LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Druga strana priče

Profesor EFZG-a otkriva niz problema ondje: plaća se polaganje ispita, ignorira varanje?

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Boškom Šegom koji na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radi od 1976. godine te je trenutno pročelnik Katedre za matematiku koja je nedavno izazvala burne reakcije javnosti zbog uputa za polaganje online ispita.

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Boškom Šegom koji na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu radi od 1976. godine te je trenutno pročelnik Katedre za matematiku koja je nedavno izazvala burne reakcije javnosti zbog uputa za polaganje online ispita.

Nedavni problem na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je u fokusu medija i akademske zajednice neko kraće vrijeme, no posljedice koje su ostale nisu tako kratkog vijeka. Riječ je o uputama za ispit Katedre za sasvim određene ispitne grupe u kojima je, između ostalog, bilo navedeno da studenti padaju ispit ako profesor ostane bez interneta.

Odmah nakon prvih negativnih reakcija studenata navedene upute su povučene, ali, govori nam prof. dr. sc. Boško Šego, ne kako Studentski zbor navodi u svojoj objavi: nakon što je priča izašla u javnost, Uprava fakulteta naredila je da upute budu povučene i umirila studente dajući im do znanja da nitko zbog toga neće pasti. Nitko iz Uprave nije tim povodom kontaktirao ni mladu kolegicu ni mladog kolegu (njihov je identitet poznat redakciji Studentskog.hr), kao ni pročelnika Katedre. Ipak, naš sugovornik, pročelnik Katedre za matematiku, koji je zbog cijelog problema morao potražiti stručnu pomoć psihijatra, odlučio je izaći u javnost s drugom stranom priče.

Pročelnik Šego radi od 1976. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji iznimno cijeni, zbog čega će ondje ostati raditi sve dok ga trebaju članovi njegove Katedre, kako je i rekao dekanu kada mu je u lipnju 2020. ponudio počasno zvanje professor emeritus jer je stekao uvjete za odlazak u mirovinu.
 

Nitko ne bi pao ispit zbog problema s internetom


Profesor Šego kroz razgovor s nama nekoliko je puta naglasio da njegova katedraf brine o svojim studentima i da ne bi dopustili da netko stvarno padne zbog problema s internetom, ali problem je provesti korektno ispit na daljinu te istovremeno otkloniti mogućnosti za prepisivanje, odnosno mnogobrojne mogućnosti varanja.

Katedra za matematiku prema njemu nije jedina koja je imala sporne upute, ali jedina je javno prozvana, što je profesor potkrijepio dokumentima s web-stranice. Na studentima je da osiguraju siguran internet i kamere prema uputama Katedre za matematiku, Katedre poslovnih stranih jezika, ali i tijekom polaganja ispita iz statističkih kolegija i ne samo navedenih katedara. Katedra poslovnih stranih jezika u svojim je uputama za pristupanje online ispitima od studenata zahtijevala sljedeće:
  • Studenti trebaju imati i računalo i pametni telefon.
  • Za cijelo vrijeme pisanja testa trebaju imati upaljenu kameru i mikrofon na svojem pametnom telefonu.
  • Ukoliko je test predan nakon isteka vremena, bit će poništen.
  • Ukoliko se sumnjivo ponašaju (gledanje po sobi, okretanje, govorenje, saginjanje...), bit će zamoljeni izaći iz Google Meet sastanka i za ispit će biti unesena ocjena 1 te će se računati da su iskoristili jedan izlazak na ispit.
  • Ukoliko za vrijeme pisanja ispita izađu iz Google Meeta, makar i na kratko, za ispit će biti unesena ocjena 1 te će se računati da su iskoristili jedan izlazak na ispit.
  • Ukoliko za vrijeme pisanja testa isključe mikrofon i/ili kameru, za ispit će biti unesena ocjena 1 te će se računati da su iskoristili jedan izlazak na ispit.
  • Ukoliko zbog tehničkih problema i nenamjerno izađu iz Google Meeta, ODMAH se mailom trebaju javiti profesorici te ih ona uputiti u daljnje postupanje (moguće je ponovljeno pisanje testa kasnije u danu). Ispit iz kojega su izašli bit će poništen. Napomena: Google Meet registrira kvalitetu internetske veze svakog sudionika. Stoga se, u slučaju nepoštivanja pravila ponašanja za vrijeme ispita, ne smiju pokušavati opravdati lošom kvalitetom internetske veze jer ju je moguće naknadno lako provjeriti.
Ovdje, kaže profesor Šego, ne piše ništa o padu na ispitu, nego da će biti unesena ocjena 1 te će se računati da su studenti iskoristili jedan izlazak na ispit, odnosno da će ispit biti poništen.

