeme molili da ostanem što je dulje moguće radno aktivan jer im (tako su tvrdili) pomažem. Uostalom, zbog tih kojima nastojim pomoći, nisam otišao u mirovinu kada sam stekao uvjete za nju premda imam ozbiljnih zdravstvenih problema. I tom prigodom Dekanu sam naglasio da mi je na prvom mjestu Katedra, a da me počasti ne zanimaju. Toliko o tvrdnji da je Katedra postala talac pojedinaca! Inače, professor emeritus ima doživotni dodatak na mirovinu, a može raditi pola radnog vremena i tako primati pola plaće i cijelu mirovinu (i dodatak za emeritusa), pa je to financijski isplativije, uz znatno manje opterećenje, od ostanka u radnom odnosu!

Možda Dekan ipak nije mislio na mene, nego na mladu kolegicu (njeni podaci su poznati Redakciji), odnosno mladog kolegu (i njegovi podaci su poznati Redakciji)? Mlada kolegica je, inače, izazvala revolt svojim uputama za online ispitivanje, koje je objavila za svoje studente vezano za 2 kolegija koja je predavala u zimskom semestru. Upute je prethodno prodiskutirala sa svojim studentima. Po tim uputama je postupala (i nije zabilježen ni jedan incident ili nešto slično) i na 2. kolokviju obveznog kolegija 3. godine studija Ekonomije održanom 18. siječnja 2021. jer Dekan, a ni Prodekan za studente, nastavu i digitalizaciju na zamolbe studenata da im se dozvoli pisanje kolokvija u informatičkoj učionici zbog specifičnosti kolegija i potrebe korištenja specifičnog programa nisu ni odgovorili!

Mladi kolega i ja smo dobili Upozorenje u pisanoj formi, a mladu kolegicu, prema riječima Dekana, Upozorenje čeka kada se vrati s bolovanja.

A što se može reći o mladom kolegi? Izuzetno korektan i komunikativan, sa zavidnim priznanjima i kao znanstvenik (dvije nagrade Mijo Mirković i jedna nagrada Ljubomir Martić) i kao nastavnik (Priznanje za izuzetne rezultate u izvođenju seminarske nastave na engleskom jeziku). Na Fakultetu je 10 godina.

A kakva je mlada kolegica? Na Fakultetu je 7 i pol godina, a ima izuzetne rezultate: 12 nagrada, preko 120 objavljenih radova (među kojima je i rad s najvećim impakt-faktorom na Fakultetu), u uredništvu je čak 12 međunarodnih časopisa, studenti koji pohađaju redovito njenu nastavu je hvale (poslali su pismo Dekanu u kojoj joj iskazuju podrške i tako najizravnije izrazili svoje mišljenje o njoj). Početkom ožujka obavijestio sam Dekana da je mlada kolegica uvrštena (kao jedina s našeg Fakulteta, ali i iz Republike Hrvatske!) među prvih 9% znanstvenica iz područja ekonomije! Nije mi poznato da  je Dekan čestitao ni osobno, ali ni na Vijeću mladoj kolegici na tom postignuću, no ne sumnjam da će rezultate njenog napornog rada znati iskoristiti pri sljedećoj akreditaciji Fakulteta! A zašto bi joj Dekan čestitao kada je to barem djelomično rezultat desetogodišnje (ubrajam u to i vrijeme dok sam je mentorirao za Rektorovu nagradu) aktivnosti pojedinca koji kontinuirano stavlja sjenu na aktivnosti Katedre i nepotrebno stvara tenzije!

Analizirajmo dalje navode iz Bilješki... Dekan navodi:

– Vezano uz nagradu Ljubomir Martić, ne znam koliko su svi članovi Katedre upoznati s informacijama o posljednjoj dodjeli nagrade. No profesor Šego je, unatoč tome što je bio recenzent jednog od prijavljenih radova, ostao u povjerenstvu te glasovao za taj prijavljeni rad – čime je kompromitirana ova prestižna nagrada našeg Fakulteta. Molim vas da se vodi računa o tome da se osobe povezane s prijavljenim radovima trebaju izuzeti iz postupaka dodjele nagrade. Moramo poduzeti sve da se takve i slične stvari ne ponavljaju u budućnosti. Vjerujem da će tako i biti.

A što je istina? Inicijator utemeljenja Nagrade Ljubomir Martić sam upravo ja, i to u počast izuzetnom profesoru i znanstveniku Odjela za kvantitativne metode (preteča današnjih katedri za matematiku i statistiku), koji je u znanstvenom smislu otac generacija kvantitativaca ne samo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nego i na sličnim fakultetima u Splitu, Varaždinu, Dubrovniku i mnogim sveučilištima bivše države. U Pravilniku te Nagrade (članak 6.) piše:

– Član Odbora koji je rad kandidirao za Nagradu ne može sudjelovati u radu Odbora u dijelu koji se odnosi na donošenje odluke o nagradi iz skupine za koju se taj član kandidirao.

