Je li Zavod za statistiku obmanuo popisivače? Razgovarali smo s nadležnima
Iako su nam iz Zavoda rekli da će prosjek isplata zasigurno odgovarati komuniciranom, odstupanja od njega su velika ― i još uvijek nije jasno zašto nisu najavljena radnicima na popisu.
Iako su nam iz Zavoda rekli da će prosjek isplata zasigurno odgovarati komuniciranom, odstupanja od njega su velika ― i još uvijek nije jasno zašto nisu najavljena radnicima na popisu.
― Molim Vas obrazloženje isplate za popisivače. Zašto je iznos koji smo dobili poprilično manji od iznosa koji je bio najavljen kao naknada za popisivače? Zašto, ako je prilikom prijave za posao rečeno da će popisivači zaraditi između 4500 i 6000 kuna to nije ispoštovano, a ja sam kao popisivač sve svoje obveze odradila na vrijeme?
Ovo je samo jedan od upita nezadovoljnih popisivača stanovništva, mahom studentica i studenata. Mnogima iz urbanih područja je isplaćeno znatno manje od cifre kojoj su se nadali:
― Bio sam jedan od popisivača te sam isplatu dobio nekidan. Obećano, tj. rečeno nam je prvi dan kad smo došli po opremu da računamo na cifru od oko 5000 kn u prosjeku, a neki i više. Ja sam iskreno računao s nekim minimalnim iznosom od 4500, pa bih bio zadovoljan i s 4000. Kad ono, na račun sjelo 3300kn, i to uključuje 400kn za edukaciju kroz koju smo prošli. Dakle zarada od samog popisa 2900kn ― napisao nam je jedan od popisivača iz Zagreba koji je želio ostati anoniman.
Također, 15. studenog, dakle nakon kraja popisa, retroaktivno je promijenjena odluka o naknadi za raspršenost, čijom su promjenom dodatno nastradali popisivači u urbanijim područjima.
Nameće se pitanje: ako se nije znalo koliko će popisivači zaraditi na različitim područjima (odnosno, koliko će se ljudi samopopisati), zašto je komuniciran određeni prosjek? Ako se znalo da će neki zaraditi znatno više, a neki znatno manje, koja je poanta navođenja prosjeka?
Kako bismo dobili odgovore na ova pitanja, razgovarali smo s Dubravkom Rogić-Hadžalić, načelnicom sektora demografskih i društvenih statistika Državnog zavoda za statistiku.
- Javili su nam se brojni studenti koji su se žalili da im nije isplaćen iznos obećan na početkui, a nekima je isplaćeno i do upola manje. Neki kažu da je do toga došlo jer se nisu predvidjeli samopopisani ljudi, kako je došlo do te diskrepancije?
U DZS-u smo također dobili upite vezano za isplatu, i molila sam sve kolege da se posvete tome i da svima koji su zvali dostave obračune i provjere u aplikaciji o čemu se radi. Kolege su me izvijestile da nisu našli nikakav problem u aplikaciji nego je situacija bila takva da su popisivači koji su zadužili popisne krugove u kojima je bilo puno CAWI šifri dobili puno, puno manje. Na primjer, u Novom Zagrebu i svim urbanijim područjima, ako je popisivač zadužio 200 kućanstava i od njih imao 120 CAWI šifri, on je po svakoj dobio 8 kuna. Da se ljudi nisu samopopisali, dobio bi 32 kune. Ipak, kad su kolege provjerili u aplikaciji o čemu se radi, sve je točno ― popisivači su sami sebi to pogrešno računali. Nismo imali niti jedan slučaj da je bila pogreška u izračunu ― ispitali smo svaki slučaj i svakom popisivaču je odgovoreno, jučer je poslano preko 200 odgovora. Ljudi su se zaista namučili i potrošili vrijeme i jasno mi je da su očekivali više, ali mi ne možemo isplaćivati veće iznose od propisanih. Jučer sam imala sastanak s našim koordinatorima pa sam primjerice od kolege koji je bio koordinator u Lici saznala da su tamo imali prosječne naknade od 8000 kuna jer su imali jako raspršeno područje i malo samopopisanih. U Zagrebu su se ovi iz Zaprešića žalili da su dobili u prosjeku 2000 kuna manje nego popisivači po selima u Zagrebačkoj županiji, ali tamo je bilo manje samopopisanih i kućanstva imaju više članova. Tamo su po kućanstvu mogli dobiti i 50 kuna.