– Zar u konačnici nije riječ o jednom te istome! Ali jasno je istaknuta obveza studenta da posjeduju i računalo i pametni telefon. Studenti navode da je skandalozno tražiti 2 kamere, a imaju ih i na laptopu i na mobitelu. I u čemu je problem? Možda u tome što im Fakultet ne nudi alternativu za navedeni način polaganja u zgradi Fakulteta, kao što to primjerice nudi Ekonomski fakultet u Splitu? – dodaje pročelnik Šego.

FOTO: Ekonomski fakultet Split/Screenshot

Prof. dr. sc. Šego dodaje i da nije istina da su studenti prema prvim uputama imali samo 10 sekundi za fotografiranje ispita, nego da su imali 35 minuta za pisanje, a pet minuta za slikanje i slanje, nakon čega bi u slučaju dodatnog kašnjenja većeg od 10 sekundi bio zabilježen pad ispita. Ni u jednom trenutku nije se ustručavao izaći u medije s pričom, no, kaže, prvi medijski upit došao je tek kada mu je mlada kolegica (tada već na bolovanju) proslijedila upit novinarke Jutarnjeg lista. Inače, upite koji su pristizali Upravi nije dobio. 

Pročelnik Katedre reagirao je odmah po saznanju na medijske natpise i saznao je da su novinari nastojali profesionalno odraditi svoj posao, ali unatoč zahtjevu upućenom na pr@efzg.hr: Nastavno na informaciju koja se pojavila u javnosti, vezano uz upute za ispit iz Matematike i Ekonometrije u kojima je naznačeno da studenti u slučaju pucanja internetske veze padaju ispit, molila bih Vas izjave dekana fakulteta i profesorice koja održava taj ispit ili šefa katedre i pojašnjenja, tvrdi da nitko na Fakultetu nije ni pokušao kontaktirati njega kao pročelnika i omogućiti mu da upozna javnost s cjelovitom istinom.

Evo i njegove prepiske s novinarkom Dnevnika Nove TV koja potvrđuje ranije navedeno:
Poštovani prof. Šego,

Ispričavam se ako sam nešto, kako kažete, krivo navela, nije mi bila namjera niti sam to učinila proizvoljno, već temeljem odgovora koji sam dobila s Vašeg fakulteta.

Prosljeđujem Vam upit koji sam službeno jučer poslala Vašem fakultetu u kojem sam tražila između ostalog i Vašu izjavu. Nadalje, telefonom sam kontaktirala glasnogovornicu (ime poznato redakciji) i napomenula joj koliko nam je bitno da dobijemo izjave. Ona je (svojevoljno ili u dogovoru s dekanom, u to ne ulazim) poslala pisani odgovor koji sam u prilogu prenijela u vidu priopćenja.

Pokušavam Vas nazvati da Vam dodatno pojasnim što se dogodilo. Budite slobodni javiti mi se na 091 xxx xxxx.

Lijepi pozdrav,
(podaci poznati redakciji)
________________________________
Sent: Thursday, January 28, 2021 11:03:48 AM
To:pr@efzg.hr
Subject: UPIT NOVA TV

Poštovani,
Nastavno na informaciju koja se pojavila u javnosti, vezano uz upute za ispit iz Matematike i Ekonometrije u kojima je naznačeno da studenti u slučaju pucanja internetske veze padaju ispit, molila bih Vas izjave dekana fakulteta i profesorice koja održava taj ispit ili šefa katedre i pojašnjenja.

