Gimnazijalka s prosjekom 5.0 u dilemi oko upisa fakulteta, razvila se žustra rasprava

Odabir studija jedna je od najvažnijih odluka koje mladi donose u životu, a mnogi se na tom putu susreću s istim dilemama – što upisati, kako uskladiti interese i mogućnosti te treba li se voditi praktičnošću ili strašću prema određenom području? Na jednom od popularnih foruma Reddit pojavilo se upravo takvo pitanje koje je potaknulo raspravu među korisnicima.  

Autorica objave, uspješna gimnazijalka s prosjekom 5.0 i ljubavlju prema učenju, suočena je s neodlučnošću oko izbora studija. Iako je razmišljala o povijesti i Akademiji za glazbu, shvatila je da bi te strasti možda trebale ostati hobiji. Potom se okrenula logopediji, no okolina ju je potaknula da razmotri „jače“ opcije. Budući da voli raditi s ljudima, zanimaju je razni predmeti poput matematike i biologije, ali isključuje fiziku kao opciju.  

S obzirom na ovakve dileme, korisnici su podijelili niz korisnih savjeta i perspektiva.  
 

Analiza studijskih programa i karijernih mogućnosti 

Jedan od najčešće spominjanih savjeta odnosi se na detaljno proučavanje izvedbenih planova studija. Pogledati koji se predmeti slušaju na određenim fakultetima može pomoći u procjeni što bi bilo zanimljivo i održivo na duže staze.  

„Najbolje ti je da pogledaš izvedbeni plan par studija koji te zanimaju gdje ćeš vidjeti koji se predmeti slušaju pa po tome možeš procijeniti što ti je više ili manje zanimljivo. Također pogledaj gdje se možeš zaposliti nakon određenog studija pa vidi je li ti to odgovara ili ne.“  

Ova praktična metoda može olakšati donošenje odluke jer omogućuje uvid u stvarne obaveze tijekom studiranja, ali i potencijalna radna mjesta nakon diplome.  

Drugi korisnik istaknuo je važnost razmišljanja o tome kakav posao bismo voljeli raditi dugoročno.  

„Razmisli o tome što ti ne bi bio problem raditi 8 sati dnevno, 5 dana tjedno. Mislim da je dobro i ako znaš što definitivno NE želiš raditi, pogledati nastavne planove i vidjeti što ti je najkorisnije za ono čime bar misliš da se želiš baviti.“  

Ovaj savjet pomaže u usmjeravanju prema studiju koji neće samo biti zanimljiv na papiru, već će pružiti dugoročnu motivaciju u svakodnevnom radu.  

 

Kombinacija interesa: Psihologija, matematika, logopedija… 

Neki korisnici predložili su studije koji spajaju više različitih područja, što može biti korisno za one koji imaju širok spektar interesa. Psihologija je jedan od takvih primjera jer uključuje elemente biologije, društvenih znanosti, pa čak i statistike.  

„Psihologija? Radit ćeš s ljudima, društvena je znanost, ali jako povezana s biologijom, a imaš i računanja, tj. statistike… Može se povezati s različitim područjima, ako te zanima glazba možeš npr. jednog dana raditi kao psiholog u glazbenoj školi. Ima dosta mogućnosti poslije.“  

Za one koji vole matematiku i prirodne znanosti, spomenuta je i logopedija kao zanimljiv spoj rada s ljudima i znanstvenog pristupa.  

Jedan od ključnih savjeta u raspravi bio je da se ne treba voditi isključivo mišljenjima drugih, već odabrati ono što nas doista zanima. 

„Upiši ono što te zanima, a ne što više možeš podnijeti. Stvar je u tome da ako završiš nešto što te zanima, sigurno ćeš biti uspješna u tome i neće ti toliko biti mukotrpno probuditi se ujutro za posao.“  

Slično mišljenje dijeli i korisnik koji ističe da hobi može ostati hobi, ali da će tijekom i nakon faksa biti potrebno pronaći nešto što nas ispunjava u svakodnevnom radu.  

Jedan od korisnika spomenuo je i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), no uz napomenu da je izuzetno zahtjevan.

„FER. Al' uzet će ti dušu…“  

Ova kratka, ali upečatljiva poruka podsjeća na to da neki studiji, iako visoko cijenjeni, mogu biti previše zahtjevni za one koji nisu potpuno predani toj struci.  
 

Kako donijeti odluku?

Odabir fakulteta nije lak, ali kombinacija osobnih interesa, pregleda nastavnih programa i razmišljanja o budućem poslu može pomoći u donošenju ispravne odluke. Važno je ne dopustiti da nas mišljenja okoline previše oblikuju, već pronaći balans između praktičnosti i strasti prema određenom području.  

Konačna odluka ne mora biti zauvijek – mnogi studenti kasnije mijenjaju smjerove ili nadograđuju svoje znanje kroz dodatne edukacije. Najvažnije je krenuti putem koji najviše odgovara vlastitim interesima i životnim ciljevima.