Studenti otkrivaju kako je studirati na kroatologiji i kroatistici u različitim hrvatskim gradovima
Poslovi lektora te nastavnika u školama primarna su zanimanja koja studenti kroatistike i kroatologije mogu imati nakon diplome. Na kroatologiji su studenti uz ta zanimanja osposobljeni i za rad u kulturnim ustanovama jer se na fakultetu stječu znanja iz hrvatske kulture.
Poslovi lektora te nastavnika u školama primarna su zanimanja koja studenti kroatistike i kroatologije mogu imati nakon diplome. Na kroatologiji su studenti uz ta zanimanja osposobljeni i za rad u kulturnim ustanovama jer se na fakultetu stječu znanja iz hrvatske kulture.
U seriji članaka pod nazivom (Javne) tajne studijskih programa dotaknut ćemo se studija na čiji spomen su reakcije obično Što to studiraš, pa znaš govoriti. Riječ je o studijima hrvatskog jezika ili kroatistike te kroatologije koji se nude u gotovo svim hrvatskim gradovima studiranja. Otkrili smo koje su razlike između nekih od njih: kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kroatologije na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Rijeci te Filozofskom fakultetu u Zadru.
U izboru zanimanja koje pružaju navedeni se studiji razlikuju ovisno o odabiru smjera diplomskog studija. Na kroatistici u Zagrebu pruža se najviše mogućnosti za diplomski studij jer postoje nastavnički, jezikoslovni i književni smjer. Na kroatologiji u Zagrebu postoji nastavnički i znanstveni smjer, a u Zadru i Rijeci samo nastavnički. U Rijeci je ponuđen i opći smjer, no upisuje ga jako mali broj studenata, po generaciji do troje, stoga nije u potpunosti razvijen.
Poslovi lektora te nastavnika u školama primarna su zanimanja koja studenti mogu imati nakon diplome. Na kroatologiji su studenti uz ta zanimanja osposobljeni i za rad u kulturnim ustanovama jer se na fakultetu stječu znanja iz hrvatske kulture, što uključuje znanja o hrvatskom arheološkom nasljeđu, likovnoj i glazbenoj kulturi, kazalištu, egzaktnim znanostima i povijesti standardnoga jezika.
O profesorima i kolegijima na svim studijima kroatistike studenti govore uglavnom u pozitivnom smislu. Ako i postoje teži kolegiji, nije ih problem savladati, posebice studentima koji imaju izričit interes za studij.
– Profesori različito zahtijevaju, nije kod svih jednako teško ili lako, ali ima stvarno odličnih profesora. Najgore su mi kolegiji, kojih srećom ima dosta malo, gdje moramo bubati napamet neke nejasne definicije. Ne stavlja se ni na jedno područje kroatistike naglasak, imamo i jezične i književne kolegije. – rekla je Stella, studentica kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
– Na prvoj godini te odmah dočekaju dva uvjeta - jezične vježbe i staroslavenski i to je u pravilu neki najgori dio. Teško je, naravno, ali nema baš u potpunosti laganog studija. Na preddiplomskom mi se najviše svidjela fonologija, bez obzira na to što imam najgoru ocjenu iz tog kolegija. – dodala je o kroatistici u Zagrebu studentica Ines.
– Na kroatistici u Rijeci mi je sve u svemu u redu, s profesorima nisam imala problema i uvijek su bili korektni prema meni i mojoj studijskoj grupi. – izjasnila se Katarina o svojem studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
– Dakako, bilo je lakših predmeta za koje se to znalo i mitskih priča o nepoloživim predmetima. Iz mog iskustva, redoviti dolasci na predavanja, izvršavanje obaveza predviđenih kolegijem i redovito učenje i čitanje lektire uvijek su bili dovoljan uvjet da iz prvog ili drugog pokušaja položim predmet. Profesori su uvijek fer i korektni, nikada nisam doživjela neugodnost ili slično, ponašaju se profesionalno i prenose nam svoja znanja. – o kroatistici u Zadru iznijela je svoj dojam Mirta, studentica završne godine
Uz poslove u školama, fakultetima, institutima i eventualno knjižnicama pod opis poslova sa završenom kroatistikom navodi se i lektoriranje, no u praksi se pokazalo da se nudi mali broj takvih radnih mjesta.
– Mislim da je u praksi situacija puno pesimističnija, trebalo bi nekako regulirati to da npr. novine imaju lektore. Danas se dogodi da netko kaže ja sam si sam lektorirao knjigu i sl. – istaknula je Ines problem kroatista.
Nisu svi studiji kroatistike optimalno organizirani po pitanju nastavničke prakse, iako je nastavnički smjer primarni na svim fakultetima koji nude studij hrvatskoga jezika. Premalo prakse a previše teorije problem je na Filozofskom fakultetu u Rijeci te Zadru.
– Na nastavničkom smjeru imamo dosta predmeta koji nas obučavaju za nastavnike hrvatskoga jezika i moram priznati da se gradivo tih kolegija često i preklapa, tj. događa se da istu stvar učimo na dva ili čak tri kolegija. Nema puno vježbi izlaganja i javnog govora te studenti često tek na praksi vide što znači uopće izlagati cijeli sat odnosno 45 minuta. Tu nastupa onda i velika trema te čujem da se studenti često žale kako je to upravo zbog premalo iskustva kojega imaju u području izlaganja i predavanja. – rekla je Katarina.
– U pet godina studija dva smo mjeseca proveli u školi i održali šest nastavnih sati hrvatskog jezika. To je premalo i nedovoljno da steknemo iskustvo potrebno za rad u razredu. Ta su mi dva mjeseca bila najbolji dio studiranja jer smo naučeno konačno mogli primijeniti, a i vidjeti jesmo li uopće sposobni stati pred učenike i održati sat, a do toga je trebalo doći puno ranije. – rekla je Mirta kakva je situacija u Zadru.
Studij kroatistike često je podcijenjen te se na budućnost studenata kroatistike gleda s pesimizmom, slažu se naši sugovornici. No kroatisti zapravo imaju mnogo veći opseg mogućnosti zaposlenja nego što se misli. Osim nastavničkog zvanja mogu na primjer konkurirati i na polju novinarstva, za što često upisuju i dodatni diplomski studij tog smjera.