1. Je li zaista takva uputa studentima? Zbog čega?
2. Što ste učinili nakon što su se studenti požalili?
3. Koji su problemi kod održavanja pismenih ispita online?
4.  Što ste odlučili, na koji način će se održavati takvi pismeni ispiti?
5.  Je li studenti pokušavaju „varati“ na ispitima i da li online ispitivanje to olakšava?
6. Zbog čega se ispiti ne organiziraju u prostoru Fakulteta?

Molim Vas povratnu informaciju o tome kada možemo doći snimiti izjave u što kraćem roku!

Srdačan pozdrav,
(podaci poznati redakciji)
Nakon cijele drame oko uputa kaže nam profesor Šego da su članovi Katedre bili pozvani na sastanak s Upravom na kojemu su žestoko kritizirani, između ostaloga jer, prema bilješkama sa sastanka koje su u njegovu posjedu, došli su brojni upiti iz medijskih kuća te iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu vezano uz navedenu problematiku. O tome do samog sastanka, kako sam govori, nitko iz Uprave nije kontaktirao pročelnika.

Profesor je sada odlučio istupiti u javnost kako bi iznio svoju stranu priče, ali i kako bi zaštitio kolege. Prozvani su jer su zbog uputa koje su, kako navodi, studentima bile prethodno u tijeku online nastave, odnosno priprema za kolokvij iz Ekonometrije, predstavljene i s njima prodiskutirane i studenti (naravno, oni koji su bili na nastavi) nisu imali primjedbi na te upute.
– U upozorenju mladom kolegi stoji navod da je svojim uputama izazvao uznemirenost studenata koji se spremaju polagati ispit iz kolegija Matematika, a izazvane su i nepotrebne reakcije javnosti. Ovaj navod je u cijelosti nejasan. Nejasnost ovoga navoda proizlazi iz potpunosti naslova koleginih uputa (Napomena: Upute su se odnosile na sasvim konkretnu ispitnu grupu, a ne općenito na sve studente!). Javnu raspravu i upoznavanje s tim uputama kolega je raspravio sa svojim studentima 21. siječnja 2021. i 22. siječnja 2021, što je lako provjerljivo (postoje neanonimni e-mailovi koji potvrđuju navedeno). Javna rasprava o tim uputama je bila konstruktivna, a na kraju su se svi prisutni studenti s razumijevanjem složili s istima. – ističe.
A o mladoj kolegici niz pohvala za velika zalaganja u nastavi uputili su njezini studenti koji su uputili i Dekanu pismo podrške mladoj docentici u kojoj upravo ističu njezine kvalitete te u kojemu su joj jako zahvalni za izuzetan angažman, trud, volju i inteligenciju za prenošenje znanja u uvjetima online nastave, kako stoji u pismu podrške. 
 

Postoji prostor za provođenje provjera znanja uživo?

 
Svatko tko je bio u zgradi Ekonomskog fakulteta svjestan je da je riječ o ogromnom prostoru, no to dodatno dokazuju podaci s njegove službene web-stranice pod rubrikom O nama gdje su navedeni tehnički kapaciteti. Naime, ukupna je površina zgrade 29 470 m2, postoje 52 dvorane s ukupno 4021 sjedećim mjestom, a najveća dvorana (Kongresna dvorana) površine je 974 mi ima 585 sjedećih mjesta. 