Na sastanku (a prethodno i na Vijeću) odgovorio sam Dekanu:

– Nigdje u pravilima za dodjelu nijedne nagrade na Fakultetu ne piše da treba izuzeti iz povjerenstva one koji su recenzirali neke radove. To je naprosto i nemoguće. Na samoj sjednici Fakultetskog vijeća sam naveo primjer vezan za nagradu Fedor Rocco. Riječ je o nagradi vezanoj upravo uz katedru kojoj pripada aktualni dekan, kada je jedan član povjerenstva za dodjelu te nagrade bio i recenzent. Nisam imenovao tu osobu, ali lako se može provjeriti o kojoj osobi je riječ. Je li takvih slučajeva bilo i kod drugih nagrada, neka drugi istraže! Ono što sigurno nije sporno, to je kvaliteta rada koji je Odbor za nagradu predložio i jednoglasno izglasao. Zašto je nemoguće kontrolirati neke radove predložene za nagradu? Zato što postoje nagrade za znanstvene radove. Tko je recenzent tih radova, to se u pravilu ne zna. Prema tome, moguće je da u takvim slučajevima bude recenzent ujedno i član povjerenstva. (Uglavnom preuzeto iz transkripta sastanka). 

Jesu li svi članovi Katedre upoznati s informacijama o posljednjoj dodjeli nagrade Dekan je mogao pročitati iz verificiranih i urudžbiranih zapisnika sastanaka Katedre u kojima su jasno istaknuta zbivanjima oko dodjele Nagrade, pa su članovi Katedre očito u više navrata i detaljno i pravovremeno informirani! A član Katedre, koji je povrijeđen činjenicom da njegov uradak nije nominiran za Nagradu i uložio je prigovor na Vijeću, nije smatrao da o tome treba govoriti na sjednici Katedre! 

Iduće što je Dekan naveo na sastanku prenosim u cijelosti prema Bilješci:

– Druga stvar kojom se trebamo pozabaviti su zabrinjavajući podaci o prolaznosti na kolegijima Katedre za matematiku. Matematika kao kolegij ima prolaznost u 2019. godini od 32,60% dok drugi kvantitativni kolegiji, poput Statistike imaju prolaznost od 70,75% na 1.525 studenata. Naši studenti su pametni mladi ljudi koje interesira ekonomija, odnosno poslovna ekonomija. Od svih nas se očekuje da prenesemo znanja tim mladim ljudima kako bi uspješno mogli položiti kolegij te koristiti znanja u svom budućem profesionalnom životu. Ovih 32,6% je od 1589 studenata – što znači da 1071 student nije položio ispit, a jedan od mogućih razloga može biti i neadekvatan prijenos znanja. Ne zaboravimo, ovdje se radi o velikom broju studenata. Takva situacija je nešto s čime se pročelnik Katedre za matematiku već trebao pozabaviti – i krajnje je vrijeme da se iznađe rješenje za ovaj problem. Važna informacija u tom kontekstu jesu i ocjene studenata o kvaliteti izvođenja nastave. U situacijama kada su te ocjene ispodprosječne, odnosno nezadovoljavajuće, potrebno je nešto poduzeti. Prva instanca u takvim slučajevima je razgovor s pročelnikom, koji redovito dobiva sve ocjene članova katedre. Tu ne koriste monolozi nego konstruktivna rasprava svih. Obzirom na hijerarhijsku izazovnost situacije, s tom osobom će razgovor obaviti nadležni prodekan te će se poduzeti mjere.

Najprije ću analizirati prolaznost na kolegijima Katedre za matematiku. 

Metodologija izračuna prolaznosti je jako upitna. Evo i kratkog obrazloženja.

• Prvi način izračuna (a tako se upravo radi)

Udio obavljenih (položenih) u UKUPNOM broju: 522/ 1589 = 32.85%

Problem ovakvog izračuna je što su u nazivnik uključeni i studenti koji su ISPISANI i oni koji ispitu nisu ni jednom pristupili, te što u to ulaze i kategorije poput nepoznat rezultat ispita pred povjerenstvom.

• Drugi način izračuna

Udio obavljenih (položenih) u broju (obavljen + odslušan): 522/ 1527 = 34.18%

Problem: u nazivnik i dalje uključeni i oni koji su se ispisali sa studija. Zar su mjerodavni studenti koji nisu upisali iduću ak. godinu, već ispisali studij? Možda nisu niti jednom pristupili ispitu! A ima ih koji Matematiku prvi put polažu tek pred kraj studija!

• Treći način izračuna

Udio obavljenih (položenih) u broju (obavljen + odslušan), ali samo upisani dalje. Dakle, isključeni su ispisani i tada je prolaznost: 522/1214= 43%.

• Četvrti način izračuna

Udio obavljenih (položenih) u broju onih koji su barem jednom pristupili ispitu. Ovaj omjer ne možemo izračunati jer ne znamo broj onih koji su barem jednom pristupili ispitu.

Mladi kolega je u jednoj grupi izvanrednih studenata imao 140 studenata, a maksimalan broj onih koji bili na njegovu (online) predavanju je bio 38. Možda nije dovoljno zanimljiv? Ali zašto su u njegov Classroom pokušali ući iz tvrtke koja se bavi instrukcijama iz matematike i prisvojiti njegove prezentacije (prvenstveno videa u koje je uložio i veliki trud i vrijeme, ali i znanje)? 

Vršiti usporedbu prolaznosti između kolegija Matematika i Statistika je neprimjereno. Zašto? Dovoljno je usporediti programe matematike i statistike u srednjim (pogotovo ekonomskim) školama. Onome tko se razumije u kvantitativne kolegije to bi trebalo biti više nego dovoljno!

Mogli bismo analizirati prolaznost na kolegijima koje predaju pojedini nastavnici Katedre na višim godina studija. Imam podatke samo za kolegije koje sam predavao u posljednjih 5 akademskih godina pa u nastavku samo njih iznosim.

