Održan drugi Sveučilišni kružok (SveKuž) na temu ljudskih prava
Udruga SplitMisli prošle je godine pokrenula ovaj projekt studentskih okruglih stolova s ciljem da se glas i stav mladih o društveno relevantnim temama čuje u javnosti i društvu.
Udruga SplitMisli prošle je godine pokrenula ovaj projekt studentskih okruglih stolova s ciljem da se glas i stav mladih o društveno relevantnim temama čuje u javnosti i društvu.
U srijedu, 19. ožujka, u amfiteatru Doma mladih MKC-a održan je drugi Sveučilišni kružok (SveKuž) na temu ljudskih prava. Udruga SplitMisli prošle je godine pokrenula ovaj projekt studentskih okruglih stolova s ciljem da se glas i stav mladih o društveno relevantnim temama čuje u javnosti i društvu. Prvi SveKuž održan je prošle godine pred referendum o braku, kada su mladi artikulirano iznosili svoje mišljenje i stavove oko referendumske problematike. Treći SveKuž bit će sredinom ožujka, a tema će mu biti sekularna Hrvatska i Crkva.
O ljudskim su pravima pred četrdesetak slušatelja raspravljali Damir Barbir, Marko Župa, Tea Barač, Hrvoje Bašić i Tomislav Mamić. SveKužom je već drugi put moderirala Marija Marušić. Rasprava je krenula od općenitijih pitanja poput onoga što bi to uopće bila ljudska prava i kako je priča o ljudskim pravima u stvari krenula. Svi su sudionici istaknuli formalni početak ljudskih prava s Deklaracijom iz 1948. godine, iako preteče Deklaracije pronalazimo u Francuskoj revoluciji i američkom Ustavu. Također su se uglavnom složili kako se ljudska prava mijenjaju, tj. kako evoluiraju i razvijaju se, te da su pravo na život i slobodu podloga za sva druga prava. Jedino je Marko Župa imao izdvojeno mišljenje smatrajući da se ljudska prava ne mijenjaju pa je uveo razlikovanje ljudskih od građanskih prava.
Tea Barač istaknula je kako je začetak ljudskih prava počeo s priznavanjem prava na život, slobodu i privatno vlasništvo, na što su se nadovezala ostala prava koja se konstantno mijenjaju. Također je istaknula potrebu edukacije, pogotovo mladih, kako bi se moglo uočiti kršenje ljudskih prava. Hrvoje je istaknuo kako je pravo sve ono oko nas te da njegovo pravo završava gdje počinje pravo drugoga. Damir je objasnio da ljudska prava ne možemo generalizirati jer žena u Saudijskoj Arabiji nema ista prava kao žena u Hrvatskoj. Tomislav je istaknuo kako su ljudska prava produkt filozofskih promišljanja, a nisu zapisana u genetskom kodu.
Burna rasprava povela se o abortusu i aktualnoj belgijskoj legislativi koja eutanazuju djece legalizira u slučaju neizlječive bolesti, i to na zahtjev djeteta, uz suglasnost roditelja i triju liječnika. U tu su se raspravu uključili i slušatelji, tako da smo mogli čuti mnogo različitih razmišljanja, više ili manje utemeljenih, ali je razina komunikacije tijekom cijele rasprave protekla u tolerantnoj i otvorenoj atmosferi.
Generalni zaključak drugog SveKuža je taj da je potrebno mnogo više ovakvih javnih rasprava u kojima sudjeluju mladi koji imaju svoj stav po pitanju ljudskih prava, a koji se u našem društvu i javnosti gotovo ne čuje. Iako je rasprava završila u polemičkim tonovima neslaganja sudionika i slušatelja po pitanju abortusa, eutanazije i gay prava, ovo je bio jasan pokazatelj kako postoje mladi ljudi koji su sposobni raspravaljati i snažno se ne slagati o nekim pitanjima unutar tolerantnog i ugodnog okruženja.
