Poslodavci smatraju da bi se zaposlenici samostalno trebali pobrinuti za edukaciju
Provedeno je istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije. Polovica ispitanika smatra kako im je neformalno obrazovanje dalo odličnu ili vrlo dobru podlogu.
Provedeno je istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije. Polovica ispitanika smatra kako im je neformalno obrazovanje dalo odličnu ili vrlo dobru podlogu.
Formalno obrazovanje je važno, no neformalno postaje sve važnije, kako za zapošljavanje, tako i za napredak u karijeri. Na više od 200 ispitanika, EduCentar je u suradnji s portalom MojPosao, proveo istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije.
Većina posloprimaca osim formalnog obrazovanja pohađala je i dodatne edukacije kao što su strani jezici i informatički tečajevi. Trećina ispitanika to nikada nije činila. Među ispitanicima koji su pohađali neki program dodatne edukacije, 25% ih je izjavilo da im je ona izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka, na 31% ispitanika nije imala pozitivan utjecaj, a 24% ispitanika kaže da su im neke edukacije pomogle, a neke nisu.
Samo 9% ispitanika smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom, a čak polovica ispitanika smatra kako im je neformalno, odnosno dodatno obrazovanje dalo vrlo dobru ili odličnu podlogu. Pritom ispitanici uglavnom edukacije pohađaju o svom trošku. Tek ih pojedinima poslodavci djelomično subvencioniraju..
Više od polovice ispitanika najviše zanimaju edukacije iz područja stranih jezika (govornih) te se taj postotak nije mijenjao unazad dvije godine Na drugom mjestu nalaze se komunikacijske i prezentacijske vještine te poslovni strani jezici. Za napredne i specijalizirane informatičke programe zainteresirano je 38% ispitanika. Najmanje zanimanje posloprimci su pokazali za specijaliziranim prodajnim vještinama te tehničkim i strojarskim vještinama.
Prilikom odabira edukacijskog centra i programa edukacije ispitanicima se na prvom mjestu nalazi kvaliteta edukacijskog materijala, a na drugom mjestu cijena edukacijskog programa. Najmanje bitan element prilikom odabira edukacije je prepoznatljiv edukacijski centar i ime predavača.
Trećina ispitanika je, kao u prošlom istraživanju, izjavila kako njihovi poslodavci ne ulažu u njihovu edukaciju već smatraju kako bi zaposlenici to trebali samostalno učiniti. Najveći postotak ispitanika na dodatnu edukaciju otišao je samoinicijativno. Samo mali broj ispitanika pohađao je edukaciju koju je inicirao poslodavac i to za sve zaposlenike tvrtke, a u svega 10% slučajeva edukaciju za zaposlenike inicirao je njihov nadređeni.
Tek 20% ispitanika, od onih koji rade i kojima je poslodavac platio edukaciju, u posljednjih godinu dana, edukaciju su dobili u iznosu od prosječno tisuću do dvije kuna, te isto toliko njihu iznosu od 500 do 1000 kuna. 18% ispitanika pohađalo je edukaciju u vrijednosti od dvije do tri tisuće kuna. Kada bi zbog dodatne edukacije stekli nove vještine i povećali mogućnosti apliciranja na bolje radno mjesto, ispitanici bi bili spremni mjesečno izdvojiti u prosjeku 1426 kuna.
Online edukacija ispitanicima nije primamljiva opcija. Najviše ispitanika, njih 38% izabralo bi kombinaciju fizičke i online edukacije. Isključivo u fizičkom obliku edukaciju bi izabralo 34% ispitanika, dok bi svega 9% učilo online putem.