1. Financijska matematika

2. Financijsko modeliranje



3. Matematičke metode za upravljanje financijskom imovinom

4. Matematička ekonomija



Budući da Dekan u nastavku kaže kako bi uspješno mogli položiti kolegij, očito je mislio prvenstveno na obvezni kolegij prve godine sveučilišnog studija – Matematiku.

Koji je temeljni razlog slabe prolaznosti iz kolegija Matematika? 

Kakve studente upisujemo (s obzirom na uspjeh pokazan na državnoj maturi, a posebno na predznanje iz matematike u srednjoj školi)? Za podatke koji zorno ilustriraju kakvi su naši brucoši bili na državnoj maturi i komparativno u 4. razredu srednje škole, koristimo podatke koji se navode u jedinstvenoj aplikaciji ŠeR (Školski e-Rudnik) preko koje zainteresirana javnost ima pristup određenome setu statističkih podataka iz e-Matice o svim školama u Republici Hrvatskoj. Ne znamo udjele iz kojih škola dolaze naši studenti pa u nastavku pretpostavljam da su završili ili gimnaziju ili srednju ekonomsku školu. Ovdje treba detaljno objasniti ono što sam na sastanku Uprave i Katedre pokušao pojasniti, ali me je Dekan arogantno prekinuo.

U nastavku koristim podatke Ministarstva preuzete sa Školskog e-Rudnika (ŠeR) (Vol. 3).

Tablica 1. Prosječna ocjena studenata upisanih na navedena učilišta u RH u navedenim akademskim godinama

Po trogodišnjem prosjeku EFZG je na 50. mjestu i time ne želimo reći da naši brucoši nisu pametni mladi ljudi (kako to navodi Dekan u Bilješci) nego da se na EFZG upisuju srednjoškolci koji po kriteriju prosječnog uspjeha nisu bili u vrhu svoje generacije, nego su po navedenom kriteriju u najboljem slučaju prosječni. A to zanima li ih ekonomija, odnosno poslovna ekonomija, to jest jesu li iz ljubavi prema ekonomiji upisali EFZG, može se pročitati na Facebooku! 

Tablica 2. Prosječna ocjena iz matematike studenata upisanih na navedena učilišta u RH u navedenim akademskim godinama

Po prosječnoj ocjeni iz matematike studenata upisanih na EFZG u navedenim akademskim godinama EFZG je na 25. mjestu. No, svakako treba uvažiti i činjenicu da naši brucoši na maturi uglavnom polažu B razinu iz matematike pa su rezultati za naše brucoše, što se tiče matematike, još porazniji. A što se zahtjeva na B razini? Primjerice, 2019. godine od 28 zadataka s državne mature za B razinu, 15 ih se radi već u osnovnoj školi (što je gotovo 54%). Neki u sedmom, a neki u osmom razredu. A jedan čak u petom! Evo tog zadatka:

Koji od navedenih brojeva nije ispravno zaokružen broj 4.5726?

•     A. 5
•     B. 4.6
•     C. 4.58
•     D. 4.573

A mi onda potencijalno upišemo one koji takve osnovnoškolske zadatke riješe s 30% točnih odgovora! I što možemo, pogotovo mi na Katedri za matematiku, očekivati od takvih studenata dok ne počnu učiti srednjoškolsko gradivo matematike? O tim suštinskim problemima i kako ih na Katedri pokušavamo riješiti Dekan ne želi ni razgovarati, pa tako na spomenutom sastanku kaže:

– Profesore, ovdje smo na Katedri za matematiku da razgovaramo što Katedra treba napraviti. Mi ne možemo kao institucija mijenjati niti osnovnu niti srednju školu, bilo gdje u Hrvatskoj i u inozemstvu. Isto tako, po toj logici koju navodite, onda ako uvedemo kriterije koji vrijede za studente PMF-a ili ako uvedemo kriterije za napredovanje koje imaju nastavnici na PMF-u, onda smo nigdje ako usmjerimo raspravu u tom smislu. Dakle, molim Vas da se ne držimo rasprava načelnog tipa gdje ćemo mijenjati osnovno i srednje školstvo, i na tome onda zapravo ne činiti ništa jer to nije niti u našoj nadležnosti. Dakle, pitanje prolaznosti na kolegijima je nešto što Vas molim da sustavno raspravite na način koji smatrate primjerenim, svi članovi.

U nastavku ćemo izvršiti usporedbu prosječnih ocjena iz Matematike u školskim godinama 2012./2013.-2019./2020.

No ni usporedbe za Hrvatski jezik ne pokazuju da je situacija bolja!

Pretežito Ekonomski fakultet u Zagrebu upisuju oni koji su završili opću gimnaziju ili strukovnu školu, posebno ekonomsku školu. Pogledajmo kakve rezultate su učenici tih srednjih škola polučili u srednjoj školi u razmatranim godinama!

Prosječne ocjene u 8. razredu osnovne škole, 4. razredu srednje škole i na maturi navodimo u sljedećoj tablici.

Svi navedeni (a zasigurno i mnogi drugi) podaci svakako su jako dobro poznati i Upravi, ali uporno navode da upisujemo najbolje srednjoškolce! Prethodno dokazuje da je to daleko od istine. Doista je potpuno nejasno zašto se često naglašava da EFZG upisuje najbolje studente kada egzaktni podaci Agencije za visoko obrazovanje pokazuju da je EFZG već niz godina oko 40-tog mjesta (po kriteriju uspješnosti srednjoškolaca koji upisuju EFZG), što znači da su ispred nas gotovo sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu i mnoga javna i privatna (sve)učilišta u Hrvatskoj? 

Ono što sam kao pročelnik Katedre rekao, a nije ušlo u Bilješke jest i sljedeće:

– Katedra za matematiku je itekako svjesna prolaznosti i razloga slabe prolaznosti na kolegijima Katedre, prvenstveno iz Matematike. Zbog toga smo i zamolili dvoje docenata (članova Katedre) da naprave jedan pretkolegij (Osnove matematike) i zanimljivi su rezultati tog pretkolegija, a o tim rezultatima je na sjednici Katedre govorila docentica koja je suautorica (uz mladog kolegu) tog pretkolegija: Kolegiju je pristupi oko 10%, a položi ga oko 5% upisanih studenata. Treba naglasiti da se provjera znanja iz pretkolegija provodi bez ikakva nadzora, jer se rezultat službeno ne evidentira! Dakle, temeljni problem je u znanju kojeg su brucoši stekli iz matematike u osnovnoj i srednjoj školi, a ne u znanju kojeg stječu na ovom Fakultetu. Kada bismo uveli da je preduvjet za upis na Fakultet razina A za matematiku, sigurno ne bismo uspjeli popuniti dodijeljene nam kvote, ali bismo upisivali znatno kvalitetnije brucoše i rezultati bi i iz Matematike bili bolji.

Očito je Katedra uložila i ulaže značajne napore da omogući brucošima svladavanje gradiva matematike kojeg su propustili usvojiti u prethodnom obrazovanju! Nadalje, upravo na portalu Studentski.hr objavio sam i 2 dopisa koja sam uputio Upravi Fakulteta, pročelnicima drugih katedara i Studentskom zboru u kojima sam iznio inicijativu Katedre da se studentima iziđe u susret na korektan i zakonom dozvoljen način, što obuhvaća i spremnost za dodatnim rokovima, ali za sve studente, a ne samo za one koji su iz potresom pogođenih područja. Izrazio sam i svoju spremnost da, uz odobrenje Uprave, u dvorani 3 održim predavanja iz Matematike i subotama i nedjeljama i s više grupa (bez ikakve naknade) kako bih olakšao svladavanje gradiva iz Matematike. I istodobno sam zamolio studente ako misle da mogu pomoći na još neki način, neka mi iznesu svoje ideje! Sve to je bilo prije sastanka Uprave s Katedrom za matematiku! Je li Uprava podržala moje inicijative?

Na većinu uvreda koje je Dekan izrekao na spomenutom sastanku nisam zbog značajno pogoršanog zdravlja uzrokovanog upravo njegovom bahatošću i arogancijom do sada odgovarao. Na neke neistine već sam odgovorio na Studentskom.hr. Primjerice, kako je Uprava reagirala na Dekanov navod: Došli su brojni upiti iz medijskih kuća te iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu vezano uz navedenu problematiku kratko sam odgovorio samo da unatoč molbi medija da se u razgovore uključi i pročelnik Katedre, nikada me iz Uprave o tome nisu obavijestili. Očito su dobro procijenili što bih rekao! 

Poražavajuća je i činjenica da Dekan nije ni na koji način komentirao dva navoda izv. prof. dr. sc. Tunje Perića. Prvi navod:

– Vidim da nitko neće, neće ništa kazati. Ja bih se složio sa svim što je izrekao Dekan. Dakle, od prve do posljednje riječi bih se složio s tim. Što se mene tiče, mislim da je bilo pretjerivanja i tako dalje. Smatrati sve studente da su lopovi zato što ima među njima nekoliko njih, pokazalo se tako i kad je ispit u dvorani da nam neki ljudi prepisuju, uspiju prepisati itd. i hvale se da su to napravili, mislim da nije dobro da se sve njih tretira na takav način na koji je to napravljeno.

Na samom početku sjednice Dekan je rekao Otvaram raspravu, pročelniku ću dati riječ na kraju. I zato nisam odmah odgovorio Dekanu! A ovo što je izv. prof. dr. sc. Tunjo Perić rekao je naprosto kleveta! Tko je i kada rekao da su svi studenti lopovi? Često sam isticao da se u prosjeku naši studenti ne razlikuju od studenata PMF-a (na tom fakultetu sam diplomirao, pa znam kakvi su studenti tamo!). Navedeno u potpunosti zadovoljava uobičajenu definiciju klevete (Kleveta označava ogovaranje, omalovažavanje, vrijeđanje časti ili davanje izjave u kojima netko tvrdi neistine iako zna da nije riječ o istini). A za klevetu je Kaznenim zakonom Republike Hrvatske predviđena kazna! Hoće li Dekan zaštiti čast i ugled članova Katedre za matematiku? Naravno da neće! Čak se na stegovno povjerenstvo niti ne poziva student koji na Facebooku napiše: Ak' je prof u A1 zje*em mu net ak sam u smjeni i odmah dobijete rezultate testa, ne morate se mučiti s pisanjem, slikanjem i ostalim glupostima. Profesor iz navedenog posta sam ja. I o tome sam pisao, ali nikome ništa! Policiji je student priznao da je autor navedenog posta, priznao je to i internoj inspekciji na A1, ali Fakultet nije smatrao da mi bilo što treba odgovoriti na prijavu Stegovnom povjerenstvu za studente!

