Čak 80% doktora znanosti radi u privatnom sektoru!
Hrvatski obrazovni sustav ima daleko manje sati kreativne nastave od ostalih europskih zemalja.
Hrvatski obrazovni sustav ima daleko manje sati kreativne nastave od ostalih europskih zemalja.
Održana je treća konferencija o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva pod nazivom Competitiveness day 2015. s fokusom na kreativnu industriju Hrvatske.
Gosti iz akademskih, gospodarskih i znanstvenih krugova uočili su kako se filmska industrija u Hrvatskoj ubrzano razvija, ali je prati kroničan manjak kvalificiranih kadrova. Od države ne očekuju novčanu pomoć već potrebnu infrastruktura.
U prvom je predavanju Branko Baričević, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, istaknuo je da su konkurentnost i kompetentnost izuzetno važni za RH. Europska komisija kroz razne programe i inicijative osigurala je sredstva za sve kvalitetne i konkurentne projekte te svaki pojedinac može iskoristiti ta sredstva kako bi se doprinijelo gospodarskom rastu RH.
Doing business (poslovanje) kao benchmark (pokazatelj) za provedbu reformi
Prof. Marija Dragičević i asistentica Valentina Vučković definirale su konkurentnost te su spomenule nekoliko indeksa za mjerenje konkurentnosti. Mjereno indeksima, RH je u nezavidnoj poziciji u odnosu na europske zemlje, pogotovo u području čimbenika inovativnosti i sofisticiranosti. Jedan od spomenutih indeksa konkurentnosti je i indeks Doing business, za koji je Carlos E. Piñerúa iz Svjetske banke izjavio da je odličan benchmark, ali najvažnije za ocjenu konkurentnosti su politike usmjerene jačanju poslovne klime.
Čak 80% doktora znanosti radi u privatnom sektoru
Hrvoje Stojić iz Hypo Banke istaknuo je kako je unatoč pozitivnim očekivanjima (rast BDP-a) u Hrvatskoj i dalje najveći problem kontinuirani pad investicija, razduživanje banaka i privatnog sektora, bojazne reforme, deflacija te neizvjesna sudbina predstečajnih nagodbi. Također, primijetan je i jedan pozitivan trend, a to je rast izvoza, što znači da se Hrvatska ipak rebalansira. Predviđeno je i stabiliziranje razine javnog duga, ali ne očekuje se ni promjena tečaja kune.
Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva istaknula je kako 80 % doktora znanosti u Hrvatskoj radi u privatnom sektoru, a tek 20 % u javnom sektoru, što pozitivno doprinosi inovacijama. Ipak, ističe kako je problem što vrlo mali broj inovacija na kraju bude komercijaliziran. Inovacijski proizvodi trebali bi se proizvoditi unutar EU, a ne u Kini, kako bi se očuvala i kreirala nova radna mjesta.
Na fakultetima opće znanje, a konkretne metode u privatnom sektoru
– Hrvatska radi na “pametnoj specijalizaciji” kao strateškom dokumentu za daljnji razvoj svake zemlje. – istaknula je Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva. Tijekom tog procesa identificiraju se sektori u kojima bi se određena država ili pokrajina trebala specijalizirati.
Darko Huljenić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla napomenuo je kako studenti ne bi trebali učiti konkretne metode koje su trenutno popularne u industriji, već opća znanja. Metode se mijenjaju iz dana u dan, a tržištu su potrebni mladi ljudi koji su sposobni i puni znanja, a metode će lako naučiti nakon prakse u privatnom sektoru. Ivo Špigel iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva s druge je strane pozvao studente da se ne boje uspjeha i tržišta te da pokrenu vlastiti startup, čime bi dobili veliko iskustvo. – Možda u tome nećete uspjeti, ali to će vam puno značiti za buduće zaposlenje. – dodao je.
Kreativna industrija raste, ali potrebna je infrastruktura te koordinacija
– Hrvatski obrazovni sustav ima daleko manje sati kreativne nastave od ostalih europskih zemalja. – navodi izv. prof. art. Aleksandar Battiste Ilić te smatra da se u Hrvatskoj provodi sustavna devastacija kreativnosti.
U nastavku rasprave Ivan Maloča iz Inter filma istaknuo je ubrzani razvoj filmske industrije u Hrvatskoj te je rekao kako je taj razvoj popraćen kroničnim manjkom kvalificiranih kadrova. Ivan Tušek, predstavnik marketinške agencije Degordian, Aleksandar Šekuljica iz modnog branda ELFS i Romana Ilić, direktorica arhitektonskog studija 3LHD, složili su se da je pomoć države potrebna. Ne očekuje se novčana pomoć, već potrebna infrastruktura i potpora u razvoju, kako bi se omogućilo zapošljavanje većeg broja ljudi.
Konferenciju je organizirala studentska udruga Financijski klub s partnerima, Hrvatskom poštanskom bankom i Deloitteom te sponzorom zakuske PG Orehovec. Financijski klub osnovan je u studenome 2005. s ciljem unaprjeđenja i širenja znanja iz ekonomije, osobito iz područja financijske djelatnosti te poticanja razvoja etike i moralnosti u poslovanju. Klub okuplja studente sličnih interesa te ih potiče na prepoznavanje vlastitih sposobnosti kroz edukaciju, informiranje, prakse i provedbu projekata.
Više informacija možete saznati na stranici.
