Magistri inženjeri Urbanog šumarstva ne mogu postati ovlašteni inženjeri, traže pravo polaganja stručnog ispita
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije ne omogućuje magistrima inženjerima urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša polaganje stručnog ispita.
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije ne omogućuje magistrima inženjerima urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša polaganje stručnog ispita.
Nakon što su se pobunili studenti Medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Osijeku, to je učinila i grupa studenata studija Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Pokrenuli su peticiju u kojoj traže da i oni dobiju mogućnost polaganja stručnog ispita pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Članak 4, točka 3 u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita za ovlaštene inženjere šumarstva i drvne tehnologije, kaže da: Pravo na polaganje stručnoga ispita imaju osobe koje su u Republici Hrvatskoj završile fakultet sveučilišnog programa za stjecanje akademskoga naziva diplomirani inženjer šumarstva/magistar inženjer šumarstva ili diplomirani inženjer drvne tehnologije/magistar inženjer drvne tehnologije, odnosno osobe koje su završile studij izvan Republike Hrvatske, ako dokažu priznavanje istovjetnosti inozemne diplome sukladno posebnim propisima.
Dakle, u Pravilniku se nigdje ne spominju magistri inženjeri Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša što predstavlja problem onima koji žele raditi u struci. Naime, taj se stručni ispit prema Pravilniku može polagati nakon završenog školovanja i tri godine radnog straža u struci.
Iz zamolbe koju je Ministarstvu poljoprivrede uputila Udruga studenata urbanog šumarstva, može se zaključiti kako se oni žele izjednačiti s Općim šumarima (studentima koji studiraju na studiju Šumarstvo). Tako u zamolbi pišu kako su oni mišljenja da su magistri inženjeri Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša (mag. ing. silv.), kvalificirani i strukovno osposobljeni polagati stručni ispit za ovlaštenog inženjera šumarstva (opći studij) te sukladno tome obavljati sve za to predviđene poslove. Nadalje, zbog iste kratice akademskog naziva na latinskom jeziku – mag. ing. silv., pišu kako se može zaključiti ravnopravnost smjerova (op. a. nije smjer, nego studij). Također, smatraju kako su kvalificirani polagati stručni ispit za ovlaštenog inženjera šumarstva jer su položili kolegije Uzgajanje šuma, Uređivanje šuma, Rasadnička proizvodnja, Izmjera terena s osnovama kartografije, Daljinska istraživanja i GIS, Mehanizacija.
Zamolba Ministarstvu poljoprivrede; FOTO: Screenshot/Udruga studenata urbanog šumarstva
S druge strane, dekan Šumarskog fakulteta Vladimir Jambreković, napisao je opširniju Analizu stanja o ovom problemu i studentima potpisnicima ove peticije objasnio da što se tiče iste latinske kratice za oba studija, Šumarski fakultet slao je brojne apele pravnoj službi Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskom zboru Republike Hrvatske, no nikada nisu usvojene kratice univ. bacc. ing. urb. silv. odnosno mag. ing. urb. silv.
Također, objasnio je i zašto su studij Šumarstva i studij Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša dva različita studija. Razlozi su ti što se kolegiji na studijima razlikuju, Urbani šumari se kroz izborne kolegije dodatno još više usmjeravaju prema području urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, drugačiji je profesionalni status nakon završetka dvaju studija, također bitno se razlikuju Usmjerene inženjerske kompetencije i Organizacijske inženjerske kompetencije.
― Evidentno je da se kompetencije prvostupnika/magistra inženjera šumarstva i prvostupnika/magistra inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša ne mogu izjednačiti i ne može im se omogućiti polaganje stručnih ispita u svim istim područjima. – stoji u Analizi stanja dekana Šumarskog fakulteta.
Također, u toj se analizi spominje i kako prema Bolonjskom sustavu, nakon završetka studija magistri dobivaju dopunsku ispravu o studiju.
― Dopunska isprava daje precizne informacije o kompetencijama studenata koji završavaju pojedine studijske programe te je dobra podloga za provođenje unutarnjeg ustroja radnih mjesta u poduzećima koja imaju potrebu za stručnjacima koje obrazuje Šumarski fakultet, a osobito za magistre inženjere urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Poslodavcima nažalost često nisu dostupne dopunske isprave o studiju ili im se iste ne daju na uvid, pa oni nemaju stvarnu sliku o kompetencijama, odnosno ne razlikuju neovisne studijske programe od studijskih smjerova. – stoji u Analizi.
Analiza stanja dekana Šumarskog fakulteta u Zagrebu
Stručni ispit pri HKIŠDT
U Hrvatskoj je prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz prosinca prošle godine, jedna nezaposlena osoba koja je završila preddiplomski studij Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša i to bez radnog iskustva. Nezaposlenih magistra inženjera Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša je 33, od toga su 22 bez radnog iskustva.
U svrhu rješavanja ovog problema osnovano je i Povjerenstvo za rješavanje problema upisa u HKIŠDT magistara inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, koje se sastoji od predstavnika fakulteta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i studenata.
O ovoj temi svoje mišljenje dao nam je i predsjednik Studentskog zbora Šumarskog fakulteta, Mario Sladin.
― Predstavnici studenata će svojim radom u Povjerenstvu za rješavanje problema upisa u HKIŠDT magistara inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša dati svoj maksimum te će radom u tom povjerenstvu pokušati doći do kvalitetnog rješenja problema upisa magistara inženjera urbanog šumarstva u HKIŠDT. Također, vjerujem kako će se ovaj problem brzo riješiti te da sadašnji i budući studenti Urbanog šumarstva nemaju razloga za zabrinutost – rekao je Sladin.
Vrijeme će pokazati hoće li se i na koji način ovaj problem riješiti i hoće li Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije dopustiti i magistrima inženjerima Urbanog šumarstva da polažu stručni ispit.
