S druge strane, voditelj Hrvatskih studija Mario Grčević izjavio je da vjeruje kako će Hrvatski studiji s vremenom dostići status fakulteta, no da za to još uvijek nemaju zakonske uvjete. Grčevića je podržao i Studentski zbor Hrvatskih studija.

Prosvjed u kojem je sudjelovalo više od stotinu ljudi nije utjecao na odluku Senata koji je velikom većinom glasovao za to da Hrvatski studiji postanu odjel.

Sastanak voditelja Hrvatskih studija i studenata završio je vrlo ratoborno s obje strane, najavom prosvjeda studenata, ali i prozivanjem Studentskog zbora Hrvatskih studija za nedovoljnu aktivnost oko ovih pitanja.

Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučit će, dakle, o pravnom statusu Hrvatskih studija, a dotada su mogući i prosvjedi studenata. Studenti su na društvenim mrežama već napravili peticiju kako bi Hrvatski studiji dobili status fakulteta koji, prema njihovom mišljenju, zaslužuju.

Studenti će moći mjesečno zarađivati do 5050 kuna, a da se njihove plaće ne oporezuju. Zakonodavci su ovaj novi način obračunavanja poreza nazvali „greškom u komunikaciji“. 

Novi pravilnik o porezu na dohodak kojim se oporezuje zarada studenata u iznosu većem od 15 000 kuna odjeknuo je društvenim mrežama, a studenti su se u rekordnom roku počeli buniti. Osnovane su stranice koje potiču na izmjenu zakona, a u tijeku je i organiziranje prosvjeda.

U borbi protiv diskriminacije Donalda Trumpa posebno su se istakli studenti koji što razgovorom, što prosvjedima, a što nošenjem sigurnica pružaju podršku kolegama pripadnicima ugroženih manjina.

Ugrožavanje radničkih prava dovelo je petinu mladih u rizik od siromaštva. Stoga, inicijativa udruga i sindikata dotičnu populaciju želi potaknuti na borbu za promjene.

– Dogovorili smo sve izmjene s ministrom i on je prihvatio naše zahtjeve. Prospavale smo pet noći na betonu i nije bilo baš ugodno. Kiša nas je smočila i po nekoliko puta, ali uspjele smo sve to osušiti i izdržati.

Znanje je moć, sve dok političari ne počnu koristiti moć za promociju neznanja. Jučer je prepun Trg bana Jelačića podržao reformi i dao do znanja da su Hrvatskoj potrebe promjene na bolje. Kurikularna reforma ima mjesta za napredak, stoga se više ne smiju odvijati politička prepucavanja, već je potrebno reagirati na društvene probleme i iskorijeniti ih.