LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Sjednica Sabora

Danas se raspravljalo o Zakonu o HKO-u, zastupnici žestoko iskritizirali Borasa

Na sjednici Hrvatskog sabora otvorena je rasprava o Prijedlogu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji se tiče izjednačavanja studenata stručnih i sveučilišnih studija.

Na sjednici Hrvatskog sabora otvorena je rasprava o Prijedlogu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji se tiče izjednačavanja studenata stručnih i sveučilišnih studija.

Na sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 11. veljače 2021. godine, na dnevnom redu našao se i konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojim se studente sveučilišnih i stručnih studija stavlja na istu, šestu i sedmu razinu, ali različite podrazine.

Vezano:

Primjenom izmjena u Zakonu studenti stručnih i sveučilišnih i stručnih studija bit će svrstani pod istu razinu, ali različitu podrazinu, uz kratice sv. i st.:
  • Razina 6.st. – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija
  • Razina 6.sv. – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija 
  • Razina 7.1.st. – kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija
  • Razina 7.1.sv. – kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.
Nakon ministrova izlaganja uslijedile su replike saborskih zastupnika. Prva je replicirala Martina Grman Kizivat (SDP) koja je upitala kako Vlada planira riješiti status poslijediplomskih specijalističkih studija koji nisu prepoznati na tržištu rada, a jedna su razina ispod doktorata. To, ukratko, nije pitanje Zakona o HKO-u. 

Izabrano je novo vodstvo Hrvatskog studentskog zbora


Zatim je uslijedila replika HDZ-ovca Ante Bačića koji je upitao hoće li se državna matura uvesti kao obavezna i na veleučilištima i drugim visokim školama te hoće li se moći i kako uspostaviti kvaliteta obrazovanja na svih 13 razina. Prvo pitanje nije usko vezano uz HKO, a što se tiče osiguravanja kvalitete, na koncu sektorska vijeća koja potvrđuju adekvatnost zanimanja.

Treća replika koju je uputila zastupnica Andreja Marić bila je vezana uz pojam magistra sestrinstva koji se ne priznaje u zdravstvu, tj. ne priznaje im se visoka stručna sprema. To, ponovno, nije nadležnost HKO-a, već je u autonomiji sveučilišta. Zastupnicu Marijanu Puljak zanimalo je očekuje li se nova tužba Sveučilišta u Zagrebu. Ministar Fuchs rekao je da se nada da ne jer su jasno naznačili razliku između dvaju vrsta studija te da ne žele nekoga tko se obrazovao niz godina diskriminirati na osnovu vrste studija.

Marko Pavić pohvalio je sektorska vijeća koja će znatno ubrzati sustav rada, spajanje sustava rada i obrazovanja. U sličnom tonu nastavila je i Vesna Bedeković:
– Predloženim Zakonom postignut je dogovor, ispoštovana je odluka Ustavnog suda, omogućeno je jasno razlikovanje stručnih i sveučilišnih studija. Zadovoljeni su zahtjevi više od 45, gotovo 50 tisuća studenata koji studiraju na stručnim studijima. Ono što je važno i treba se referirati na to, promijenjena uloga sektorskih vijeća, da ona zaista postanu savjetodavna tijela s ciljem da se ubrza postupak upisa standarda zanimanja u registar HKO-a, a pri tome su, jako je važno naglasiti, agencije u sustavu ovog obrazovanja postale, odnosno percipiraju se kao neovisna stručna tijela.
Rade Šimičević pozdravio je prijedlog, rekao da treba maknuti politiku, upregnuti umne sposobnosti da bi se hrvatska mladež kvalitetno i dobro obrazovala i bila konkurentna na tržištu rada. Zanimalo ga je kako će se smanjiti broj zanimanja, jer ih imamo najviše u Europi, te kako ih učiniti konkurentnima.

Mogu li studenti očekivati uvođenje radnog staža za studentski rad?


