Anonimno mišljenje

ANKETA: Divjak smatra da su za procvat IT industrije zaslužni i fakulteti – slažete li se?

Profesorica i bivša ministrica Blaženka Divjak ne slaže se s nekolicinom novinara koji, prema njoj, tvrde da se hrvatska IT industrija razvila ni iz čega te smatra da su za to zaslužni popularni hrvatski fakulteti, ali i srednje strukovne škole. Otkrijte nam anonimno slažete li se s tim!

Studentski.hr

11.8.2021.

Gotovo je svima već poznato da bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na svojem Facebooku često iznosi svoje stavove o nekim temama, posebice onima koje se tiču mladih i obrazovanja. Ovoga puta tema je IT industrija i doprinos škola i fakulteta razvoju iste. Prema mišljenju profesorice Divjak, fakulteti i škole imaju utjecaja na hrvatsku IT industriju, a vi nam možete anonimno otkriti u anketi slažete li se s tim.

Divjak na početku svoje objave pita je li IT industrija uistinu procvjetala ni iz čega kao što to mediji nekad pišu, a zatim nastavlja da joj je drago da je došlo do procvata te industrije te da je donekle zaslužna i pandemija jer je došlo do povećane potražnje za IT proizvodima i uslugama, ali i zato što se, kako piše Divjak, snažno osjeća nestabilnost hrvatskog gospodarstva koje se temelji na ljetnom turizmu.

– Međutim, ono što je sigurno pogrešno protumačeno od strane nekolicine novinara da se IT industrija razvila u Hrvatskoj iz ničega. Za IT industriju su pored kreativnog i inovativnog poduzetničkog vodstava najvažniji dobri stručnjaci u širokom spektru, prije svega informatičari i programeri, ali i robotičari, matematičari, stručnjaci za rad s velikim podacima te oni koji znaju interdisciplinarno povezati IT i poslovne procese. – nastavlja Divjak i dodaje da se takvi stručnjaci obrazuju se na našim najboljim fakultetima poput FER-a, FOI-ja, FSB-a, PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, FERIT-a i Odjel za matematiku u Osijeku, FESB-a i PMF-a u Splitu, Tehničkog fakulteta te odjela za matematiku i informatiku u Rijeci itd.

Profesorica Divjak smatra da većina tih fakulteta ima i dobru suradnju s IT industrijom, organiziranu stručnu praksu i stipendije kao i zajedničke razvojne projekte, a osim toga ističe i srednje strukovne škole koje, prema njezinu mišljenju, imaju kvalitetne programe vezane uz računarstvo, elektrotehniku, mehatroniku, informatiku koje daju dobre temelje za nastavak školovanja, ali i za zapošljavanje odmah nakon srednje škole.

– Najveće ulaganje ikada u obrazovanje u Hrvatskoj je preko EU fondova u regionalne centre kompetentnosti (posljednji ugovori o dodjeli potpisni u srpnju 2020) baš u sektoru Elektrotehnika i računarstvo (šest škola u Karlovcu, Osijeku, Zagrebu, Sisku, Koprivnici i Splitu) i Strojarstvu (sedam škola u Čakovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Velikoj Gorici, Zagrebu, Šibeniku i Karlovcu). Ukupno je 25 centara kompetentnosti s ulaganjem od 1,7 milijardi kuna, a polovicu smo od toga dodijelili smo baš u sektore koje direktno treba IT industrija. – ističe Divjak.

Tvrdi kako je iz svega navedenoga očito da se godinama stvarala dobra podloga za uspješnu IT industriju, ali i da se sve mora i može unaprijediti i to:

podizanjem kapaciteta povećanjem upisnih kvota
unapređenjem materijalnih uvjeta (oprema i STEM kampusi)
strukturiranjem stručne prakse
financiranjem zajedničkih projekata preko EU fondova
omogućavanjem da deficitarni nastavnici u srednjoj školi i na fakultetima imaju veće plaće (navodi i da je pisala o tome kako se to može preko EU fondova te da je druga mogućnost da IT industrija financira takva radna mjesta direktno)
većim stipendijama za STEM deficitarne studije (sada postoji 15 000 stipendija koje osigurava država, ali to se treba podebljati za deficitarne studije)
fleksibilnim studijski programima koji se redoviti osuvremenjivanju i izvode u suradnji s IT industrijom od razine preddiplomskog do poslijediplomskog
suvremenim metodama poučavanja i učenja koje uključuju problemsko, projektno i istraživačko učenje, kao i e-učenje
intenzivnim kvalitetnim programima usavršavanja i suvremenim specijalističkim studijima koji se izvode online ili u hibridnom obliku
zajedničkim prijavama projekata na EU kompetitivne programe (npr Obzor Europa) ili na natječaje CERN-a, ESA-e u kojima je Hrvatska od 2018./2019. pridružena članica
uključivanjem studenata u projekte.

Svoj stav zaključuje porukom da ne smijemo slati nepromišljene poruke da nešto vrijedno može nastati bez ulaganja i truda, kao što se sada ne smije stati s osiguravanjem daljnjeg razvoja.

Slažete li se s bivšom ministricom ili se vaše stajalište o razvoju IT industrije djelomično ili potpuno razlikuje od njezina, možete otkriti u anketi kojoj možete pristupiti na poveznici ili u nastavku.

OZNAKE: