Osječki studenti „prošetali Osijekom" i postali viralni
Kronični nedostatak sadržaja i infrastrukture suvremene kulturne scene u Osijeku te nepostojanje promotivnog spota na stranom jeziku potaknule su osječku grupu studenata završne godine na čelu s profesoricom engleskog jezika s Ekonomskog fakulteta u Osijeku na snimanje „Walking Osijeka" gdje će u nekoliko minuta predstaviti neke od najpoznatijih osječkih lokacija iz perspektive studenata.
Kronični nedostatak sadržaja i infrastrukture suvremene kulturne scene u Osijeku te nepostojanje promotivnog spota na stranom jeziku potaknule su osječku grupu studenata završne godine na čelu s profesoricom engleskog jezika s Ekonomskog fakulteta u Osijeku na snimanje „Walking Osijeka" gdje će u nekoliko minuta predstaviti neke od najpoznatijih osječkih lokacija iz perspektive studenata.
Osijek obiluje povijesnim znamenitostima i suvremenim atrakcijama koje se savršeno nadopunjuju i dok neki drugi gradovi imaju reprezentativne promotivne videe na hrvatskom i engleskom jeziku koji to i dokazuju, Osijek se time nije mogao pohvaliti. Spoznala je to mr. sc. Sanda Katavić Čaušić, profesorica engleskog jezika na Ekonomskom fakultetu u Osijeku zajedno sa studentima završne godine kojima je, u sklopu kolegija, predložila ideju o projektu koji uključuje istraživanje najljepših osječkih atrakcija, otkrivenih i neotkrivenih osječkih mjesta, ali i povijesnih priča.
Ideja o projektu je, kako sama kaže, proizašla iz dvije temeljne premise koje su ih vodile od samog njegovog početka. S jedne je strane to jedna od temeljnih misija suvremenog visokoškolskog obrazovanja kao i zajednička civilna misija studenata, ali i nastavnika kroz obrazovanje o važnosti društvene odgovornosti, volonterizma i aktivnog građanstva.
— S druge strane, potaknuti smo činjenicom da smo u Europskoj godini kulturne baštine SVI pozvani dati svoj doprinos istoj i aktivno se uključivati u njezino prepoznavanje, očuvanje i promidžbu. Utemeljili smo scenarij na ideji šetnje jednom od potencijalnih trasa turističkog obilaska grada. Upravo engleski jezik ovom multimedijalnom uratku osigurava izloženost, vidljivost te zanimljivost i na globalnoj razini.
Tako je nastao Walking Osijek, video osmero studenata koji je premijeru doživio 1. listopada, a dosad ima preko 108 tisuća pregleda na Facebook stranici grada Osijeka. Pripreme su krenule u ožujku, snimanje u svibnju, a završeno je u srpnju kada se moglo početi s montažom. Iako je na početku sve krenulo amaterski jer se sve radilo isključivo volonterski, uključio se Matija Pospihalj koji je odradio kompletno snimanje gdje je korištena kvalitetna oprema, a koristili su i dron. Nakon svega snimljenog, odradio je i cijelu montažu koja je trajala oko mjesec dana.
— Obožavam rad s mladim ljudima, a iz našeg se primjera doslovno vidi što nosi veću vrijednost – novac ili vrijeme. Novac ograničava naše kreativne mogućnosti i krajnji cilj najčešće je zarada, a ovako volonterskim radom nismo imali granice koje ne smijemo prijeći nego ideju na koji bismo način sto vjerodostojnije prikazali zanimljivosti grada Osijeka. Da je navedeni projekt bio samo posao meni, a njima dio dogovorenog kolegija, siguran sam da bi efekt bio dosta manji.
Matija priznaje kako je bilo dosta zahtjevno odrediti koja područja posebno istaknuti i zašto baš njih jer je grad prepun znamenitosti, a kako ni on sam nije Lega nego je iz Orahovice, hrpu je novih stvari naučio u pripremi materijala. Puno su toga naučili i studenti koji su radili na projektu. Od njih osmero, Iva Bilić i Jelena Knežević su legice, a Ivan Kovač i Antonio Kursar lege. Preostalih četvero studenata, kao i sam Matija, iz različitih su dijelova lijepe naše došli na studij u Osijek. Mirela Čuk je iz Vinkovaca, a Nina Džanko iz Županje. Iva Kreninger čačinačku je adresu prije pet godina zamijenila osječkom. Samim dolaskom počela je istraživati o povijesti i kulturi grada pa joj je prilikom snimanja filma dosta toga bilo poznato. Smatra da bi svaka osoba trebala istraživati povijest grada u kojemu boravi, a njoj je snimanje ovog filma omogućilo gledanje Osijeka iz druge perspektive.
— Nisam se rodila u Osijeku, ali kao da tamo pripadam zauvijek i oduvijek. Volim putovati, ali se nigdje ne osjećam kao kod kuće kao što je to u Osijeku. Grad je poseban i po mjeri – niti premalen niti prevelik, ima dušu. Ovaj kratki film je samo mali dio Osijeka i prikaz što Osijek zapravo ima za ponuditi.