Profesor Šego navodi da je Katedra za matematiku bez problema i u ljetnim i u jesenskim rokovima sve ispite održala bez ikakvog kršenja epidemioloških mjera u prostorima Fakulteta, što nije bio slučaj na drugom online ispitnom terminu održanom u veljači ove godine. Naime, tada ga je mijenjao kolega na roku održanom 15. veljače. Profesor, koji je obavio taj ispit, navodi u izvješću zamjeniku pročelnika Katedre za matematiku, da se odvijao korištenjem aplikacije Google Meet, a da je istovremeno kontrolirao čak 128 studenata. Evo što piše jedna studentica koja je bila na tom ispitu (podaci poznati redakciji):
– Prije svega, studenti su traženi da se uključe na Google meet u 7.30 ujutro, dok je rok bio zakazan u 8 sati ujutro, što je apsolutno prerano za normalno funkcioniranje mozga za ovakvu vrstu razmišljanja, što je dokazano i određenim stručnim člancima. No dobro, pustimo to na stranu. Upute za samo pristupanje ispitu bile su vrlo oskudne i sve samo ne pravovremene, jedino što smo znali jest vrijeme i pravila kojih je bilo mnogo, ali ista nisu bila konkretna, pa tako jedan kolega koji nije imao aplikaciju na mobitelu za skeniranje u PDF-u te je to htio napraviti putem pisaćeg stroja, nije stigao predati na vrijeme ispit.

Nadalje, nije bilo pravodobne podrške od strane profesora prilikom pristupanja ispitu. Naime, nekolicina studenata, uključujući i mene, nismo mogli pristupiti ispitu zbog nesporazuma s kodom. I da, možda je nesporazum učinjen s naše strane, a možda i od strane profesora koji nisu detaljno naglasili i ponovili kako pristupiti ispitu, no sve bi to bilo zanemarivo da nam je netko od profesora ili asistenata u tih pola sata što smo morali doći prije i priključiti se (upravo iz ovakvih razloga) reagirao i odgovorio na mailove, komentare i objave na Classroomu (u privitku). Ali ništa. A kako i hoće kada je po meetu bilo preko stotinu studenata.

Možete vjerovati koliko smo bili, uvjetno rečeno, očajni kada sam Vas odlučila zvati i uznemiriti prije 8 ujutro dok ste na bolovanju, na čemu se još jednom duboko ispričavam, ali i zahvaljujem što ste pružili maksimalnu podršku, iako, realno gledajući, niste bili dužni to napraviti. No, profesor Matejaš, koji Vas mijenja, nije se javljao te ste kod nabavili od nekog drugog i isti mi rekli, s čime ponovno nismo mogli pristupiti, odnosno nije bio odgovarajući kod. I sad zamislite tu scenu kada nakon neprospavane noći otkucava 8 sati, ispit počinje, a nama ni profesor Šego ne može pomoći (ne okrivljavajući ovdje Vas jer je ovo zadnje o čemu biste trebali razmišljati ovako rano dok ste na bolovanju). Zahvaljujući kolegama koji su uspješno pristupili meetu, ali i ugrozili svoj prolaz što su pogledali mobitele koji su im panično zvonili pa su shvatili da se nešto događa, uspjeli smo ući na ispit, no sigurno između 5 do 10 minuta kasnije (kako tko). To znači da više od pola sata nitko nama nije odgovorio na mailove, komentare i postove, osim Vas koji ste na bolovanju, osim Vas koji niste trebali biti uz mobitel. To znači više od pola sata ogromnog stresa nakon neprospavane noći prouzročene prethodnim stresom. 

I neka sad netko kaže da je realno pisati ispit u ovakvim uvjetima. Ispit koji slovi kao jedan od najtežih na našem fakultetu. I još k tome, profesori od straha od prepisivanja zadaju kraće i gotovo nemoguće vremenske rokove za rješavanje, gdje je svaka sekunda bitna, a nama je već oduzeto puno više od toga. A povrh svega, u 20 minuta kojih je namijenjeno za rješavanje kompleksnih zadataka očekuje se od studenta da skenira i uploada svoja rješenja. I da, to je moguće obaviti u nekoliko desetaka sekundi, ali ako imate najnoviji mobitel koji ne blokira – zar se stvarno očekuje da svi izdvoje nekoliko tisuća kuna kako bi to mogli napraviti. To je moguće napraviti ako imate brz internet, ali ne žive svi u Zagrebu ili na mjestima gdje je internet toliko brz. I da, ovo su sve sitnice, ali zrno po zrno, kažu, pogača, a ovdje se kaže pad na ispitu, jer sve te sitnice od minuta čine nedovoljnu količinu vremena za kvalitetno polaganje ispita, te u konačnici prolaz. 