Danas (3. svibnja 2021.) našao sam u poštanskom sandučiću na Fakultetu da mi je Stegovno povjerenstvo za studente odgovorilo da sam prekasno poslao prijavu. Njihov odgovor nije urudžbiran, a budući da sam na bolovanju, nisam vidio tu odluku. Da je odluka Povjerenstva urudžbirana, scan odluke bi mi bio poslan e-mailom. Očito je i bila namjera da sve padne u zaborav!

Drugi navod izv. prof. dr. sc. Tunje Perića:

– Ja bih rekao kako sam ja radio sa svojim studentima. Ja sam im rekao da se ja njima zaista ispričavam, da najradije bih ih pustio da pišu to bez, ali situacija je takva da jednostavno moramo napraviti nekakav način provjere itd. I oni su se složili što se toga tiče da je to u redu, ali ja kažem da sam se ja njima zaista ispričao.

Dakle, izv. prof. dr. sc. Tunjo Perić višekratno ističe da se ispričao studentima što eto ipak mora obaviti dio svog posla i pritom nadzirati posao ispitivanja studenata! A Dekan mirno sve sluša i ne reagira ni na koji način. No, zato mene optužuje da manipuliram. Evo tog dijela razgovora prema transkriptu sastanka (odnosi se na moju tvrdnju da je u studentskoj anketi o načinu održavanja ispita učestvovalo oko 800 studenata, a oko 60% njih je bilo za ispite u dvorani – prema navodima predsjednika Studentskog zbora). 

Dekan: Profesore Šego, manipulirali ste na Kolegiju, na Fakultetskom vijeću ste manipulirali time. Predsjednik Studentskog zbora je bio ovdje na sastanku kod nas, bilo nas je više na sastanku i onda smo na tom sastanku utvrdili da su oni za online način odvijanja ispita i na način na koji je to provedivo. Taj sastanak je održan i taj sastanak je bio podloga za ono o čemu mi govorimo. Dakle, na Fakultetskom vijeću ste opet manipulirali nečim čime niste trebali manipulirati.

Pročelnik: Nisam manipulirao nego sam iznosio činjenice i te činjenice možete naći na Facebooku Studentskog zbora. Oko 800 studenata pristupilo je toj neanonimnoj anketi, 60% je bilo za povratak u dvorane...

Dekan: Profesore, Vi ste dakle opet zamijenili nešto što sam ja Vama sada maloprije rekao. Dakle, mi smo imali sastanak (Misli na sastanak s predsjednikom Studentskog zbora kolegom Marinom Ćukom, opaska B.Š.), nakon toga što ste Vi zapravo s uputama i sa Vašim istupima i kontaktima sa studentima njima neprestano govorili i na taj ste način neke od Vaših mlađih kolega ja vjerujem naveli na krivi put, a to je da se mogu održavati ispiti, preispitujući odluku koja vrijedi kako za Katedru za matematiku, tako i za druge katedre, dakle da ćemo ovaj ispitni rok održati u online okruženju, imajući u vidu zdravstvene elemente, ali isto tako i mogućnost putovanja, mogućnost dolaska studenata na fakultet itd. Dakle, neprestano se vrtimo u krug. Ovo što sam Vam rekao stvarno stoji, mi imamo sve podatke vezano za to i imamo, dakle, ljude koji su tu bili, recimo ako spominjete kolegu iz Studentskog zbora, on je bio fizički ovdje u uredu kojeg imate priliku vidjeti na vašim monitorima.

Ovo posljednje je točno, samo taj sastanak je bio prije spomenute ankete koju je autonomno proveo Studentski zbor!

Dekan je izrekao nekoliko teških optužbi: Koje sam ja to kontakte imao sa studentima pri čemu sam ih navodio na krivi put? Za koja rješenja i zašto sam se borio na Kolegiju pročelnika i Fakultetskom vijeću već sam pisao u ovom listu. Što je u tome nelegitimno? Vidjet ćemo poslije kako se Dekan ponio na predroku iz Gospodarske matematike krajem ožujka i na tzv. izvanrednom ispitnom roku u travnju i je li bilo moguće bez ikakvih poteškoća provesti ono za što sam se zalagao (ponovo ističem legitimno) kao pročelnik jedne važne katedre koja ne može provoditi online ispite kao što to može većina drugih o čemu je možda najbolje na FB-u neanonimno pisao jedan student:

– ... Ne znam kada će Upravi našeg Fakulteta postati jasno da se ne mogu svi kolegiji polagati online. Polaganje Ekonometrije i nekih teorijskih kolegija nije i ne može biti tretirano jednako. Ekonometrija je kolegij koji između ostalog zahtjeva i korištenje R-a. Ne znam kakve zvijeri od laptopa drugi imaju, ali ja internet imam preko mobilnog hotspota. I uz Google Meet, otvoren browser s Google diskom na kojem su R skripte, dvije kamere i samim programom koji vrti naredbe u pozadini mogu biti sretan da ne rikne za vrijeme ispita. Nema nas 1000 na tom kolegiju stoga bi bilo normalno da se ispit organizira u dvorani (ili da se barem omogući izbor u pogledu načina polaganja). I do cijele ove situacije uopće ne bi došlo.

Upravo posljednja situacija ukazuje na srž problema do kojeg nije ni moralo, a ni smjelo doći! I dokazuje i ono što je Dekan izrekao – naši studenti su pametni, što nikada nisam ni osporavao!

U nastavku Dekan kaže:

– Obzirom na hijerarhijsku izazovnost situacije, s tom osobom će razgovor obaviti nadležni prodekan te će se poduzeti mjere.

Dakle, zadužuje se prodekan za studente, nastavu i digitalizaciju izv. prof. dr. sc. Božidar Jaković da obavi razgovor sa mnom! Izuzetno pogodna osoba koja ne obavlja ni poslove koje bi morala obavljati kao prodekan za studente, nastavu i digitalizaciju. Evo i nekoliko primjera.

• Primjer 1.

Na Kolegiju pročelnika 17. veljače 2020. Pročelnik je informirao članove Kolegija da su na Katedri za matematiku uočili da postoji nesuglasje između dvije ispitne liste – liste koju priprema tajnica i liste za ISVU program. Na listi tajnice Katedre nedostaju neke osobe  koje su u ISVU i to je vrlo nezgodno i za studente i za profesore. Taj se problem treba riješiti., a Dekan je rekao da će ispitati o čemu se točno radi i dati povratnu informaciju čim prije. (iz zapisnika 16. sjednice Kolegija pročelnika održane 17. veljače 2020. godine).

Na online radionici na temu: Korištenje elektroničkog indeksa EFZG-a održanoj putem Google Meet aplikacije u ponedjeljak, 18. 1. 2021. s početkom u 12 sati, prodekan Jaković je kada sam govorio o dvostrukim listama rekao da prvi put čuje za navedeni problem. Budući da je navedenoj radionici prisustvovala i pročelnica Katedre za poslovne strane jezike Drijenka Pandžić Kuliš, prof., a i ona je govorila na spomenutom Kolegiju pročelnika i potvrdila moje navode, prodekan Jaković je obećao da će problem biti riješen. Mlada kolegica mu je (ponovo nakon spomenute radionice) poslala preslike 'tajničine' i 'nastavničke' liste i za ispitne termine u zimskom, ljetnom i jesenskom roku prošle akademske godine i zorno ukazala na problem koji još nije riješen. Budući da smo i mlada kolegica i ja na bolovanju, nemamo 'tajničine' liste pa ne znamo je li problem dvostrukih lista napokon riješen.

• Primjer 2.

U siječnju ove godine prodekan Jaković je na dvije radionice predstavio korištenje elektroničkog indeksa EFZG-a. Obje prezentacije su nedvosmisleno ukazale da je riječ o nedovoljno testiranom proizvodu koji je unatoč tome pušten u produkciju. Takvu početničku grešku nipošto nije smio dozvoliti. Primjerice, (a na to je nekoliko puta upozoren pri čemu su mu upućeni čak i veoma ilustrativni videi) među studentima za koje se navodi da imaju obavljen (dakle, položen) kolegij, nalazili su se (i još se nalaze!) i oni koji ispit nisu položili. Ima i drugih propusta, ali o njima nekom drugom zgodom. Tek kada taj 'proizvod' bude siguran za korištenje, ima smisla ga pustiti u produkciju. Tako postupaju obrazovani informatičari!

• Primjer 3.

Prodekan Jaković veoma često (mogli bismo navesti na desetine slučajeva) ne odgovara na mailove studenata i nastavnika. Studenti su ga zbog jednog potpisa morali i 4 sata čekati pred njegovim uredom, jer na mailove nije odgovarao. I sam sam ga 2 puta upozorio da se u e-indexu navodi da je (u privitku sam mu poslao presliku ekrana) određena kolegica upisala u ovoj akademskoj godini kolegij Ekonometrija i da ga je obavila (dakle, položila) što ne odgovara istini. Ovo je svakako drastičan primjer jer sam napomenuo (u mailu upućenom 30. siječnja 2021. i prodekanu Jakoviću ali i Dekanu i tajnici Fakulteta) da sam jučer bio na KBC-u Rebro i da imam ozbiljnih zdravstvenih problema i da me ovakve činjenice izuzetno uznemiravaju. Ali očito je više stalo bolesnom profesoru za normalno funkcioniranje Fakulteta nego onima kojima bi to trebao biti primarni posao. Nisam siguran čita li uopće mailove, a kao posljedica nečitanja je idući primjer. 

• Primjer 4.

Na Kolegiju pročelnika održanom 15. veljače 2021. prodekan Jaković iznosi da je zadnji tjedan zimskih ispitnih rokova koji su u potpunosti provedeni on-line te da je sve prošlo u najboljem redu. Koliko to odgovara istini najbolje ilustrira mail koji mi je uputila studentica i opisala torturu koju su prošli ona i njene kolegice i kolege na 2. zimskom ispitnom terminu (e-mail studentice se može pročitati na Studentskom.hr u članku objavljenom 26. veljače 2021.).

Studentica se potrudila detaljno sve opisati, ali dogodilo se po onoj narodnoj pojeo vuk magare! Toliko i o neljudskosti o kojoj je govorio Dekan na sastanku Uprave i Katedre za matematiku 29. siječnja 2021! Očito je u pravu, ali neljudskost treba vezati ne uz osobe na koje je Dekan očito mislio nego uz članove Uprave.

