Mislite da se ne kuži da ste koristili ChatGPT? Profesorica otkrila kako prepoznaje generirane tekstove
Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora.
Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora.
U okviru Tjedna mozga jučer je na Sveučilištu u Zadru predstavljena Politika korištenja umjetne inteligencije, kao i rezultati istraživanja studenata psihologije na temu korištenja UI pri učenju i izvršavanju akademskih obveza.
„Korištenje alata umjetne inteligencije otvara brojna pitanja. Radna skupina u kojoj su bili doc. dr. sc. Jurica Grzunov, izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović, doc. dr. sc. Marijana Miočić, doc. dr. sc. Marko Šarlija i dr. sc. Krešimir Jakšić predložila je prilično detaljan dokument koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zadru. Svi smo svjesni da se alati koriste i glavni cilj nam je bio utvrditi što bi bilo prihvatljivo korištenje tih alata te kako ih koristiti transparentno i odgovorno”, istaknula je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
Dr. Grzunov rekao je kako radna skupina nije imala namjeru napisati restriktivan dokument, studente i zaposlenike potiče se na korištenje alata umjetne inteligencije, ali na odgovoran način. Prije svega ističe se načelo odgovornosti svakoga tko ih koristi te transparentno navođenje načina na koji su korišteni u pisanju radova.
Dr. Tomasović istaknula je i na nedavnom internom kolokviju za zaposlenike Sveučilišta kako alati za detekciju kreiranog sadržaja nisu pouzdani, a pogotovo je teško, pa i nemoguće, detektirati generirane fotografije.
Ovom prilikom predstavljeno je i studentsko istraživanje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Slišković „Iskustva studenata u korištenju umjetne inteligencije pri učenju i izvršavanju akademskih obveza“. Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora. Kao jedan od problema korištenja alata kod najmlađe generacije ističe se bezuvjetna vjera u rezultate koje daje, ali i narušeni obiteljski odnosi, budući da se djeca sa svojim pitanjima na koja traže odgovore sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji nego roditeljima, što je loše za mentalno zdravlje.„Kako se može posumnjati da je neki tekst generiran? Obično je natrpan ključnim riječima koje se prečesto pojavljuju u radu, ima puno riječi i fraza koje se rijetko koriste, hiperbola, a ChatGPT još uvijek ima i karakteristične crtice umjesto dvotočke. Sam ChatGPT ne može prepoznati generirane tekstove; drugi alati kao Grammarly, GPTZero, YouScan ili Originality.ai pouzdaniji su, ali ne i potpuno sigurni pa tako čak i kada bismo htjeli u rat protiv UI, nemamo alate za to. Zbog toga je naglasak Politike na etičnosti i moralnosti u korištenju umjetne inteligencije”, istaknula je Tomasović.