Uvijek će biti onih koji će reći pa kako su onda drugi uspjeli, a oni su uspjeli jer im se dogodila samo jedna sitnica ili niti jedna, a meni i nekolicini studenata za koje znam su se sve sitnice potrefile, što je prouzročilo da nam ovaj rok bude potresen i da svaki trag koncentracije i smirenosti prilikom istog nestane. I ne želim da ispadne da sada molim(o) za prolaz ili ponavljanje roka, već samo želimo da drugi put, ne samo za nas već i za sve studente našeg fakulteta, profesori budu tu kada nas već traže da dođemo pola sata prije i da primijete mailove i komentare koji se šalju minutama prije ispita jer tad je i najbitnije da gledaju.

U kopiju stavljam i Studentski zbor, a u privitku možete pronaći snimke zaslona koje su zabilježene ovog jutra.
Profesora Šegu zanima tko će za to odgovarati te dodaje da će vjerojatno samo ispaštati pojedini studenti koji nisu imali pravu informaciju za pristup navedenom online ispitu i nastavlja:
– Kada bih ja odlučivao, ispit bi se ponovio i održao na regularan način u uvjetima u kojima se barem donekle ispitni proces može kontrolirati, tj. u dvorani ili ako bi se baš morao održati online, u grupama od maksimalno desetak studenata. Dekana sam promptno detaljno upoznao s navedenim pismom studentice, ali ne znam je li pomogao oštećenim studentima da ostvare svoja prava na korektan ispit. Za sada imaju potrošen rok vjerojatno bez vlastite krivice.

Nezdravi odnos Uprave Fakulteta i Katedre


Srž problema, prema našem sugovorniku, između ostaloga, krije se u radu Uprave Fakulteta i načinu na koji se održavaju sjednice Fakultetskog vijeća. Ilustrirat ćemo rad Fakultetskog vijeća sjednicom održanom 26. siječnja u 12:00, kada su trebale biti raspravljene smjernice za ljetni semestar, što se, prema onome što tvrdi pročelnik, nije dogodilo:
– Ja sam sjedio tamo, nisam sjedio na ušima. Pitam nekoliko kolega koji su isto bili na Vijeću, nemaju pojma. Onda mi je jedan mlađi kolega rekao: Čekajte, profesore, da pogledam pod razno i bilo je pod razno, a poslije pogledam kad je nešto uploadano jer mi imamo sve materijale na driveu. U 11 sati i 18 minuta, a sjednica je počela u 12:00, i ja bih trebao stalno gledati je li došlo do nekih promjena i zvati članove Katedre, ispitivati jesu li pročitali i kako da se ja o tome izjasnim. Na Vijeću u pravilu nema diskusije. Članove Katedre sam uvijek kada sam bio u mogućnosti promptno izvještavao o svim važnim materijalima i zbivanjima na Fakultetu. Samo u siječnju smo održali 4 sjednice na kojima smo jednoglasno usvojili načine online ispitivanja!

Varanje na ispitima


Online ispiti doveli su do toga da studenti traže druge studente koji znaju rješavati ispite iz određenih kolegija da to učine umjesto njih, naravno – za novac. U Facebook grupi koja okuplja nekoliko tisuća njih pojavili su se i oglasi u kojima nude ili traže uslugu rješavanja ispita za određeni iznos. Profesor Šego u posjedu je nekolicine snimaka zaslona takvih oglasa.
 