Podsjetimo se da se od svih studenata i zaposlenika Fakulteta očekuje da uredno nastave ispunjavati svoje obveze te da se prilikom dolaska i boravka u zgradi Fakulteta pridržavaju mjera zaštite kao što su:

• korištenje dostupnih sredstva za dezinfekciju ruku na ulazu u zgradu,
• redovito pranje ruku,
• držanje propisanog razmaka među osobama u zatvorenim prostorijama od najmanje 1,5 metara,
• nošenje zaštitne maske te
• po potrebi, i nošenje zaštitnih rukavica.

A kako se toga pridržava sam Dekan, vidljivo je na stranici EFZG-a u povodu objave 4. Porezne konferencije koja je organizirana u zgradi Fakulteta 29. siječnja 2021.

Prisjetimo se i objave na Facebooku Ekonomskog fakulteta 8. veljače 2021:

– Donosimo vam odlične vijesti za početak novog radnog tjedna!

Prema ljestvici RePEc / IDEAS koja se temelji na istraživačkim postignućima u ekonomiji i financijama, Ekonomski fakultet Zagreb svrstan je među tri najbolje istraživačke institucije u Hrvatskoj! Iznimno smo ponosni na naše kolege koji se nalaze u 25% najboljih istraživača u Hrvatskoj prema publikacijama kroz proteklih 10 godina: (Ovdje slijede imena i prezimena 9 nastavnika EFZG-a, a među njima je ime i prezime mlade kolegice članice ove Katedre koja je na bolovanju i koju, po riječima Dekana, čeka Upozorenja kada se vrati s bolovanja). Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez naših vrijednih nastavnika i istraživača! Čestitke svima!

U prosincu 2020. mlada kolegica dobila je na Fakultetu čak 3 veoma vrijedne nagrade za svoja istraživanja, a dvije i izvan Fakulteta, ali Dekan je na sastanku koji analiziramo najavio da će joj Upozorenje biti uručeno po povratku s bolovanja. No, kolegici je najljepše i ujedno najdraže priznanje njenih studenata koji u pismu podrške, kojeg su potpisali svojim JMBAG-om, upućenom Dekanu navode da je ona jedna izuzetna osoba, koja svojim znanjem i trudom nastoji studentima kroz svoj angažman prenijeti što više znanja u procesu svladavanja gradiva na različitim kolegijima. I dalje navode U izvanrednim uvjetima to zahtijeva kombinaciju angažmana, truda, volje i inteligencije za prenošenje znanja studentima u takvim uvjetima i uz takvu pripremu. Njezina motivacija studentima na rad uz objašnjavanje gradiva sistemski, kao i definiranje općih ciljeva kolegija, je izvanredna.

Dekanu sam 11. ožujka 2021. poslao mail sljedećeg sadržaja: 

– Gospodine Dekane,

s velikim ushićenjem Vas obavještavam da je članica Katedre za matematiku (ovdje navodim titulu, ime i prezime mlade kolegice) uvrštena (kao jedina s našeg Fakulteta ali i iz Republike Hrvatske!) među prvih 9% znanstvenica iz područja ekonomije i financija (https://ideas.repec.org/top/top.women10.html).
Ujedno koristim prigodu da Vas pitam na koji ste način ispravili nepravde nanesene studentima iz moje ispitne grupa iz kolegija Matematika o čemu sam Vas detaljno izvijestio u mailu kojeg sam Vam uputio 21. veljače 2021. a u  kojem sam iznio zbivanja na ispitu iz Matematike održanom 15. veljače 2021., a kojeg je umjesto mene održao prof. dr. sc. Josip Matejaš.

Svako dobro,

prof. dr. sc. Boško Šego

Dakle, proganjana mlada kolegica postiže sjajan uspjeh koji se čak ni na webu Fakulteta ne registrira! Usporedite s objavom prethodne odlične vijesti za početak novog radnog tjedna! A naravno da ni na koji način nije ispravljena nepravda nanesena studentima iz moje ispitne grupe iz kolegija Matematika na ispitu održanom 15. veljače 2021.! 

U Upozorenju našem mladom kolegi nisu čak ni navode uspjeli dobro prepisati iz njegovih uputa koje je objavio za svoje studente! Samim time je Upozorenje dostavljeno meni bespredmetno jer se temelji na neistinama i lažima!

I na kraju, spomenut ću i recentna zbivanja vezana za provjere znanja iz kolegija Katedre. 31. ožujka 2021. održan je predrok iz Gospodarske matematike u organizaciji izv. prof. dr. sc. Silvije Vlah Jerić, kojoj su pomagale asistentice Ana Radošević, mag. math. i Marina Sertić, dipl. inž. Sve tri spomenute nastavnice su članice Katedre za matematiku. Predrok je organiziran uz poštivanje svih epidemioloških mjera u Kongresnoj dvorani. Prof. Vlah Jerić u pripremama predroka komunicirala je prodekane Wittinea i Jakovića i tehničku službu kako bi sve potrebne mjere bile poštivane. Nije zabilježen nijedan incident, nijedno odstupanje od propisanih mjera. Kolegice koje su organizirale predrok (u dva termina s vremenskim razmakom kako bi se prostor mogao kvalitetno dezinficirati na čemu treba čestitati marljivoj i savjesnoj redarskoj službi Fakulteta) nisu čule ni za jednu primjedbu.

