Studenti podijeljenih mišljenja o tjelesnom, prof. Janković smatra da bi njegovo ukidanje bilo povratak u kameno doba

Tjelesna i zdravstvena kultura zauzela je svoje obavezno mjesto na fakultetima i to mjesto čuva već dugi niz godina. Na nekim fakultetima studenti za obavljenu tjelesnu aktivnost dobivaju ECTS bodove, dok kod drugih to nije uobičajeno. Nema ECTS bodova, ali zbog neobavljene aktivnosti ne možete upisati višu godinu. Mnogi iz tog razloga negoduju – tvrde da ne dobivaju ništa, a moraju trošiti svoje vrijeme.

Sve do 2016. godine u Statutu Sveučilišta u Zagrebu, članak 69, pisalo je kako je tjelesna i zdravstvena kultura obavezna na prvoj i drugoj godini studija te se za nju ne dobiva ECTS bod. Nakon upornog rada Udruge nastavnika TZK-a taj članak je konačno promijenjen i došlo je do brisanja rečenice koja kaže kako se ne dodjeljuje ECTS bod. Time je postalo jasno kako svaka sastavnica Sveučilišta može korigirati bodove, a prorektorica Čuković Bagić dala je preporuku sastavnicama da to i učine. Nažalost, promjene na mnogim fakultetima nisu još zaživjele.

Profesor tjelesne i zdravstvene kulture na Fakultetu političkih znanosti, Gordan Janković, kaže kako se već dugo bori da dovede TZK na nivo koji mu i dolikuje te da se studente nagradi bar jednim ECTS bodom za obavljenu aktivnost. Od sadašnjih je uprava dobio pozitivan odgovor i samo se čeka kada će se započeti na radu preraspodjele bodova po predmetima. Ujedno spominje kako bi studenti trebali odigrati važnu ulogu i dići svoj glas, kako bi do nekih koraka prije došlo.

– Mišljenja sam da trud i vrijeme koje ulažu prilikom odrađivanja nastave TZK-a, treba biti nagrađen, kao što to biva i na drugim obaveznim predmetima. U toj inicijativi očekujem i podršku i pomoć studenata koji bi također trebali izraziti svoj stav na temu ECTS boda.

Studentica Iva s Filozofskog fakulteta kaže kako uopće ne vidi poantu postojanja TZK na fakultetima jer za to nisu nagrađeni, a prisiljeni su na dolaske. U protivnom moraju prebacivati predmet na sljedeći semestar i brišu im se svi prijašnji dolasci. 

– TZK je skroz beskoristan na faksu. Tko se hoće baviti nekim sportom, bavit će se bez obzira na TZK, a tko se ne želi baviti sportom, TZK ga na to neće natjerati. Na FFZG se ne dobivaju ECTS bodovi, a obavezan je kolegij prve dvije godine, što je nepravedno jer se od studenata očekuju dolasci, pa bi bilo u redu da se onda tom kolegiju dodijeli bar 0.5 ECTS bodova.

K tome, nekim studentima TZK predstavlja vrlo zahtjevnu obavezu jer se uz učenje subotom moraju u ranim jutarnjim satima dizati kako bi se penjali na Sljeme ili išli u šetnju Jarunom, dok neki opet moraju na pilates na drugi kraj grada. Jedna je studentica, tvrdi nam, morala prenijeti ovaj kolegij na iduću godinu jer im nisu izišli u susret s rasporedom predavanja. A budući da pojedinci smatraju kako tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi nije mjesto na fakultetima, praksa je pokazala da neki od njih čak lažiraju dolaske.

VEZANO

Biraju li studenti fakultete prema osobnim preferencijama ili potrebama tržišta rada?

---

– Ja sam za ukidanje tjelesnog s fakulteta koji nemaju potrebe za time. Znači društvene i tehničke znanosti sigurno out. Ako ga već i ne možemo ukinuti, možemo promijeniti način njegovog obavljanja. Zašto se moje rekreativno igranje nogometa dvaput tjedno ne može računati kao obavljanje tjelesnog? Takvom rekreacijom sam ja puno zadovoljniji i više ću se za nju zalagati. Ipak je svrha tjelesnog na fakultetu održavanje zdravog načina života. Je li onda bolje da pušim jer me živcira buđenje u 5 ujutro što idem na Sljeme ili da igram nogomet kad ja to poželim? – kaže student Tomislav.