FOTO: Privatna arhiva/prof. dr. sc. Boško Šego

Ovo nije njegov prvi susret s pokušajem varanja. Ispričao je slučaj kada je jedna studentica imala bubicu u uhu. Nakon što se iz njezinog smjera čulo pričanje, zamoljena je da pokaže uši. Prvo je pokazala desno uho u kojemu nije bilo ničega, no kada je trebala pokazati lijevo, pomaknula je kosu na tjemenu, ali ga nije htjela u potpunosti pokazati i izjavila je da je se maltrerira i uz galamu napustila ispit. Nakon što su Uprava i Povjerenstvo za stegovni postupak studenata obaviješteni o tome, nastavlja profesor Šego, komentar je bio da studentica vjerojatno nije oprala uho pa ga nije htjela pokazati te su uslijedila tri mjeseca zabrane izlaska na ispit i to je bilo to.

Ovakvih slučajeva bilo je podosta, govori profesor Šego, kada su se ismijavali članovi Katedre (posebno od strane bivšeg dekana na sjednicama Vijeća) koji su prijavljivali pokušaje prevara studenata na ispitima. I, naravno, članovi Katedre prestali su prijavljivati slučajeve Povjerenstvu za stegovni postupak studenata.
 

Prijetnja profesoru i traženje stručne pomoći


Problemi s održavanjem ispita otišli su toliko daleko da je u studentskoj grupi profesoru upućena prijetnja – student navodi da će profesoru, kako piše na Facebooku, zj**at internet ako je na A1 mreži, pa se studenti neće morati brinuti oko slikanja i pisanja ispita. Ta je prijetnja proslijeđena policiji, kao i A1 operateru. Student je priznao policiji da je uputio navedenu prijetnju, a A1 je ustanovio da je prekid internetske veze u profesorovom stanu nastao u trenutku dok je ispit bio u tijeku. No, profesor je bio na bolovanju i nije sudjelovao u online ispitima. Da je bio zdrav, dodaje profesor Šego, morao bi ponoviti ispit, a to znači i izvršiti opsežne nužne radnje koje za svaki ispit treba obaviti te tražiti termin koji odgovara svim studentima koji su se prijavili za navedeni rok.

FOTO: Privatna arhiva/prof. dr. sc. Boško Šego

Profesor Šego zbog svih je problema bio primoran otići na bolovanje (zajedno s mladim kolegom i mladom kolegicom) i potražiti stručnu pomoć psihijatrice u KBC-u Rebro i to odmah nakon, kako ga je sam okarakterizirao, arogantnog istupa Dekana na sastanku Uprave s Katedrom za matematiku. Postoji snimka tog sastanka pa se lako može ustanoviti kako su se sudionici sastanka ponašali, tko je i što rekao, no pročelnik za sada ne želi o detaljima. S odlaskom na bolovanje odmah je nakon povratka od obiteljskog liječnika, koji mu je otvorio bolovanje, upoznao Dekana i zamolio ga da ispite koji su zakazani za 1. veljače 2021. organizira u skladu s najboljom tradicijom Fakulteta. Kako su organizirani ispiti kolegija Katedre za matematiku, najbolje ilustrira ranije preneseni e-mail studentice u kojemu su priložene i snimke zaslona koje potvrđuju njezine tvrdnje.

FOTO: Privatna arhiva/prof. dr. sc. Boško Šego
FOTO: Privatna arhiva/prof. dr. sc. Boško Šego
 
Kako je Dekan odlučio pomoći oštećenim studentima, što je učinio Studentski zbor da ih zaštiti, ne znamo, ali profesor Šego kaže: 

– Kada bih ja odlučivao, osigurao bih korektno ispitivanje za sve studente kojima je to 15. veljače 2021. bilo uskraćeno. A takvih je bilo barem 18! Ali o tome je odlučivao Dekan!

Profesor je, također, u e-mailu koji nam je proslijedio, Dekana pozvao na sučeljavanje u bilo kojem mediju, no ni na to nije dobio odgovor.
 

Studenti se zbog pritiska profesora izjasnili za ispite u dvoranama?


