LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Izbori za europski parlament

Intervju s influencericom Ninom Skočak: od TikToka do EU parlamenta

Sa širokim radnim iskustvom u politici i aktivizmu te podrškom mladih profesionalaca, Nina se zalaže za politike mladih, zelenu Europu i ljudska prava. Što je njezina poruka mladima, donosimo u nastavku.

Sa širokim radnim iskustvom u politici i aktivizmu te podrškom mladih profesionalaca, Nina se zalaže za politike mladih, zelenu Europu i ljudska prava. Što je njezina poruka mladima, donosimo u nastavku.

Nina Skočak (26), prepoznatljivo ime među hrvatskim tiktokerima, ne samo da je jedna od najpraćenijih na platformi nego je i politički angažirana mlada osoba koja se ističe svojim zalaganjem za političke promjene i održivu modu. Ovog puta, Nina kreće u novi izazov – onaj za mjesto u Europskom parlamentu. Okupila je 12 mladih profesionalaca iz cijele Hrvatske i formirala Nezavisnu listu Nine Skočak, koja se zalaže za politike mladih, zeleniju Europu i ljudska prava.

Ono što Ninu izdvaja od drugih influencera njezina je aktivna angažiranost i ozbiljan pristup političkim pitanjima. S diplomama iz politologije i novinarstva te iskustvom rada s Europskim parlamentom i Europskom komisijom, Nina je svoju karijeru izgradila aktivnim sudjelovanjem u političkom životu Europske unije.


Preko svoje Gen Z liste, Nina pruža platformu mladima koji dijele njezinu viziju budućnosti. Osim što se u razgovoru s Ninom ističe njezina odlučnost u borbi za promjene, otkrila nam je i svoje razloge za kandidaturu, glavne ciljeve svog programa te kakvu ulogu influenceri imaju u politici.
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nina Skocak (@ninaskocak)



Kako ste došli na ideju kandidirati se za Europski parlament?
 

Razmišljala sam o tome dosta dugo, ali nisam htjela ići u taj pothvat sve do trena kad sam zaključila da ovo uistinu postaje apsurdno. Živim u Bruxellesu i bila sam na milijun konferencija o mladima – kako mladi nisu u politici, zašto nisu u politici i uvijek mi je bilo smiješno zašto uvijek stariji ljudi pričaju o tome. Nikad nitko ne pozove neku mladu osobu i pita nas: Okej, zašto niste u politici, što vama fali?, nego uvijek vidimo politiku i  rasprave o mladima u politici kroz perspektivu sredovječnih muškaraca, političara. U konačnici je došlo do trenutka gdje je meni to bilo toliko apsurdno, da u Europskom parlamentu sjedi šest – od 705 – mladih zastupnika. Ima više zastupnika koji se zovu Martin, nego mlađih od 30.

Vidimo to sada i na listama za Hrvatski sabor, stranka umirovljenika imala je više mladih nego HDZ – to su apsurdne brojke. Tako da, sve je proizašlo iz neke osobne frustracije. Zaključila sam ako neće nitko, ja ću sada – barem u ovoj sferi u kojoj znam da mogu stvarno doprinijeti. Ako ništa, barem za te izbore, okupit ću mlade, sposobne ljude koji su već aktivni dio društva i pokušati da barem na neki način pridonesemo promjenama.

 

Imate iskustva i u drugim europskim institucijama. Je li vas to dodatno potaknulo da se kandidirate? Mislite li da vam to iskustvo pomaže u ovom procesu?
 

Ono što mislim da mi najviše pomaže je što imam dobar europski kontekst, kako se stvari rade na europskoj razini. Većina političara, odnosno kandidata koje vidimo iz Hrvatske, nemaju taj kontekst, tako da mislim da bih stvarno mogla puno doprinijeti jer imam jako dobru bazu. Super je i što sam imala priliku vidjeti kako stvari funkcioniraju i u Parlamentu, i u Komisiji i vidim da su potrebne neke promjene, pogotovo iz te perspektive.

Čak i prosjek godina ljudi koji rade u Parlamentu, zaposlenici koji nisu političari, je 50. Oni su i sami zabrinuti tko će raditi za deset godina, kada svi trenutni odu u mirovinu. Ogromna je to tema u Bruxellesu, ali i na europskoj razini. Tako da mi je to dodatno ojačalo tu perspektivu da je stvarno nešto potrebno mijenjati.
 

