Kreativna i kulturna industrija nije za one koji igraju na sigurno

Zbog svoje dinamičnosti kulturna i kreativna industrija mladima je sve primamljivija, međutim, iako zanimljiva, pokazala se izrazito osjetljiva na promjene poput onih koje je uzrokovao Covid-19.

Rezultati studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19" koju je, na inicijativu Ministarstva kulture i medija RH i HDS ZAMP-a, izradio Ekonomski institut Zagreb, pokazuju da su do početka pandemija kulturne i kreativne industrije bilježile kontinuirani rast, međutim u 2020. to više nije bilo tako te je KKI bilježio pad od 8,4 posto prihoda.

Do početka pandemije, kulturne i kreativne industrije bilježile su kontinuirani rast, s udjelom od 3,1 posto u domaćem BDP-u 2019., da bi u 2020. zabilježile pad od 8,4 posto, što je ujedno i najizraženiji pad od svih djelatnosti!

Najpogođeniji pandemijom i nemogućnošću normalnog poslovanja su djelatnici podsektora Glazba i izvedbene umjetnosti čiji pad prihoda iznosi ozbiljnih 40,8 posto, a slijede ih Film (-35,9 posto), Umjetnost (-23,6 posto), Fotografija (-22,5 posto), Oglašavanje i tržišno komuniciranje (-15,3 posto) te Izdavaštvo (-11,4 posto).

Pad s druge strane nije vidljiv podsektorima Računalni programi, igre i novi mediji, Arhitektura te Muzeji, knjižnice i baština.

Ako ste ziheraš, u tom slučaju kulturne i kreativne industrije možda nisu najbolji izbor za vas, a ako se, s druge strane, bez zadrške vodite strašću i svjesni ste rizika industrije, onda nema razloga da se ne otisnete u poslovnu avanturu koju će KKI staviti pred vas.