Ovo su najtraženiji fakulteti na jesenskom roku mature. Kolika je vjerojatnost da se zaposlite s diplomom?
Najveći broj prijava zaprimio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, a ostali favoriti učenika su računarstvo, forenzika, građevinarstvo te menadžment trgovine i turizma. Diplome tih fakulteta mogle bi pridonijeti razvoju karijera budućih studenata.
Najveći broj prijava zaprimio je Ekonomski fakultet u Zagrebu, a ostali favoriti učenika su računarstvo, forenzika, građevinarstvo te menadžment trgovine i turizma. Diplome tih fakulteta mogle bi pridonijeti razvoju karijera budućih studenata.
Učenici koji nisu uspjeli položiti maturu na ljetnom roku, imali su priliku polagati je na jesenskom. Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je podatke koji, prema odabiru učenika, prikazuju najpoželjnije fakultete i studije na jesenskom roku državne mature.
Najpoželjniji prema broju prijava su:
- Ekonomija (Ekonomski fakultet u Zagrebu): 391 prijava
- Poslovna ekonomija (Ekonomski fakultet u Zagrebu): 375 prijava
- Poslovna ekonomija (stručni) (Ekonomski fakultet u Zagrebu): 299 prijava
- Promet (Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu): 276 prijava
- Pravo (Pravni fakultet u Zagrebu): 273 prijave.
Međutim, broj prijava nije dovoljno precizan pokazatelj poželjnosti nekog fakulteta. U obzir treba uzeti i upisnu kvotu svakog studija te broj učenika koji su određeni studij odabrali kao svoj prvi izbor. Kada se izračuna njihov omjer, najtraženiji su:
- Poslovna ekonomija: Ekonomski fakultet u Zagrebu
- Računarstvo (stručni): Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku
- Menadžment trgovine i turizma (stručni): Sveučilišni odjel za stručne studije u Splitu
- Forenzika: Sveučilišni odjel za forenzične znanosti u Splitu
- Građevinarstvo; smjer: opći (stručni): Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku.
Važno je napomenuti da su analizirani samo fakulteti kojima je upisna kvota veća od 10.
Otvara li fakultetska diploma sva vrata?
Često se u narodu čuju rečenice poput uči da ti bude lakše u životu ili diploma ti otvara vrata. Međutim, je li zaista tako i mogu li se učenici koji će upisati navedene fakultete zaista lakše zaposliti pomoću diplome?
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kolovozu ove godine bilo je 87 986 nezaposlenih na burzi rada. Oko 30 posto njih završilo je gimnaziju ili strukovnu srednju školu, čiji obrazovni program traje 4 godine (nekima i više). Oko 29% završilo ih je trogodišnju srednju školu i školu za kvalificirane i visokokvalificirane radnike. Oko 17% zauzimaju nezaposleni sa završenom osnovnom školom.
Najmanji postotak nezaposlenih sa završenim fakultetom
Postotak nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom ili akademijom iznosi oko 11 posto. Još je manji broj nezaposlenih sa završenim prvim stupnjem fakulteta, višom školom ili stručnim studijem – tek oko 8 posto. Preostalih 5 posto zauzimaju osobe bez završene škole.
Statistika pokazuje da fakultetska diploma ne garantira siguran posao. Međutim, znatno je manje nezaposlenih sa završenim fakultetom u odnosu na nezaposlene s nižim stupnjevima obrazovanja. Iako diploma ne otvara sva vrata, može se zaključiti da ih barem malo odškrine.
