Gotovo 90% visokoškolskih nastavnika smatra da dobro zna primijeniti tehnologije e-učenja

Rezultati istraživanja o učincima pandemijskih okolnosti na kvalitetu i organizaciju nastave iz perspektive visokoškolskih nastavnika, njihovu znanstvenu, stručnu i umjetničku aktivnost, razinu digitalnih kompetencija te psihološko funkcioniranje u uvjetima tzv. novog normalnog predstavljeni su 15. ožujka 2022. godine u Zagrebu.

Istraživanje, čije rezultate u cijelosti možete pročitati na poveznici, je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u njemu je sudjelovalo više od 1200 visokoškolskih nastavnika iz cijele Hrvatske.

U sklopu istraživanja nastavnici su trebali procijeniti i svoje digitalne kompetencije za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi tijekom pandemije bolesti COVID-19. 72% nastavnika smatra da imaju dobre i jako dobre digitalne kompetencije za poučavanje u visokom obrazovanju. 87% nastavnika smatra da ima dobro ili vrlo dobro znanje iz primjene tehnologija e-učenja. 21% nastavnika nije sigurno u prednosti IKT-a i e-učenja u nastavi, 18% ga upotrebljava samo zbog pandemije i nemogućnosti da se nastava odvija kao prije.

Istraživanje ukazuje da se nastavnici najviše koriste IKT-om i e-učenjem za obavijesti o kolegiju i izvođenju nastave te za postavljanje sadržaja kolegija i distribuciju nastavnog materijala. Pri tome je važno da se sustavi za e-učenje ne koriste kao repozitoriji nastavnih materijala jer im to nije svrha. Nastavnici se koriste IKT-om i tehnologijom e-učenja za online predavanja s obzirom na to da je pandemija onemogućila predavanja u fizičkim učionicama, u početku u potpunosti, a kasnije u značajnoj mjeri zbog osiguravanja epidemioloških uvjeta. Međutim, tu se većinom radilo o hitnoj nastavni na daljinu, odnosno o preseljenju nastave koja je pripremljena za klasični oblik održavanja (u učionici) u virtualno okruženje.

Bolja komunikacija sa studentima i među studentima jedna je od prednosti IKT-a i tehnologija e-učenja koju vide nastavnici. Rezultati istraživanja ukazuju na to da još uvijek nisu napravljeni značajniji iskoraci vezani uz vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata uz pomoć IKT-a i e-učenja, kao i za davanje povratne informacije studentima o njihovu napretku na kolegiju. U pripremi nastave nastavnici se najviše koriste, odnosno smatraju neophodnima, uredskim alatima i alatima za rad na računalu, videokonferencijskim alatima te tehnologijama e-učenja, kao što je sustav za e-učenje.

Nastavnici smatraju da su im neophodne sljedeće kompetencije za učinkovitu primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi: opća informatička pismenost; organizacija, prerada, dijeljenje, izrada i objava digitalnih materijala; postavljanje jasnih ciljeva i ishoda učenja u pripremi i izradi nastave te primjena različitih metoda poučavanja usklađenih s ishodima učenja. Nastavnici se koriste nastavnim materijalima koje su sami izradili ili drugim nastavnim materijalima, a svega 9% nastavnika svoje materijale postavlja u otvoreni pristup te se 17% njih koristi materijalima drugih autora u otvorenom pristupu. Ovaj podatak ukazuje na nepoznavanje važnosti i mogućnosti otvorenog obrazovanja i otvorenih obrazovnih sadržaja, kao ni autorskog prava pri korištenju tuđih nastavnih materijala.

Najviše nastavnika (39%) smatra da IKT poboljšava i unapređuje kvalitetu nastave te ga upotrebljava u tu svrhu u svojoj nastavi, 15% nastavnika misli da IKT ima ključnu ulogu u preobrazbi procesa poučavanja i učenja, da pridonosi postizanju ishoda učenja i razvoju ključnih kompetencija te ga upotrebljavaju u značajnoj mjeri u nastavi. No, 21% nastavnika smatra IKT korisnim za pripremu nastave i pokušava IKT upotrijebiti u nastavi, ali nisu sigurni u prednosti njegova korištenja u nastavi, dok 18% nastavnika upotrebljava IKT u nastavi samo zbog pandemije i nemogućnosti da se nastava odvija kao prije.

Nadalje, 4% nastavnika smatra da IKT i e-učenje nisu relevantni za njihove kolegije, a još 3% nije sigurno kako bi korištenje IKT-a moglo pridonijeti nastavi. To je ukupno 47% onih koji nisu sigurni u prednosti IKT-a i tehnologija e-učenja, niti u njihovu relevantnost za nastavu. Nastavno na ove rezultate zanimljivo bi bilo saznati kako nastavnici, koji su odgovorili da IKT i e-učenje nisu relevantni za njihove kolegije i da ne vide kako bi mogli pridonijeti nastavi, održavaju nastavu tijekom pandemije, ponajviše kako su je održavali tijekom lockdowna.