„Blockchain je tehnologija budućnosti, to je odlična prilika za studente!“

Pred vratima nam je konferencija FinTech: Unleashing the Future of Digital Economy, u organizaciji Ekonomskog i Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ususret događanju, razgovarali smo s jednim od panelista konferencije, Nikolom Glumcem, osnivačem i direktorom tvrtke Thespian, zagrebačkog poduzeća za razvoj softvera.

Digitalna ekonomija otvara brojne mogućnosti za poduzeća i njihovo poslovanje. Iz perspektive blockchain stručnjaka, koji su pritom najveći izazovi s kojima se mogu susresti?

Izazove digitalne ekonomije bih podijelio na ljudske ili društvene i tehnološke. Nabrojat ću neke od njih: komplicirano korisničko iskustvo, sigurnost korisnika, zaštita privatnosti, regulatorni izazovi, nestabilnost i nepredvidljivost tržišta kriptovaluta koja diktiraju priljev i odljev kapitala. Za poduzeća i njihovo poslovanje je dodatan izazov i činjenica da sam blockchain kroz decentralizaciju omogućava izbacivanje posrednika i zapravo ne ostavlja mjesta za tradicionalne poslovne modele. Rekao bih da se i dalje traže dobitne kombinacije za izgradnju održivog poslovanja u tim uvjetima.

Među izazovima su i sigurnost i zaštita privatnosti, o čemu ćete na konferenciji govoriti više tijekom panela o očuvanju privatnosti u digitalnoj ekonomiji. Što je ključno što korisnici digitalne ekonomije moraju znati?

U kontekstu sigurnosti mislim da je najvažnije napomenuti da na kriptovalutama nema lake zarade. To je nešto što često ponavljam upravo zato što je kriptotržište svima lako dostupno, a u isto vrijeme još uvijek većini vrlo apstraktno. U zadnjih par godina se stvorila slika o lakoj i brzoj zaradi na kriptovalutama s malo ili ništa truda. Taj mentalitet raznim zlonamjernicima otvara prilike za iskorištavanje i varanje ljudi koji nisu upoznati s tim tržištem. Ukoliko nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno to i jest. Ovdje mislim prvenstveno na ulaganja u neprovjerene tzv. scam projekte i razne prijevare tipa nagradne igre ti meni pošalješ jedan token, a natrag dobiješ dva... Prije bilo kakvog ulaganja u krptovalute potrebno je upoznati se sa osnovnim terminima i zakonitostima kriptotržišta. Danas postoje brojni javno dostupni sadržaji, ali i besplatne radionice koje početnici mogu i trebaju pohađati. Za razliku od tradicionalnih tržišta gdje imate pružatelja usluga koji vam ujedno pruža i određenu razinu zaštite, u kripto svijetu ste u najvećem broju slučajeva prepušteni sami sebi - imate apsolutnu kontrolu, ali i kompletnu odgovornost za vašu kripto imovinu. Ukoliko na primjer izgubite privatni ključ vašeg kripto novčanika, nitko vam ga više ne može vratiti i vaša imovina je bespovratno izgubljena.

A što je u tom slučaju s privatnosti na blockchainu?

Privatnost na blockchainu je vrlo zanimljiva tema iz više razloga. Blockchain je u načelu javna distribuirana baza podataka koji su u svakom trenutku svima trajno dostupni. Ne samo da su svima dostupni, već moraju biti slijedni i provjerljivi. Gdje je tu privatnost i može li je u takvom sustavu uopće biti? Privatnost na blockchainu zvuči kao tipični oksimoron. Jednom kada netko sazna adresu vašeg kripto novčanika vaše privatnosti više nema. To je za veliku većinu blockchain mreža trenutno stanje stvari, no ne i za sve. Privatnost na blockchainu je još uvijek niša. Projekti koji su fokusirani na omogućavanje privatnosti su pod posebnim povećalom regulatora koji izjednačavaju privatnost sa anonimnošću. Međutim ta dva pojma nisu sinonimi. Pravo na privatnost je osnovno ljudsko pravo i dok regulatori u svim ostalim industrijama žestoko i beskompromisno provode GDPR uredbu, svatko tko spomene privatnost na blockchainu odmah biva kategoriziran kao potencijalni kriminalac.

Zvuči čak i opasno, u kontekstu digitalne ekonomije. Kako do rješenja?

Potrebno je pronaći način na koji će korisnici moći zadržati pravo na privatnost, a u isto vrijeme biti u skladu sa očekivanjima regulatora. Tu govorimo prvenstveno o protokolima koji bi pod posebnim okolnostima na zahtjev treće stane (npr. regulatora ili nekog decentraliziranog servisa) i uz pristanak korisnika omogućili cjelovito ili djelomično otkrivanje podataka. To otkrivanje se ne odvija javno čime se korisniku omogućava zadržavanje privatnosti uz zadovoljavanje zakonodavnih okvira. Privatnost je jedna od važnijih preostalih prepreka na putu blockchain tehnologije u mainstream. S obzirom da tehnološka rješenja za ovaj problem već postoje, možemo sa sigurnošću reći da privatnost na blockchainu nije oksimoron, već pretpostavka za daljnji razvoj digitalne ekonomije. Danas je dosta popularna tema tokenizacije imovine stvarnog svijeta (eng. Real World Assets) kojom se otvara put bilježenju i prijenosu vlasništva na primjer zlata i nekretina na blockchainu. Vjerujem da nitko ne bi želio imati javno objavljen popis svoje imovine tog tipa čime se između ostaloga otvara put ka raznim opasnostima poput ucjena i krađa. Složit ćete se, alternative za privatnost nema.

Što je web 3.0 i kako bi trebao funkcionirati u kontekstu digitalne ekonomije?

Na razvoj Interneta možemo gledati kroz generacije tehnologije koja je obilježila pojedinu njegovu epohu. Web 1.0, kao prvu generaciju Interneta, obilježile su statične stranice koje su korisnicima služile kao novi izvor informacija, te instant messaging, tj. chat protokoli koji su omogućili lakšu komunikaciju. Ta generacija Interneta je trajala od početka 90-tih pa sve do prve polovice 2000-tih godina kada smo bili svjedoci nastanka novih kompanija i društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, YouTube-a i Wikipedije koji su omogućili korisnicima da kreiraju vlastiti sadržaj. Glavni protagonisti Web 2.0 epohe su tehnološke kompanije koje su kroz svoje besplatne proizvode monetizirale aktivnosti korisnika prodajom njihovih podataka oglašivačima. Ovo je dovelo do intenzivne centralizacije Interneta te nekolicini tehnoloških divova omogućila gotovo apsolutnu kontrolu transakcija, sadržaja i podataka. Web 3.0 je ideja nove verzije Interneta koja se javila upravo kao odgovor na tu centralizaciju. U svojoj srži, Web 3.0 počiva na decentralizaciji, blockchain tehnologiji te razmijeni digitalne imovine u obliku kriptovaluta i NFT tokena kroz pametne ugovore. Ovdje se radi o povratku kontrole u ruke korisnika. Kako će to sve funkcionirati tek trebamo vidjeti…

 

Kako hrvatsko tržište prihvaća inovacije i perspektive digitalne ekonomije?

Višegodišnja otvorena i kvalitetna suradnja stručnjaka iz područja digitalne ekonomije i predstavnika hrvatskih zakonodavnih tijela rezultirala je pravnim okvirom koji nudi dobre temelje za izgradnju digitalne ekonomije. Štoviše, poznat mi je slučaj tvrtke koja je preselila svoje poslovanje iz jedne vrlo kripto-friendly Estonije u Hrvatsku! Na hrvatskom tržištu možete pronaći brojne uspješne tvrtke kao što su Aircash, Electrocoin/Paycek, Revuto i Bitcoin Store, a kriptovalutama možete plaćati gotovo sve, od novina na kisocima i artikala u dućanima do automobila i osiguranja za njih, nekretnina, goriva na benzinskim crpkama, ručkova i večera u restoranima, kava i ostalih pića u kafićima, smještaja u hotelima, članstva u udrugama, donacija neprofitnim organizacijama, razne usluga poput taksija, frizera i slanja paketa, pa čak i gradske pristojbe u gradovima kao što su Sveta Nedjelja, Cres i Makarska.

Spomenuli smo izazove blockchain aspekta ovoga područja. Ima li tu prostora za razvoj karijere tech entuzijasta i biste li preporučili studentima da se profesionalno razvijaju u tome smjeru?

Apsolutno! Blockchain je tehnologija budućnosti čiji puni potencijal tek trebamo vidjeti. Puno toga je već napravljeno, ali preostalo je još mnogo izazova koje tek treba riješiti. Ne samo tehnoloških i tehničkih, već i onih više ljudskih, poput prilagodbe korisničkog iskustva i veće integriranosti blockchain tehnologije u društvo i ekonomiju. Rekao bih da neke od tih izazova možemo nazvati istinskim pomicanjem granica. Mislim da je to odlična prilika za studente, ali i sve ostale profesionalce željne dokazivanja!

Ukoliko vas zanimaju razmišljanja o ovoj temi i drugih tech entuzijasta i predstavnika poduzeća, pridružite se sutrašnjoj konferenciji FinTech: Unleashing the Future of Digital Economy koja će se održati na Ekonomskom fakultetu u Rijeci u dvorani Aneks, s početkom u 9 sati. Uz Nikolu Glumca koji će nam reći nešto više na panel raspravi Kako očuvati vlastitu privatnost u digitalnoj ekonomiji, iz Thespiana će se programu pridružiti i Filip Blagojević te otkriti kako pokrenuti svoju karijeru u Web3.