– Formalno, pravno imamo 30 upisanih, što ne odgovara stvarnosti, to će se vrlo brzo promijeniti. Glavni cilj i posao sektorskih vijeća je da registrira buduća zanimanja kojih u ovom trenutku možda čak i nema, kojima treba pristupiti definiranju uopće studentskih programa i ishoda učenja za one poslove koje ćemo na tržištu rada trebati relativno skoro. – rekao je Fuchs.
Zastupnica Sabina Glasovac naglasila je da Sveučilište u Zagrebu već dvije godine pokušava ustavnim tužbama, i u tome uspijeva, kako govori, omalovažiti i staviti u diskriminiran i pravno nepovoljan položaj studente stručnih studija. Pitala je ministra misli li da će rektoru Borasu biti moguće objasniti da problem ne leži u tome da se diskriminira studente stručnih studija nego da se podiže kvaliteta studija za koje izdašno uzima novac, između ostalih, i samo Sveučilište u Zagrebu. Evo što joj je odgovorio:
– Naravno da je to bilo nešto što se provlačilo cijelo vrijeme, konačno i ustavna tužba je podignuta od strane Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta. Osobno sam bio na sjednici rektorskog zbora koja je održana u Zagrebu i objašnjavao u čemu je suština i bit ovog prijedloga zakona i, naravno, objašnjavao da se ne radi o različitim razinama obrazovanja nego o različitim ishodima, a da je kvaliteta studijskih programa nešto na kojem pojedine sastavnice itekako trebaju raditi, ali to se definira određenim drugim zakonima, Zakonom o kvaliteti visokog obrazovanja i na tome treba i dalje raditi i implementirati taj zakon koliko god je moguće. – odgovorio joj je ministar znanosti i obrazovanja.
Zastupnik Damir Bakić, inače profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, rekao je da mu je žao što Zakon nije donesen ranije te da nije točno da sveučilišni studiji pripremaju ljude za znanstveni rad, a specijalistički stručni samo za neposredan rad. Uz to je dodao da se ove dvije vrste studija u inozemstvu izjednačavaju: 

– Ako stavimo stručne i sveučilišne studije na istu razinu HKO-a, ne ugrožava se njihova programska razlika. Samo postaju jednako vrijedni. – rekao je Bakić te dodao da smatra da je ideja o preferiranju sveučilišnih nad stručnim studijima došla zbog interesa nekih sveučilišnih elita te da su sveučilišta svoje loše programe pokušali opravdati zakonskim degradiranjem stručnih studija 


Vezano: 
Saborski zastupnici uglavnom su, ponekad uz određene sugestije kojima bi se unaprijedio, podržali prijedlog Zakona, no na sjednici je, između ostaloga, u više navrata upućena žestoka kritika rektoru Damiru Borasu koji je ovih dana u središtu pozornosti zbog niza skandala. Nekolicina zastupnika danas je komentirala njegovo upravljanje Sveučilištem, od kojih je među najoštrijima bila zastupnica Puljak:

Izabrana je predsjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu


– Kako sam i u svojoj replici pitala, izgledna je još treća tužba Sveučilišta u Zagrebu Ustavnom sudu, s obzirom na to da rektor Boras i dalje inzistira na svojim idejama diskriminacije stručnih studija. Željela bih komentirati i stanje na Sveučilištu u Zagrebu, čini se da je rektoru Borasu došlo vrijeme za smjenu, duga je lista njegovih grijeha, koji su sada kulminirali prikrivanjem slučajeva seksualnog uznemiravanja te cijepljenjem preko reda. Lista je 30 dekana članova Senata koji traže njegovu smjenu, moje je jedino pitanje – što su čekali do sada? Šest godina je period u kojem rektor Boras sramoti Sveučilište u Zagrebu. Duga je lista njegovih afera; od zaštite prorektora Ante Čovića do odlaska u mirovinu, iako je napunio 71 godinu, nedavni sukob s Ministarstvom znanosti i obrazovanja zbog upisa Hrvatskih studija kao fakulteta u sudski registar bez suglasnosti Ministarstva. Prije tri godine vidjeli smo stotine studenata koji su protestirali zbog odluke vijeća da se Hrvatski studiji iz centra pretvore u odjel, aferu dodjele počasnog doktorata gradonačelniku Bandiću... Sveučilište u Zagrebu valjda je jedino na svijetu koje je tužilo studenta jer je, kako se navodilo u tužbi, dao izjavu novinarima u vezi s provalom u prostorije Studentskog zbora. U ovom trenutku sprema se uvrštenje točke o rektorovoj smjeni na Senat jer 30 dekana je izrazilo brigu za stanje na Sveučilištu. Moje pitanje je – što su čekali do sada?
O Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru glasovat će se za nekoliko dana.
FOTO: WIKIPEDIA/VLADA REPUBLIKE HRVATSKE