Studenti peticijom traže ozakonjenje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike

Na nepovoljan položaj magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u Hrvatskoj upozoravaju studenti peticijom pokrenutom 1. veljače 2018. Govore o kontinuiranom zatvaranju medicinskih laboratorija diljem zemlje te zamjeraju Ministarstvu zdravstva zbog nepriznavanja kvalifikacija magistrima koje su stečene prema europskim kriterijima. Napominju da se ti isti magistri zapošljavaju u svim državama članicama Europske unije.

U koštac s problemom uhvatili su se još prošle godine, ali borba nije dovela do pozitivnog ishoda, zbog čega su studenti otišli korak dalje. Pokrenuli su peticiju kojom, također, žele približiti struku i njenu važnost građanima, ali i kako bi ostvarili suradnju s njima u borbi sa sporom birokracijom.

– Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike još uvijek zakonski nisu izregulirani. To je moguća posljedica i odgađanja izdavanja prijedloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je trebao izaći na javnu raspravu 1. 12. 2017, ali nije. Stoga su studenti odlučili pokrenuti peticiju kojom bi apelirali na vladajuće kolika je potreba za zakonskim reguliranjem ovog kadra. I dok tako, s jedne strane, Hrvatska razmišlja što će ili što neće s visokoobrazovanim građanima, magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju priliku zaposliti se u državama članicama EU. – otkriva nam Petra, jedna od pokretačica.

Pozitivni primjeri ove struke, dakle, postoje, ali u inozemstvu gdje je itekako cijenjena. U prilog tome ide pismo Saše Šterpina. Prenosimo ga u cijelosti:

– Zovem se Saša Šterpin. Dolazim iz Draguća, mjesto nedaleko Pazina u Istri. Trenutno studiram u Sloveniji, na Medicinskom fakultetu u Ljubljani. Redovni sam student prve godine interdisciplinarnog doktorskog studija Biomedicine, smjera Temeljne medicinske znanosti.

Odmah po završetku gimnazije započeo sam studiranje upisavši željeni studij Medicinsko laboratorijske dijagnostike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2012. godine

Magisterij sam odlučio nastaviti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Jospia Jurja Strosssmayera u Osijeku.

 

1. Odlazak na studij u Sloveniju nije mi predstavljalo problem. Upisati doktorski studij Biomedicine izvan Hrvatske bila mi je i želja. Medicinski fakultet u Ljubljani imao je prvi otrvoren natječaj, te sam nakon prijave odmah bio i primljen. Odluka na taj potez bila je s ciljem upoznavanja s novitetima i obrazovanjem koje pruža njihov fakultet, te kako bi sa novim saznanjima, u novom okruženju koje uključuje i bolničke i znanstveno-istraživačke ustanove proširio svoj  spektar znanja i daljnjih mogućnosti obrazovanja. Zadovoljan sam izborom, od fakulteta, zdravstvenog sustava, pa sve do njihove svakodnevice.

 

2. U drugom semestru akademske godine 2016./2017. sudjelovao sam na ERASMUS+ programu, za kojeg sam obavljao praksu tijekom 4 mjeseci u bolnici ULS Guarda, u Portugalu. Razvio sam interpersonalne vještine, te sam uz inovacije, laboratorijsku znanost i praksu na kritički i kreativan način razvio nova znanja i iskustva za promicanje znanosti i zdravlja ljudi. Boravak u inozemstvu, stjecanje novih prijateljstava, upoznavanje novih kultura i životnih stilova otvorilo mi je vrata za daljnju budućnost, te sam zbog tog iskustva htio nastaviti svoje obrazovanje izvan Hrvatske. No među ostalim, jedan od velikih razloga je i stanje zdravstveng sustava u Hrvatskoj. Isto tako, naš sustav obrazovanja je daleko lošiji, mogućnosti za nastavak studija su malene, nedovoljno smo cijenjeni, a što bi me očekivalo u Hrvatskoj nakon završenog doktorata također je pod velikim upitnikom. Nažalost sve više mladih napušta Hrvatsku, no nakon odlaska u inozemstvo shvatio sam i zašto. Osim lošijeg obrazovnog i zdravstvenog sustava, pojedine struke u Hrvatskoj uopće nemaju perspektive, a ponajprije su to struke zdravstvenog usmjerenja.

 

3. Zanimljiva je činjenica koliko se naša struka poštuje u zemljama izvan Hrvatske, pa tako i u Sloveniji i u Portugalu gdje sam obavljao praksu. Naime, naša je struka ekvivalentna njihovoj, te studenti laboratorijske medicine imaju izuzetno velike mogućnosti, te u njihovom obrazovanju i kasnije zapošljavanju ne postoji nikakvih prepreka kakvih zasad ima u Hrvatskoj. Na doktorskom studiju smjera Temeljnih medicinskih znanosti ima nas iz različitih smjerova, kako laboratorijske, tako i opće medicine, dentalne medicine i ostalih srodnih struka. Iako nismo završili jednaka usmjerenja, razlike između nas se ne rade, te je profesorima kao i nama studentima najvažnije da steknemo znanja i vještine kako bi bili kompetentni u obavljanju naše struke.

 

4. Nakon završetka započetog doktorskog studija, želja mi je specijalizirati na području onkologije gdje želim biti dio znanstveno-istraživačkog tima, u istraživanju, dijagnosticiranju, praćenju i liječenju različitih tumora koji su nažalost danas veliki, ali i među najčešćim uzrocima mortaliteta u „modernom“ svijetu. Gdje ću nastaviti karijeru neznam još sa sigurnošću, ali ukoliko to ne bude Slovenija, biti će jedna od najvjerojatnije sjevernih europskih država.

 

5. Mladim kolegama, studentima, nezaposlenima ali i zaposlenima koji žele ostvariti svoje snove što se tiče obrazovanja i buduće karijere savjetujem da se odvaže učiniti taj korak i neka pokušaju karijeru započeti izvan Hrvatske. Ukoliko ne probate ne možete ni znati koje su sve vaše mogućnosti, a sigurno su veće od onih koje su vam pružene u Hrvatskoj.

 

6. Nažalost, u budućnosti se ne vidim u Hrvatskoj, barem ne zasad. Ovdje imam sjajnih poslovnih i obrazovnih prilika koje ću zasigurno iskoristiti u skoroj budućnosti. Veliki je potražnja za maldim znanstvenicima, a uz to fakultet nam nudi sjajne prilike za rad u raznim znanstvenim i istraživačkim projektima po Europi, ali i izvan i nje. Upravo su me upornost i ambicije dovele ovdje, te se nadam da će i većina ostalih studenata, ali i maldih ljudi koji su se nažalost zbog lošeg sustava i našli u neprilici, barem dijelom naći inspiraciju i dati sve od sebe da uspiju u svojem naumu. –

U nešto više od prva 24 sata prikupljeno je oko 2500 potpisa, a do danas brojka je porasla na gotovo 3500. Radna skupina za ozakonjenje magistara MLD-a nastavlja buditi svijest svojih sugrađana:

– Ovaj apsurd je samo još jedan segment patnje hrvatskog zdravstva čiji teret nose pacijenti ponekad i po cijenu života. Probudimo svijest vladajućih zajedno. Potpiši i ti ovu peticiju! – stoji u opisu peticije.