Mislav Šljivac u Osijek je došao iz Slatine. Smatra kako svako istraživanje treba za cilj imati otkrivanje nečeg novog pa je tako svatko od njih otkrio nešto novo o temi koju su istraživali za potrebe snimanja.
— Kako smo se ranije odlučili za kraći format filma, trebalo je količinu informacija srezati jer bi video trajao 15-20 minuta, možda i pola sata. Svjesni smo, kao već bivši studenti marketinga, da publika kojoj se obraćamo i kanal za koji smo se odlučili, nije pogodan za dugačke videe pa je zato kraći format. Mislim da bi podaci o tome kad je spaljen Sulejmanov most ili tko i kada je sagradio kino Urania bili malo previše za jednog potencijalnog osječkog turista.
Predstavljanje filma, FOTO: Facebook
Iva Bilić je legica, rođena je u Osijeku i cijelo je djetinjstvo provela u gradu na Dravi, ali je i ona tijekom istraživanja otkrila neke nove stvari. Oduševljena je kako su ostali kolege studenti koji nisu iz Osijeka prigrlili ovaj grad i htjeli ga prikazati na način kako ga oni vide.
— Mogu reći da mi se srce smije što je ekipa bila takva kakva je, dečki su po prirodi zaljubljenici u povijest, a cure otvorene za razne opcije pa je ovo ispala dobra kombinacija ljudi.
Iako su ovi studenti dali svaki atom snage da što bolje prikažu Osijek kao perspektivan grad, nemilo ga se podcjenjuje i predstavlja kao onaj iz kojeg svi rado odlaze i koji nema perspektivu. Profesorica Katavić Čaušić smatra da je to rezultat, među ostalim, stavova svih nas prema njemu baš poput vlastitih stavova prema nama samima, a sve se najbolje pokazuje djelima, a ne deklarativno.
— Prvo djelima moramo iskazati da sami cijenimo vlastiti grad. To je zasigurno već prva stepenica da nas i drugi drugačije vide. Nadalje, da bismo osigurali atraktivnost grada, kako za sebe, pa tako i potencijalne turiste, moramo definirati svoj kulturni i turistički identitet, a kultura i kulturna baština ga najvećim dijelom i oblikuju. Tako, upravo na području kulture vlada kronični nedostatak sadržaja i infrastrukture suvremene kulturne scene, a to je ono što čini grad – gradom, koji u konačnosti i postaje i turistički valoriziran.
Profesorica je poznata po svojoj brižnosti i velikom davanju sebe za studente. Dok neki klasično prate syllabus i odrađuju kolegij točno onako kako je propisano programom, ona uvijek ode razinu više. Kaže kako uči stalno – uz studente, od studenata i za studente. Humanistička dimenzija njenog profesorskog zvanja, nastavlja, nakon dvadesetak godina rada u nastavi i dalje je prisutna. Uvažavajući važnost mijenjanja radeći na sebi, prilagođava metodičke pristupe tendencijama suvremenog obrazovanja kroz konstantno uvođenje inovacija, kreativnosti i tehnologije u nastavu stranog jezika struke i radi onako kako bi ona očekivala da je student u 21. stoljeću.
— Važno je osluškivati studente i njihove sve globalnije potrebe, ali držati ih prizemljenima, vrijednosno i moralno osviještenima o važnosti, kao i u ovom slučaju, njihovog, odnosno našeg zajedničkog doprinosa zajednici.
Video je postao viralan čim je izašao u javnost i na to je profesorica posebno ponosna. Kolege na fakultetu su joj stisnuli ruku, neki poslali mail zahvale, a neki ostavili lijepe komentare na društvenim mrežama i time nesebično i profesionalno prepoznali sav njihov trud.
— S druge strane, kada vam nešto manje od 300 brucoša nakon gledanja filma u anketi, koju smo demonstratorica Mihaela i ja osmislile kako bismo dobile feedback o filmu, izjave da im se film jako svidio, da prepoznaju njegov potencijal kako sa strane posjetitelja, tako i za lokalnu zajednicu te da bi većina i sama voljela sudjelovati u projektnom učenju poput ovog – ostvarili ste svoju profesorsku misiju.
Teaser hunt u organizaciji TZ Grada Osijeka, FOTO: Facebook
Profesorica je ponosna na brojke koje su isplivale u samo par dana od prvog prikazivanja videa i ponosna je na njih osmero, Matiju i činjenicu da su ravnopravno, kao pravi tim dali svoj volonterski doprinos i hommage gradu i baštini koju bismo svi trebali poštivati. I sam Matija je oduševljen suradnjom.
— Bila je to jedna odlična suradnja Ekonomskog fakulteta, profesorice Sande Katavić Čaušić, studenata i mene i s obzirom na trenutni uspjeh nadam se da je ovo bio samo jedan mali kotačić sreće koji će u svojih 6 minuta izmijeniti širu sliku javnosti o vrijednostima svoga grada.
Na kraju ne preostaje ništa drugo nego virtualno prošetati gradom na Dravi i barem na trenutak zaboraviti na negativne novinske članke koji ukazuju samo na iseljavanje te se prepustiti prekrasnim pričama koje ovaj grad priča.
