Hrvatska želi da 20% studenata dio školovanja odradi u inozemstvu; evo i kako
U sklopu serije članaka „Informativni petak: mobilnost mladih“ izdvajamo oblike privremene mobilnosti dostupne hrvatskim studentima i njihove glavne karakteristike.
U sklopu serije članaka „Informativni petak: mobilnost mladih“ izdvajamo oblike privremene mobilnosti dostupne hrvatskim studentima i njihove glavne karakteristike.
Hrvatska je kao i ostale sudionice Bolonjskog procesa odlučila sebi za cilj postaviti da barem 20% studenata dio svog školovanja odradi u inozemstvu. Oblici akademske mobilnosti razni su, a u sklopu serije članaka Informativni petak: mobilnost mladih izdvajamo one koji su dostupni hrvatskim studentima i njihova najvažnija obilježja.
Erasmus
Nakon dvogodišnjeg pripremnog razdoblja u kojem je mobilnost studenata predstavljala apsolutni strateški cilj i prioritet Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osiguralo je dodatna proračunska sredstva za financiranje tzv. Erasmus zero grant mobilnosti svih studenata koji su zadovoljavali minimalne uvjete. Od 2011. godine Republika Hrvatska punopravno sudjeluje u Programu za cjeloživotno učenje, pa tako i u Erasmusu, odnosno u svim aktivnostima predviđenima tim programom iako je mu je pristupila već 2009. godine Tada je bila moguća samo jednostrana migracija, odnosno hrvatski su studenti mogli ići u inozemstvo, ali ne i obratno.
Mobilnost studenata u okviru Erasmusa uključuje studijski boravak ili stručnu praksu te dok studiraju u inozemstvu, studenti uključeni u program mogu se prijaviti za sve vrste potpore, odnosno stipendije u Republici Hrvatskoj. Pravo na subvencionirani smještaj dodjeljuje se u skladu s politikom pojedinih sveučilišta. Ustanove visokoškolskog obrazovanja studente primaju na osnovu bilateralnih sporazuma.
Erasmus+ novi je program za obrazovanje, usavršavanje i mlade koji zamjenjuje sedam postojećih programa (Program za cjeloživotno učenje [Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig], Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i Program suradnje s industrijaliziranim zemljama). Natječaj se u pravilu raspisuje jednom godišnje u svibnju/lipnju. Mobilnost je moguća isključivo u države koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje (države članice Europske unije, EFTA-države bez Švicarske, Turska i Makedonija).
Ovaj program posvećuje posebnu pozornost usmjeravanju, prihvaćanju, fizičkoj pristupačnosti, pedagoškoj i tehničkoj podršci, posebno studentima čije su fizičke, mentalne ili zdravstvene okolnosti takve da njihovo sudjelovanje u programu ne bi bilo moguće bez dodatne financijske potpore. Sudionici programa s posebnim potrebama imaju pravo na uvećan iznos financijske potpore zbog mogućih povećanih troškova kod realizacije mobilnosti.
Erasmus Mundus
Erasmus Mundus program je kojemu je cilj poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja uz stipendije i akademsku suradnju između Europe i ostatka svijeta. Program nudi financijsku potporu ustanovama i stipendije pojedincima. Financiranje je dostupno za združene europske diplomske i doktorske studije, partnerstva s izvaneuropskim ustanovama visokog obrazovanja i stipendije za studente i akademske građane te projekte koji promiču europsko visoko obrazovanje u svijetu. Za provođenje programa zadužena je Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA).
CEEPUS
Program CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) omogućava ustanovama visokoškolskog obrazovanja u državama članicama da prime gostujuće profesore, razmjenjuju studente, organiziraju tečajeve jezika i druga usavršavanja te ljetne programe i škole. Temelji se na suradnji institucija visokoškolskog obrazovanja u državama članicama.
Troškove programa CEEPUS plaćaju vlade država primateljica tako da se pokrivaju troškovi života i mjesečna financijska potpora sudionicima. Unutar okvira tog programa sve članice definiraju kvote, odnosno broj mjeseci tijekom kojih primaju nastavnike i studente iz inozemstva. Republika Hrvatska tako godišnje raspolaže s 550 mjeseci mobilnosti za studente i nastavnike. U okviru programa CEEPUS akreditirane ustanove visokoškolskog obrazovanja sljedećih država sudjeluju u programu: Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora Češka, Hrvatska, Mađarska, Republika Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija te Sveučilište u Prištini (Kosovo).
SREDNJOEUROPSKA INICIJATIVA
Srednjoeuropska inicijativa (CEI) najstariji je i najveći međuvladin forum za regionalnu suradnju u Europi koji okuplja 18 država članica s ciljem da se poveća i poboljša suradnja među sveučilištima i drugim visokoškolskim ustanovama u Srednjoj, Istočnoj i Južnoj Europi. To se odvija preko mobilnosti studenata i nastavnog osoblja na postdiplomskoj razini. Mobilnost se promiče kroz provedbu zajedničkih programa, poput doktorskih studija ili magisterija, koji se financiraju javnim pozivima na prikupljanje ponuda. Podupiru se i ljetne škole, seminari i radionice pod uvjetom da predviđaju element poduke/učenja, da traju najmanje jedan tjedan i da polaznici dobiju certifikat o pohađanju pri završetku programa.
Članak je objavljen u sklopu projekta Kutak za informiranje mladih koji provodi udruga Studentski informativni kutak uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