- Popisivačima je tek 15. studenog došla obavijest da se mijenja Odluka o naknadi za raspršenost. Onda je netko tko je bio na području gdje ima puno praznih stanova trebao dobiti naknadu, ali je nije dobio, o čemu je bio obaviješten tek kasnije. Zašto?
Mislim da je to bilo pogrešno tumačeno. Ta raspršenost je termin koji koristimo, mi smo je predvidjeli i na prošlim popisima, to se odnosi samo na ruralne dijelove gdje ljudi moraju koristiti automobil. Recimo, kad u Lici netko mora ići s jednog brda na drugo ili iz Zadra na otok da popiše 7 ljudi. Međutim, to je očito bila loša koordinacija između koordinatora, instruktora i kontrolora u Zagrebu. Znam za informaciju da su se popisivači na Gornjem gradu pobunili jer su im obećali veliku raspršenost, ali mislim da to nije bila nikakva masovna pojava. Razgovarala sam osobno s nekim popisivačima, pa su onda shvatili da ne mogu dobiti 2700 kuna za raspršenost u centru Zagreba. Gdje god smo mogli, izlazili smo im ususret. Što se tiče primjedbi, tražila sam od koordinatora da svaki upit provjere. Jako sam stroga oko toga ― osobno tražim da mi instruktori šalju sve na mail i želim najdetaljniji izvještaj za svaku popisnicu.
- Mnogi su ogorčeni jer je mnogima plaća ispala manja od 5-6 tisuća kuna koje su im bile komunicirane prije početka popisa, čak i ako im se sve dobro izračunalo. Odakle ta cifra, prema čemu se ona računala i kako je moglo doći do tolike razlike između komuniciranog i dobivenog?
DZS je kontinuirano komunicirao da će prosječna zarada biti oko 5-6 tisuća kuna i vjerujte, to će u konačnici biti prosjek. Do te brojke se došlo uzimajući u obzir prosječan broj kućanstava i osoba iz popisa iz 2011., procjene da će se najmanje 30% ljudi u Hrvatskoj samopopisati (samopopisalo se 40%) i broja popisivača. Mi smo na temelju te tri varijante to izračunali i prosjek će biti takav ― ja sam osobno vidjela da su neki popisivači dobili 8, 10, 12 tisuća kuna. Najgore su prošli popisivači u urbanim popisnim krugovima jer su imali puno CAWI kodova. Ljudi su se svejedno žalili, i oni koji su dobili i 9 ili 10 tisuća kuna. Ponavljam da će prosjek biti najmanje 6 tisuća kuna. Ljudi su u Dubravi znali dobiti i 12-13 tisuća kuna jer je bilo malo CAWI-a i jer su velika kućanstva. S druge strane, neki u Novom Zagrebu su dobili po tri zgrade gdje se 60% ljudi samopopisalo. U tome je kvaka. U Zagrebu ima i puno samačkih kućanstava, a to je sve utjecalo na konačnu naknadu. Prosjek će biti kako je DZS komunicirao.
- Nije li se to onda trebalo bolje komunicirati, da popisivači iz urbanih područja znaju što ih čeka i s kakvim iznosima mogu računati?
Pa, ne bi bilo baš pametno od DZS-a da smo to komunicirali na samom početku. Mi zapravo nismo znali kako će ljudi prihvatiti samopopisivanje, procjenjivali smo 30% a u Zagrebu smo imali 60%.
- Dakle, propisali ste naknade prije nego što se znalo koliko će se ljudi samopopisali?
Znali smo kad je završila prva faza popisa, a mi smo tada popisivače već našli.
Prema kasnijim javljanjima popisivača koja smo dobili u redakciju, DZS je zaista u lipu izračunao naknade koje su popisivači trebali dobiti.
Ono što ostaje kao problem je komunikacija: zašto popisivačima nije unaprijed rečeno da će razlike biti tolike, ostavljajući mnogima opravdano gorak okus u ustima (i prazninu u novčaniku)?
Prva mogućnost je da je Zavod za statistiku napravio značajnu grešku u predviđanju disperzije iznosa isplata i samopopisanih ljudi, što je prilično sramotno za takvu instituciju. Druga mogućnost je da popisivačima u urbanim popisnim jedinicama namjerno nije rečena cijela istina nego samo prosjek, jer bi malo tko radio tjednima za 3 tisuće kuna.
Sljedeći popis je tek za 10 godina, do kada će nepravilnosti zasigurno nestati iz kolektivne memorije. Hoće li Zavod na idućem popisu preciznije komunicirati plaće? Ostaje vidjeti, pa, za 10 godina.