Neslužbeno smo doznali da je Studentski zbor proveo neanonimnu anketu u kojoj se navodno 60% studenata izjasnilo da ispite želi pisati u dvoranama. Obratili smo se njegovim predstavnicima kako bismo provjerili zašto su unatoč tim brojkama ispiti bili online. Također, s obzirom na to da je na studentima da osiguraju kvalitetnu internetsku vezu i ostalu opremu potrebnu za polaganje ispita, upitali smo ih je li se netko žalio jer nije u stanju osigurati takve uvjete jer, primjerice, živi u studentskom domu s cimerom u svega par kvadrata i slično. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

– Pred sam početak zimskog ispitnog roka (2020/2021.) javio se određeni broj studenata koji su izrazili želju za polaganjem manjeg broja ispita u dvoranama, za što smo onda, kao Studentski zbor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, proveli anketu kako bismo saznali na koji način studenti žele polagati ispite s Katedre za matematiku. 

Po završetku ankete, rezultate smo obznanili Upravi Fakulteta, oko čega nas je Dekan saslušao i razmotrio cijelu situaciju, ali je odluka o online polaganju svih ispita ostala na snazi zbog nepovoljne epidemiološke situacije te zbog primarne želje i obveze zaštite zdravlja svih naših studenata i njihovih obitelji stoga, nažalost, nije bilo mogućnosti za organiziranjem ispita u dvoranama Fakulteta. 

Izuzetno je važno napomenuti razlog zbog kojeg je veći broj studenata zatražio pisanje ispita uživo, a to je zato što su im pojedini članovi navedene katedre postavili takvu situaciju da će studentima biti znatno teže pisati ispit online putem nego što bi to bilo uživo. Nakon što je konačno donesena odluka o online polaganju svih ispita, uslijedila su neslavna rigorozna i nepravedna pravila za polaganje ispita s navedene katedre, o kojima ste i sami pisali.

Studentski zbor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu odmah je reagirao i stao u obranu studenata jer su pojedini profesori studentima pristupili na način koji nimalo ne djeluje motivirajuće i poticajno, nego dovodi prava studenata u pitanje, a to nikako nismo smjeli dopustiti. Mnogi studenti našeg fakulteta nisu iz Zagreba, a zbog online izvođenja nastave nisu imali potrebu osigurati si smještaj u Zagrebu, s obzirom da su uglavnom svi vrijeme provodili u svojim domovima u rodnim gradovima, stoga bi pisanje tih ispita uživo mnogim studentima bilo veliko logističko i financijsko opterećenje. 

Uzevši sve navedeno u obzir, možemo zaključiti kako su prava studenata, koja nikad ne smiju biti dovedena u pitanje, ipak ostala primarni cilj i motiv, kako Studentskog zbora EFZG-a tako i cijelog fakulteta, te da su ista prava ipak očuvana na zadovoljstvo svih naših studenata te se iskreno nadamo da se naši studenti više nikada neće susresti s ovakvim poteškoćama.

Profesor Šego ne slaže se s navedenim i kaže da je u anketi, prema nekim navodima za koje postoje pisani tragovi, sudjelovalo 800 studenata od kojih je 60% bilo za ispite uživo. Dodao je i da je u posjedu mnoštva e-mailova studenata u kojima se zalažu da se kvantitativno orijentirani kolegiji ispituju upravo u dvorani. 

– Kako su predstavnici Studentskog zbora reagirali na e-mailove koje su im upućivali studenti, priča je za sebe! A prepisku s predsjednikom SZ-a kolegom Marinom Ćukom imam i u mailovima i porukama preko WhatsAppa.

Pročelnik Šego dodao je da studenti imaju njegov broj i da ga mogu kontaktirati bilo kada te da je cijelo vrijeme bio za to da im se osiguraju dodatni ispitni rokovi u ožujku, travnju, pa i svibnju ako je potrebno, ali u uvjetima koje je moguće kontrolirati.

Kontaktirali smo i sami Fakultet, no do trenutka objave članka nismo dobili odgovor te ćemo ga objaviti kada i ako ga dobijemo.
FOTO: EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB