"Bez stručnoga znanja koje smo prikupili tijekom studija ništa od ovoga ne bi bilo moguće"
Projekt "SmartFood" ideja je osmero riječkih studenata koja bi u budućnosti mogla pomoći u ranom otkrivanju raka debelog crijeva. S nama su odlučili podijeliti svoju priču.
Projekt "SmartFood" ideja je osmero riječkih studenata koja bi u budućnosti mogla pomoći u ranom otkrivanju raka debelog crijeva. S nama su odlučili podijeliti svoju priču.
Mladi studenti iz Rijeke Filip Petrović, Ines Žarak, Mia Krapić, Dora Klisović, Larisa Mandić, Martina Dajak i Andrea Bukša, uz mentoricu Željku Maglicu, u ožujku su pobijedili na Nacionalnom studentskom startup natjecanju svojim projektom SmartFood. Koncept se temelji na bakteriji koja ljudima može pomoći pratiti svoje zdravstveno stanje i saznati da imaju rak debelog crijeva u njegovoj početnoj fazi. Više o projektu i daljnjim planovima rekao nam je začetnik ideje i voditelj projekta, Filip Petrović.
Za početak, reci nam kako je uopće došlo do ideje za projekt?
Na ideju sam došao razmišljajući o mogućnostima povezivanja bazične znanosti s ekonomijom tokom jednog od kolegija na našem fakultetu – Znanost i poduzetništvo. Ideja je tada već bila dobro konceptualno razrađena, no nije naišla na veliko oduševljenje kod naših profesora i kolega zato što su svi razmišljali samo o svim mogućim problemima koji bi se mogli pojaviti na putu njezina razvoja, a nisu pokušali sagledati širu sliku i što bi ova ideja predstavljala kada bi se svi ti problemi riješili i kada bi se napravilo funkcionalno rješenje.
Nakon što je s gotovo svih strana došlo do prilično rezerviranog stava o ideji, nismo se njome bavili više od pola godine, s obzirom na to da smo u to vrijeme imali dva druga aktivna projekta kojima se trebalo posvetiti. Projekt smo izvukli iz ladice krajem listopada jer nam je zbog novih članova tima za projekt ReShroom bila potrebna edukacija iz ekonomije i poslovanja, koja je mladima omogućena kroz StartUp inkubator Grada Rijeke, te smo se stoga i prijavili na petu generaciju inkubatora s upravo ovom idejom. U startup zajednici projekt je iznenađujuće dobro prihvaćen te smo dobili podršku sa svih strana; to je glavni razlog zbog kojeg smo s njime i nastavili te postigli veliki napredak.
Objasni nam ukratko ideju projekta.
Ideja se svodi na konstruiranje i proizvodnju novih vrsta genetski modificiranih probiotičkih bakterija koje imaju mogućnost detekcije prvih znakova raka debelog crijeva. Radi se o probiotičkim bakterijama koje su svima odavno poznate zbog mliječnih proizvoda poput probiotičkih jogurta ili pak probiotičkih dodataka prehrani koji se mogu nabaviti u ljekarnama, a piju se radi obnove crijevne mikroflore nakon korištenja antibiotika. Funkcija naših novih vrsta bakterija bila bi da, osim regularne namjene tzv. dobrih bakterija koje pomažu probavljajući tvari koje naša crijeva ne mogu probaviti, također posjeduju i specifičan receptor za malene molekule, biomarkere, koje se specifično pojavljuju ili im se mijenja koncentracija prilikom promjene zdravstvenog stanja, na primjer pri pojavi karcinoma.
Time zapravo ljudima omogućujemo pratiti svoje zdravstveno stanje tijekom cijele godine te da već u ranim fazama pojave ove opasne i smrtonosne bolesti to mogu saznati i samim time i lakše izliječiti. Naša metoda ne služi dijagnostici, nego samo kontinuiranom praćenju. Budući da rak debelog crijeva zahvaća čak 5% cjelokupne populacije, metoda poput naše mogla bi drastično promijeniti statistiku te bolesti s obzirom na to da je smrtnost i dalje visoka, ali ako se otkrije u ranim fazama, vjerojatnost izlječenja veća je i od 90%. Primarne ciljne skupine za gotov proizvod bile bi svakako one s visokim rizikom razvoja ove bolesti, odnosno osobe koje zbog obiteljske povijesti bolesti ili drugih faktora poput dobi i genetike imaju povećan rizik razvoja raka debelog crijeva, ali uz daljnje modifikacije metode kojima bi se njome moglo detektirati i druge bolesti te jačanjem svijesti javnosti, uvjereni smo da bi ona mogla naći svoj put do puno šireg dijela populacije.
FOTO: Facebook
Projekt je dugo bio u fazi koncepta te smo se bavili primarno proučavanjem znanstvene literature i konstrukcijom cjelokupne metode. Početkom ove godine započeli smo s računalnim modeliranjem i simulacijama. Mnogo nam vremena oduzima rad u naprednim programima za računalnu simulaciju s obzirom na to da se većinom radi o opensource programima koji imaju i mnogo bugova te zahtijevaju dosta truda i razumijevanja načina funkcioniranja kako bi se uspješno provela simulacija.
Veliki pomak u projektu dogodio se nakon osvajanja prvog mjesta na nacionalnom studentskom startup natjecanju u ožujku prilikom čega smo osvojili i nagradu od 15 000 kn. Tu smo nagradu iskoristili za nabavku laboratorijske opreme i potrošnih materijala, a trenutno raspolažemo i s čak pet različitih bakterijskih vrsta koje pripremamo za daljnje faze istraživanja. Procjenjujemo da će nam za dovoženje projekta do točke u kojoj možemo zaštititi intelektualno vlasništvo trebati još negdje oko 100 000 kn, a te novce pokušavamo prikupiti prijavama na različite natječaje i donacije, iako smo otvoreni i za pregovore s potencijalnim investitorima.
Pomaže li vam ono što ste naučili na fakultetu u ovome svemu, što profesori kažu na projekt?
Bez stručnoga znanja koje smo prikupili tijekom studija ništa od ovoga ne bi bilo moguće, dapače, ne bi ni došlo do ove ideje. Tek kada se krene u razvijanje ovakve jedne priče, možeš shvatiti koliko si zapravo naučio tijekom studija, pa čak i ako se nečega ne sjećaš doslovno – barem znaš gdje tu informaciju treba potražiti. Stručna znanja iz kolegija poput mikrobiologije, biokemije, metoda u DNA tehnologijama, nanomedicine, molekularne biotehnologije i mnogih drugih pokazala su se više nego korisna u radu na ovakvom projektu. Najvažnija odlika našeg fakulteta upravo je u tome što se kroz brojne kolegije nauči primarno gdje i kako doći do potrebnih informacija iz tog područja, što je veliki pomak u odnosu na klasično fakultetsko obrazovanje koje je uključivalo najvećim dijelom bespotrebno učenje činjenica napamet.
Profesori su jako zadovoljni i ponosni, čini nam se da su i oni počeli doživljavati projekt ozbiljnije nego prije godinu dana, a naročito su nam čestitali na osvojenoj nagradi na nacionalnom natjecanju. Profesori nam izlaze u susret savjetima i podrškom i svakako im se ovim putem želimo zahvaliti na tome jer s obzirom na stručnost potrebnu za realizaciju ovako kompleksnog projekta, njihova pomoć i podrška bit će nam više nego potrebna. Naročito se moramo zahvaliti i našoj mentorici, profesorici Željki Maglici, koja je s nama od početka rada na ovom projektu te aktivno doprinosi njegovoj realizaciji.
Koji su planovi za budućnost SmartFooda?
Najvažniji ciljevi koji nam predstoje na putu do realizacije ideje su prikupljanje sredstava, provedba laboratorijskih metoda i testova te konačno zaštita intelektualnog vlasništva. Sa sredstvima od nagrade financirat ćemo prve korake kultivacije bakterija i pripreme za genetske modifikacije, ali za provedbu te iduće faze bit će nam potrebno više sredstava i zato radimo na njihovom prikupljanju. Nakon što skupimo sredstva i konstruiramo bakterije, što bi trebalo potrajati oko godinu dana, nove ćemo sojeve zaštititi patentnom zaštitom.
Od tog ćemo trenutka moći krenuti u pregovore s velikim proizvođačima probiotika i farmaceutskom industrijom kojima bismo ponudili našu metodu pomoću licenciranja intelektualnog vlasništva. Mi bismo dalje bili uključeni u projekt kao tehnološka podrška te bismo sudjelovali u daljnjem razvoju i optimizaciji, no ispitivanja i skaliranje proizvodnje na industrijsku razinu prepustili bismo partnerima. Nakon toga možemo se posvetiti razvoju metode detekcije i drugih bolesti koje bi se temeljile na ovom mehanizmu, a nije isključena ni mogućnost razvoja vlastitog branda probiotičkih proizvoda.
