LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Umro Ludwig van Beethoven

„Tisuće zvukova buke i oluje nalazilo se u meni dok ih nisam uglazbio na papiru."

„Tisuće zvukova buke i oluje nalazilo se u meni dok ih nisam uglazbio na papiru."

Ludwig van Beethoven, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, rođen je 16. prosinca 1977. godine u Bonnu.

Potječe iz glazbene obitelji, čije podrijetlo vodi iz flamanskog grada Mechelena. Umetak  van” u njegovom prezimenu ne označava vlastelinski položaj, već ukazuje na mjesno podrijetlo.

Budući da mu je otac bio glazbenik, mladog je Ludwiga od ranog djetinjstva podučavao glazbi želeći od njega stvoriti novog Mozarta. Opsjednut tom idejom, otac ga je često tjerao da ustaje noću i vježba svirati glasovir i violinu. Prije svoje dvanaeste godine Beethoven je imao jedno objavljeno skladateljsko djelo, a s četrnaest godina zaposlio se kao orguljaš na dvoru u Kölnu. Ludwigov otac odao se piću, stoga je mladi Ludwig, kao najstariji sin, preuzeo ulogu hranitelja obitelji.

Sa sedamnaest godina Beethoven odlazi u Beč, prijestolnicu tadašnje europske glazbene scene, ali se nakon samo dva tjedna morao vratiti u Bonn jer mu je majka bila na samrti. U Bonnu 1789. upisuje studij na kojem se zanosio idejama Francuske revolucije koje je prožeo u svojim kasnijim djelima, naročito u operi Fidelio.

Nakon pet godina ponovo odlazi u Beč, gdje se školuje kod poznatih glazbenika Haydna, Albrechtsbergera i Salierija.

Stvarao je sasvim novu glazbu, neuobičajenu za njegovo doba, zbog čega je vrlo brzo postao poznat i stekao naklonost publike.

S 29 godina Beethoven počinje raditi na svojoj Prvoj simfoniji, i završava je slijedeće godine Praizvedba je održana 2. travnja 1799. godine i bila je vrlo uspješna.

Nedugo zatim počeo je primjećivati prve znakove ortoskleroze – bolesti unutarnjeg uha koja s vremenom progresira i vodi prema potpunom gubitku sluha. Iako je morao odustati od dirigiranja i izvođenja koncerata, nije odustao od skladateljske karijere. Povukao se u osamu, sve je više vremena provodio u prirodi u kojoj je pronalazio nadahnuće. Pomalo nagluh, skladao je još dvije simfonije. Treća simfonija postigla je velik uspjeh. Simfonija je bila posvećena Napoleonu I. Bonaparteu i prvobitno se nazivala Sinfonia grande, intitolata Bonaparte, ali kad je Beethoven saznao da se Napoleon okrunio za francuskog cara i odbacio svoje republikanske ideje, pobjesnio je i preimenovao je u Herojsku simfoniju, komponiranu u slavlje jednog velikog čovjeka (poznata još kao i Eroica).

Uslijedilo je razdoblje intenzivnog skladanja. Njegova Peta simfonija često se naziva i simfonijom sudbine jer je nastala u teškom razdoblju Beethovenova života. Izvedena je 22. prosinca 1808. godine zajedno sa Šestom simfonijom i Četvrtim koncertom za glasovir. Sam Beethoven svoju je Šestu simfoniju (Pastorale) označio kao „višim izrazom nadahnuća od slikarstva".

Poslije smrti svojeg brata, 1815. godine, k sebi uzima njegova sina Karla. Beethoven se od početka nije dobro slagao s mladim Karlom te ga je svojim pretjeranim moralnim opredjeljenjima stavio pod veliki pritisak, zbog čega je Karlo pokušao počiniti samoubojstvo. Ovaj pokušaj samoubojstva (u to vrijeme pokušaj samoubojstva smatrao se kaznenim djelom) imao je veliki utjecaj na Beethovena. Opterećen privatnim problemima, 1822. godine Beethoven piše djelo Missa Solemnis.

Godinu dana kasnije Beethoven završava svoju Devetu simfoniju, u čijem posljednjem stavku uvodi i riječi, stihove Friedricha Schillera iz Ode radosti.

Beethoven note
 
Orginalni notni zapis Devete simfonije. FOTO: Wikimedia
 

Zanimljiva je priča vezana uz Beethovena i njegovo najpoznatije djelo, kratku skladbu za klavir Za Elizu. Naime Beethoven je gajio osjećaje za svoju učenicu Therese Malfatti, te ju je odlučio zaprositi. Theresin otac je jednom prilikom organizirao večeru u svojoj kući na koju je pozvao i Beethovena. Beethoven je odlučio iskoristiti tu prigodu pa je napisao skladbu koju je namjeravao odsvirati na večeri te iza nje zaprositi Therese.  

No zbog prevelikog pritiska i nervoze, Beethoven se na večeri toliko napio da nije bio u stanju niti odsvirati skladbu niti zaprositi Therese. Vrlo nečitkim rukopisom iznad nota napisao je posvetu „Za Theresu“, te joj isti notni zapis skladbe poklonio. Naslov su navodno izdavači greškom protumačili kao „Za Elizu“ pa je ta greška ostala u uporabi i danas.

Beethoven je umro na današnji dan, 26. ožujka 1827. godine, od bolesti jetre, a ispratilo ga je više od trideset tisuća ljudi.

FOTO: THE GUARDIAN