„Neke od naših konkretnih politika koje bismo proveli, odnosno za njih se zalagali su da se spusti dobna granica za izbore s 18 na 16 godina, po uzoru na mnoge druge Europske zemlje.” – govori Nina.

 

Okupili ste tim mladih ljudi oko sebe. Možete li nam reći nešto više o njima, odnosno ostalim članovima vaše liste?
 

Okupila sam 12 mladih ljudi zato što Hrvatska ima 12 mjesta u Europskom parlamentu. To su sve mladi ljudi, od 19 do 30 godina, koji imaju široko iskustvo rada u civilnom sektoru ili u raznim udrugama. Imamo i nekoliko ekoloških aktivista i mladih ljudi koji rade u udrugama za ljudska prava te promiču temeljne europske vrijednosti. Sve su to mladi aktivisti koji imaju iskustva ili u neprofitnom sektoru, ili u međunarodnim organizacijama, ili su imali neki doticaj u radu s mladima. Riječ je o mladim ljudima koji su aktivni dio našeg društva i koji se stvarno trude napraviti nešto dobro za društvo, a to je meni bilo bitno – da okupim ljude koji stvarno to žele, ne samo zbog izbora već koji kontinuirano rade na tome i da ova naša lista njima bude još dodatan poticaj u tom radu i da dodatno širimo vrijednosti i taj rad koji smo u stvari već svi odavno i započeli.

Šokantan TikTok incident: učenici u osnovnoj školi ismijavali profesore uznemirujućim videima


 

Kako ste došli u kontakt s njima? Jeste li se vi obratili njima, oni vama?
 

Krenula sam od ljudi koje ja osobno znam ili za koje sam čula i za koje sam znala da su fenomenalni ljudi i da jako dobro rade to što rade. Javljala sam se tako ljudima koje sam sama detektirala, a nakon toga smo, kada sam sakupila prvih troje-četvero, mi skupa detektirali neka nova lica. Doslovno sam googlala, tražila, gledala koga ja pratim, i tko prati određene teme u Hrvatskoj. Bilo je izazovno pronaći tu skupinu, ali na kraju smo se našli i stvarno mislim da imam fenomenalnu listu i baš mlade, motivirane, pametne i sposobne ljude.

Foto: Nina Skočak
 

Koje su ključne politike i inicijative koje zagovara vaša lista?

 

Naša prva tema koju bismo zagovarali su, naravno, politike mladih – zato što smatramo ako mi nećemo o tome govoriti, neće nitko. To nam je definitivno prva stvar, želimo uistinu napraviti okvir da mladima bude lakše i zanimljivije da se sami uključe u politiku. Neke od naših konkretnih politika koje bismo proveli, odnosno za njih se zalagali su da se spusti dobna granica za izbore s 18 na 16 godina, po uzoru na mnoge druge europske zemlje.

Zalažemo se, budući da je stanovanje jedan od glavnih problema mladih, da Europa mora donijeti nekakav okvir za stambenu politiku i da ne možemo samo gledati kako se stambena kriza sama odvija. Veliki dio Europljana troši preko 40 posto svog prihoda da ima krov nad glavom, tako da mislimo da Europa tu može imati veliki utjecaj i za to bismo se snažno zalagali.


Naravno, za ljudska prava, da što više jačamo prava žena, prava manjina i prava ostalih manjinskih i diskriminiranih skupina. Mi vidimo Europu kao inkluzivnu, zelenu i mladu, ali, naravno, prije svega Europu koja mora biti svjetski prvak u poštovanju ljudskih prava i želimo jačati tu perspektivu.


Imamo veliki naglasak i na održivu ekonomiju. Smatramo da se ekonomija ne treba temeljiti na gomilanju nenormalnog profita, nego želimo održivu ekonomiju koja koristi ne samo jednom postotku najbogatijih nego cijelom društvu. Velik naglasak stavljamo na održive prakse, održiv transport, reciklažu, smanjivanje plastike. Što se tiče ekonomije, vidimo da je budućnost ekonomije zelena i održiva.

 

U svom programu navodite i fokus na digitalnu sigurnost. Što za vas to uključuje?
 

To je jedna tema u koju su mladi toliko nesvjesno uključeni, to je nama postao gotovo život. Velik dio našeg života provodimo online, na našem mobitelu, ali taj dio mora biti reguliran i mi moramo biti sigurni. Ne smijemo dopustiti da najveće svjetske kompanije uzimaju naše podatke i tko zna što rade s tim podacima dalje. Smatramo da Europa tu mora biti svjetski broj jedan i da moramo što prije regulirati društvene mreže i AI (Artificial Intelligence). EU radi na tome i prva je svjetska organizacija koja je počela s regulacijom AI-ja, ali mi smatramo da taj proces treba biti pravovremen – to je ključ kad govorimo o digitalu. Zakoni moraju biti pravovremeni, moraju biti strogi i moraju koristiti korisnicima, moraju zaštititi korisnike.

 

Uz to, koje su glavne odnosno ključne promjene koje želite vidjeti u samoj političkoj areni?
 

Želimo vidjeti više različitosti. Mislim da nam je dosta gledati jedna te ista lica koja slično izgledaju, slično se ponašaju, slično govore. Želimo vidjeti različitosti ne samo po pitanju mladih nego želimo i više žena, više ljudi koji nisu svi visokoobrazovani, više ljudi iz svih zanimanja, iz svih sfera društva – da se politička reprezentacija barem malo približi realnoj slici društva. Jer, realno, slika društva nije 55-godišnji muškarac, koji ima doktorat i koji je cijeli svoj život samo političar – prije parlamenta je bio u saboru, a prije sabora je bio gradonačelnik, to nije realna politička slika. Trebamo i motivirati ljude da se uključe i da se zanimaju na bilo koji način, to ne mora biti samo da netko uđe u stranku ili da se kandidira na izborima – kroz civilno društvo trebamo jačati taj civilni aspekt.

 

Kako namjeravate privući mlade birače? Osim toga, kao netko tko je i sam influencer, kako vidite ulogu influencera u političkom životu?
 

Mislim da influenceri imaju i mogu imati veliku moć u političkom spektru, ali se nekako boje. Svi se uvijek boje hoće li izgubiti posao, odnosno hoće li imati klijenata, hoće li ih itko poslije zaposliti i tako dalje. Ali ne samo kod influencera, primijetila sam taj veliki animozitet prema politici u Hrvatskoj i u ostalih. Mladi bi se i htjeli aktivirati, ali njima, na primjer, poslodavci ne dopuštaju. Odnosno, ljudi strahuju, hoće li možda dobiti otkaz ako se žele negdje kandidirati ili ako krenu volontirati u nekoj udruzi koja se možda ne poklapa s glavnim interesima firme. To vidim kao veći problem nego samo taj utjecaj influencera. Generalno, to se može provući kroz sva zanimanja i kroz sfere društva, da ljudi imaju taj strah prema politici i gledaju to kao nešto zabranjeno. Kao da govorimo o mafijaškoj organizaciji. Nažalost, u Hrvatskoj je tako politika percipirana, izjednačava se politika s kriminalom i zato ni influenceri ni drugi mladi ljudi nemaju taj neki stav prema politici.

A, kako mi planiramo privući birače – pa, prvenstveno mi planiramo privući ljude koji su uistinu željni nekih promjena. One koji su uistinu željni vidjeti neka nova lica i dati šansu nekim novim ljudima. Uz to smatramo da imamo super program i da se fokusiramo na uistinu neke konkretne i dobre stavke za mlade. Definitivno planiramo i maksimalno iskoristiti društvene mreže u toj mobilizaciji.

To je ujedno i za mene ogroman izazov. Mene prati preko 200 tisuća ljudi na TikToku i jako me sad zanima koji postotak tih ljudi bi stvarno podržao tako nešto. Kad govorimo o mojim društvenim mrežama ja imam dovoljan broj birača u svojim pratiteljima, a sad je pitanje može li se to prenijeti na broj potpisa. To je pitanje za milijun dolara, a ja nemam odgovor na njega. Svakako je za mene to jedan veliki izazov, da vidim može li se mobilizirati broj pratitelja odnosno does follow matter, does like matter – mogu li ja te neke ljude iz online sfere, gdje mene ljudi samo poznaju s TikToka i Instagrama, motivirati da izađu van, da daju potpis, da glasuju.

YouTuber koji je proveo tjedan dana u lijesu, novi je zastupnik u Europskom parlamentu


 

Spomenuli ste pozamašnu publiku na svom TikToku. Kakva je demografija vaših pratitelja na društvenim mrežama? Je li to uglavnom mlađa generacija?
 

