Hoće li nakon nove reforme strukovnog obrazovanja učenici teže upisivati fakultete?

Na jednom od popularnih hrvatskih foruma razvila se žustra rasprava o odabiru srednjoškolskog obrazovanja i njegovim dugoročnim posljedicama na karijeru. Trebaju li učenici birati gimnaziju kako bi ostavili otvorenu mogućnost studiranja ili se odmah usmjeriti prema strukovnim zanimanjima koja nude brži ulazak na tržište rada?  

Jedan od sudionika rasprave postavio je pitanje koliko su mladi spremni za poduzetništvo ako u srednjoj školi ne steknu osnovna znanja o porezima, poslovnim planovima i upravljanju financijama.  

„Jel učimo djecu u obrtničkim školama da budu obrtnici? Ili da šljakaju kod obrtnika? Znaju li napraviti poslovni plan, znaju li što je porez na dobit, što je paušalni porez? Kako bi ti klinci trebali voditi svoje obrte i firme ako nemaju pojma o ničemu osim slaganju pločica?"

S druge strane, korisnica je istaknula da su mnogi učenici koji upisuju trogodišnje strukovne škole često oni koji nisu skloni učenju ili jednostavno ne žele nastaviti obrazovanje.  

„Mnogi od tih klinaca nemaju kapaciteta ni volje za učenje, ali žele i mogu raditi. Čak i ako ne žele raditi jer nemaju iskustva, ali ni školu ne vole i ne ide im, onda im treba dati priliku da pokušaju nešto što im odgovara, a ne ih gurati u ono što znamo da im ne ide."

No, problem s reformama obrazovanja koje se uvode je i otežana prohodnost kroz sustav. Kako je jedan korisnik naglasio, učenici koji promijene mjesto boravka mogu se naći u situaciji da ista škola u drugom gradu ima potpuno drugačiji program, što otežava nastavak obrazovanja.  

„Svaka škola će krojiti svoje module, i horizontalna prohodnost će biti nikakva. Kreneš školu u jednom gradu, starci se odluče preseliti, ista ta škola u drugom gradu ima neke sasvim druge predmete i baš ćeš se provesti."

Također, mnogi upozoravaju da bi smanjenje broja sati fizike u tehničkim školama moglo negativno utjecati na kasniji upis na fakultete poput FER-a.  

„Ako srežu satnicu fizike sa 70-100 sati godišnje na 20-ak, sigurno će klincima faliti to znanje. Teško da će FER maknuti fiziku kao traženi predmet, briga njih za tamo neki Ruđer i slične škole." 

S druge strane, dok neki tvrde da je gimnazija "najbolja priprema za kvizove" i da učenici koji ne završe fakultet s njom imaju malo opcija na tržištu rada, drugi naglašavaju da ona nudi veću fleksibilnost.  

„Uvijek će se gimnazijalac lakše prekvalificirati u nekog tehničara ili trogodišnju struku nego što će netko iz četverogodišnje strukovne škole nakon ovog masakra strukovnog obrazovanja koji kreće u devetom mjesecu upisati fakultet." 

Rasprava o gimnazijama i strukovnim školama pokazuje kako obrazovni sustav i dalje izaziva nesuglasice. Dok neki vjeruju da je važno što ranije odabrati praktično zanimanje, drugi upozoravaju da reforme ne smiju zatvoriti vrata onima koji žele nastaviti školovanje.