A kakva je bila epidemiološka situacija? Prema podacima preuzetim s poveznice vidljivo je da se broj oboljelih od COVID-19 u Hrvatskoj na dnevnoj bazi značajno smanjio krajem siječnja i početkom veljače 2021, a krajem ožujka i naročito u prvoj polovini travnja, počeo povećavati, pa je na dan 31. ožujka bio značajno veći nego 1. veljače kada je održan online prvi ispitni termin iz matematičkih kolegija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a pogotovo 15. veljače kada je održan drugi ispitni termin iz tih kolegija. 

Kako su održani ispiti u travanjskom ispitnom roku? Ispit je održan 14. travnja 2021. uz poštivanje svih epidemioloških mjera i to kontaktno! Nije mi poznato da su zabilježena bilo kakva odstupanja od mjera. Podsjetimo se, krajem ožujka i naročito u prvoj polovini travnja, broj novozaraženih se nastavio povećavati gotovo eksponencijalno!

To je dokaz da sam bio u pravu kada sam predlagao i Dekanu i Kolegiju pročelnika i Fakultetskom vijeću u drugoj polovici siječnja (kada se broj novozaraženih COVID-om značajno smanjivao na dnevnoj bazi) da trebamo ispite održavati kontaktno, to jest u dvorani. Ako su u siječnju tvrdili da je na prvom mjestu zdravlje naših studenata, onda je koristeći rezoniranje istovjetno dotadašnjem Dekan morao donijeti odluku o online načinu ispitivanja i u ožujku i u travnju! I to me neodoljivo podsjeća na dječje igre skrivača koje smo započinjali riječima Magarac bio tko se nije skrio!, samo sada bi izrekla trebala glasiti Magarac bio tko nije Matematiku položio (online, naravno)!

Čujem da se inzistira da se za one koji su imali COVID pa nisu mogli prisustvovati kontaktnom ispitivanju, ispit treba organizirati u online obliku. Zašto? Pa ako su bolesni, onda su bolesni! Ono što bi svakako trebalo napraviti oboljelima ili onima koji su u samoizolaciji (ako imaju odgovarajuću potvrdu!) to je da im se taj ispitni termin ne računa kao termin kojeg su 'potrošili' i bez izlaska na ispit! U ISVU-u se inače tada bilježi 0. Štoviše, uvjeren sam da bi jedino bilo ispravno za one koji su u samoizolaciji održati kontaktnu provjeru znanja 15-ak dana nakon termina kojeg nisu mogli iskoristiti.

I što na kraju zaključiti? Svojim bahatim i arogantnim ponašanjem Dekan je doveo do ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju Katedre za matematiku. Direktna posljedica njegovog ponašanja je odlazak triju nastavnika na bolovanje. I dalje sam na bolovanju. 

Ispiti su redovito održani u veljači i travnju i dok smo bili na bolovanju i to isključivo zato jer se i mlada kolegica nesebično uključila budući da za neke kolegije nije bilo odgovarajućih zamjena. Smatrala je da unatoč svojim ozbiljnim zdravstvenim problemima ne smije napustiti svoje studente i da mora učiniti sve što je moguće da im se osigura korektan ispit. Stoga je proslijedila kolegama rezultate kolokvija, ispite koje je već imala pripremljene, zajedno s rješenjima ispita, te je više puta uskočila s informacijama i savjetima vezanima uz samu provedbu ispita.

Nastava iz dvaju kolegija se u ljetnom semestru ne održava se jer je nema tko održavati. Od početka svibnja druga docentica ide na porodiljni, pa je upitno tko će održati ispite iz još 2 kolegija, u zimskom semestru bit će značajnih problema s održavanjem nastave jer jednostavno nema kvalitetnih i za neke kolegije specijaliziranih nastavnika na Katedri za matematiku koji uz svoja zaduženja mogu preuzeti i dodatna. Neki smatraju da je jednostavno održavati nastavu iz izbornih kolegija Katedre, ali nisu svjesni koliko je truda, vremena i znanja trebalo uložiti u edukaciju kadrova sposobnih da izvode tu nastavu i pripreme adekvatnu literaturu.

Ponosan sam što sam uspio odgojiti mlade znanstvenike sposobne rad Katedre podići na zavidnu razinu. Vjerovao sam da će unaprijediti rad Katedre u svakom pogledu. No, nisam računao da će čelni čovjek Fakulteta uništiti te moje napore za koje me je u lipnju prošle godine želio predložiti za professora emeritusa. 

Mladoj kolegici je jedna studentica, kada je saznala da odlazi s Fakulteta, poslala sljedeći e-mail: 

– Draga profesorice, usuđujem se reći jedna od najdražih na Fakultetu! 
Niste Vi na gubitku, Fakultet je! Izgubili su prekrasnu osobu, a još prekrasniju profesoricu. 
Žao mi je što Vas sljedeće generacije neće upoznati! 
Da, prošla sam, jedva, samo zato što je komisija bila, ali gotovo je, napokon.
Želim Vam svu sreću u životu, ne bojim se ja za Vas!! 
Toliki talent, inteligencija, dobrota, pristupačnost! 
Kad Vas nisu znali cijeniti, nije Vam ni mjesto tamo bilo!

I to je najbolji i najkonkretniji odgovor na istupe Dekana koje sam djelomično ovdje analizirao. Zbog ovakvih mladih ljudi isplatilo se gotovo četiri i po decenije provesti i svakodnevno (a nerijetko i noću) raditi na Fakultetu!