Pa miks je, čak 50 posto pratitelja mi je starije od 25 godina. Ostalo je između 18 i 25, a imam i oko 10 posto starijih od 35. Imam i ljude, manji postotak, starijih od 50. Ljudi misle da su na TikToku samo klinci – nisu. Većinom su to ljudi koji su gotovo stariji od 25 godina, znači ljudi koji već rade, imaju karijere, posao itd. Mislim da tu političari jako podcjenjuju TikTok i uvijek imaju pristup da su tamo ekstremno mladi ljudi, tipa tinejdžeri, a to nije baš tako. Ali, velika većina mojih pratitelja su žene, to jest 80 posto, na svim mrežama. Moja publika su moje žene. Meni je to super jer žene mene većinom podržavaju, muškarci malo manje.
 

Kada govorimo o podršci, komentari na objavi vaše kandidature su mahom pozitivni. Jeste naišli na neke negativne reakcije, hate-komentare?
 

Devedeset pet posto su jako pozitivni komentari. Ima nekoliko skeptika, što ja u potpunosti razumijem. Takvi uglavnom pitaju – okej, ti si influencer, ali možemo li vidjeti tvoj program? – ja na to gledam kao: hvala Bogu da se netko zainteresirao, slobodno pogledajte moj program. To mi je super, ali većinom su stvarno jako pozitivni komentari.

 

Jeste očekivali tako pozitivnu reakciju?

 

Očekivala sam to od moje publike jer znam da me moja publika podržava. Kad pogledamo portale i komentare na njima tu već vidimo da puno više naginje prema ne. Vidimo jako puno muškaraca koji pišu da jedino mogu preko PornHuba doći do te pozicije. Ima nekoliko hejtera koji su jako uporni u tome da hejtaju i da pronađu sve negativno, ali generalno prevladava pozitivno.

Čak se nisam nadala tolikoj količini pozitivnih komentara. Dobila sam na tisuće poruka. Mladi ljudi iz cijele Hrvatske se žele aktivirati. Mladi iz Mostara mi šalju možemo li ikako skupljati potpise. Od Dubrovnika, Pule, Čakovca do Vinkovaca. Toliko mi se ljudi javilo i izvan Hrvatske s pitanjima kako da daju potpis.

 

Postoji li mogućnost davanja potpisa van Hrvatske?

 

Nažalost ne. Mogli bi dati potpis, ali mi bismo trebali pronaći način da transportiramo te potpise, a to jednostavno ne možemo. Najveći problem je zapravo što se ne može sakupljati potpise online. Nažalost država to još ne dopušta. Iako postoji za to infrastruktura, postoji e-Građani, e-Birači, imamo i e-putovnice, no na žalost država ne dopušta da prikupljamo glasove online. To smatram velikim minusom jer to uistinu ide u korist samo velikim igračima koji već imaju svoje baze birača, a ne ide u korist nama malima. Zapravo je veliki problem, jer 5000 potpisa bih ja online sakupila u jednom danu. Ovako je malo krvnički rad.

 

Mislite li onda da će vam biti problem sakupiti potpise?

 

Mislim da neće. Imamo na stotine volontera iz cijele Hrvatske koji sakupljaju potpise na svojim fakultetima i u školama u različitim gradovima. Najveći problem će nam zapravo biti sakupiti te sve liste. Budući da nismo velika stranka, nemamo tu terensku infrastrukturu. Najveći će izazov biti kako to sve skupiti na jedno mjesto 23. travnja, ali za sada sam pozitivna, imamo jako pozitivan odaziv. Teško mi je prognozirati, ne mogu znati što će biti, ali za sada sam jako zadovoljna.

 

I evo, za kraj, koju poruku biste uputili mladima općenito za izlazak na izbore?

 

Svi spominju to da je važno izaći na izbore, ali to svi već i znaju, tako da bih ja to malo preokrenula. Naravno da je bitno izaći, ali bitno je i sudjelovati. Često se mlade stavlja u kontekst da je izlazak na izbore maksimum političkog djelovanja, ali nije. Mi možemo puno, puno više. Prva stvar je da moramo izaći na izbore, ali nakon toga možemo i puno više.

Ilegalni pristupi sportu: mladi u Hrvatskoj i EU preferiraju ilegalne izvore za streaming i kupovinu sportske opreme


FOTO: NINA SKOČAK