S druge strane, postoje studenti koji smatraju kako je TZK potreban na fakultetima unatoč obavezama koje imaju. Sanja iz Osijeka dobiva zasluženi ECTS bod te smatra kako bi trebao biti na fakultetima, ali bi se trebala dati sloboda studentima da se organiziraju. 

Janja pak govori kako je svjesna svega što fakultet donosi, ali da je tjelesni samo studentima na korist:

– Fakultet zahtijeva puno učenja, samim time se pretpostavlja i sjedenja, a dosta ljudi zaboravlja koliko je važno kretati se. Neki dan mi je kolegica rekla da je sva pokočena i da uopće ništa ne radi na faksu u smislu tjelesne aktivnosti (ide na Jarun, ali to je, realno, samo šetnja). Time što nam daju potpis ili ECTS bodove prisile nas raditi nešto što zapravo nama samima ide u korist, a često se ljudi bune. Da, bilo bi korisnije kad bismo za to dobili bodove, ali mislim da nismo svjesni da se nama time zapravo pomaže.

Karlo se slaže, ali bi ga on organizirao drugačije:

– O tome da se masovno daju lažni pečati za kartice, da ni ne krenem. Druga stvar na što se uopće ne misli je mentalno zdravlje koje je povezano sa fizičkim i obrnuto. Ja nikad nisam imao problema sa tim, ali znam da na nekim fakultetima doslovno hitna dolazi na ispite jer ljudi imaju mentalne slomove. Zašto se ne bi i odlazak na neki stand up nastup bodovao kao i jedan odlazak u teretanu. Definitivno mnogima treba. Možda i više nego tjelovježba.

Na Pravnom fakultetu tjelesnog uopće nema. Borna kaže kako se bavi sportom i ne nedostaje mu na fakultetu te ga vidi kao gubitak vremena. Fakultet na kojem studira zahtijeva puno rada, ali postoje sportske sekcije u koje se studenti mogu uključiti čime je isključena tvrdnja da se pravnici ne bave sportom. 

– Tjelesnom na fakultetu bi mjesto bilo onda kada bi se osigurali svi adekvatni uvjeti za to. Nažalost većina ljudi koja se ne bavi sportom odluči se za neku sportsku aktivnost (teretana, šetanje, trčanje itd.) tek nakon što im se dogodi neki zdravstveni problem...Svima bi trebalo biti jasno da nam tjelesna aktivnost pomaže da budemo zdravi, a trening ne bi trebali shvaćati kao kaznu, već kao nešto što radimo za svoje dobro.

Profesor Gordan Janković ne može zamisliti ideju ukidanja tjelesnog odgoja jer današnje vrijeme u kojem živimo ne može si dopustiti tako nešto.  Ujedno smatra kako bi osobe koje rade u znanosti trebale biti te koje će poticati mlade na bavljenje fizičkom aktivnosti jer će time dovesti do razvoja zdravog društva i uspješnosti mladih. 

– Moram priznati da u 21. stoljeću, usprkos zdravstvenim problemima koji su nažalost sve prisutniji u našem društvu (četvrtina svjetske populacije je fizički neaktivna!!), bolestima koji su uzrokovane nekretanjem, pretilosti i drugim zabrinjavajućim posljedicama, teško prihvaćam činjenicu da postoje ljudi koji mogu doći na ideju (pa čak i skroz paušalno) o ukidanju predmeta TZK na fakultetu ili bilo gdje drugdje.

Na državnim je dužnosnicima da vode računa o sportskoj infrastrukturi te da ulažu u nju kako bi svima bila na korist. Trebaju podupirati one koji se razumiju u to područje i prepustiti im predlaganje postupaka kojim će osvijestiti mlade kako obavezni TZK na fakultetima nije noćna mora. Potrebno je krenuti već od predškolske dobi u uvjeravanju o važnosti ovakvog odgoja za društvo jer sama pomisao na ukidanje tjelesnog, kako kaže profesor Janković, jest povratak u kameno doba.