FOTO: „Puno kiše, visoke cijene i povremeno gladovanje – ali definitivno se isplati“
Student PMF-a Zoran Šargač proveo je četiri mjeseca na razmjeni u Bergenu, a s nama je podijelio „muke po prijavi” te dojmove o samoj razmjeni i dalekoj Norveškoj.
Student PMF-a Zoran Šargač proveo je četiri mjeseca na razmjeni u Bergenu, a s nama je podijelio „muke po prijavi” te dojmove o samoj razmjeni i dalekoj Norveškoj.
Razmišljate li o odlasku na razmjenu studenata, prema iskustvu našega sugovornika, Norveška je jedna od najljepših lokacija, posebno ako ste ljubitelj prirode. Zoran Šargač student je Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ove je godine od ožujka do srpnja boravio na razmjeni u Bergenu u sklopu programa Erasmus+ stručne prakse, a otkrio nam je kako je tekao proces prijave, jesu li stipendije za Erasmus u Norveškoj dovoljno visoke te još neke pojedinosti o životu i studiranju u ovoj predivnoj skandinavskoj zemlji.
Proces prijave i stipendija
Tko se god prijavljivao za Erasmus, vrlo dobro zna koliko je to zamoran i stresan proces prilikom kojega vam ni jedan detalj ne smije promaknuti.
– O da, ima puno papirologije i ona je najvažniji semgent prijave. Sam proces prijave nije toliko kompliciran ako se dobro prouče protokoli i papirologija prije samog natječaja. Bez pravilno/potpuno ispunjene papirologije prijave se uopće ne razmatraju. – rekao je Zoran.
Sve se informacije o Erasmus+ stručnoj praksi nalaze na službenim stranicama, a natječaj se obično raspisuje jedanput godišnje u dva kruga: prvi krug u lipnju za studente koji žele na praksu iste godine kad je natječaj raspisan te drugi krug najesen, obično u listopadu, za studente koji žele na praksu sljedeće godine Svi su potrebni dokumenti navedeni na stranici, no podosta toga student samostalno pronalazi i dogovara.
– Prije prijave student sam mora naći praksu u nekoj državi, na faksu, institutu ili nekoj sličnoj instituciji koja ima znanstveno osoblje, u dogovoru s budućim mentorom. Nakon što pronađe praksu te mu je budući mentor potvrdi, šalje mentoru u stranoj zemlji obrazac koji ispunjavaju tri strane: sam student, mentor u stranoj zemlji i njegova institucija te fakultet na kojem je student u Hrvatskoj. Uz ovaj najvažniji dokument potrebni su i razni drugi, poput motivacijskog pisma, potvrda o znanju stranoga jezika koji je radni jezik za praksu (ovisno o državi), potvrda o osiguranju, potvrda o upisu s prijepisom ocjena i slično. –
Kad je riječ o stipendiji, tu se stvari još malo zakompliciraju jer Erasmus ima osigurane određene količine financijskih sredstava za stipendiranje studenata. Stipendije se dijele dok se ta sredstva ne potroše. Kako stižu prijave, studenti koji su prihvaćeni dobivaju ih po principu tko prvi, njegova djevojka. Tko je prije podnio prijavu ima veće šanse dobiti stipendiju. Ako se sredstva potroše, a prihvaćeni ste za praksu, možete ići, ali o vlastitom trošku. Zato je važno prije same prijave imati sve sređeno i ispunjeno kako biste si povećali šanse da dobijete stipendiju.
– A kad prođeš na natječaju, gle čuda, čeka te još papirologije! Treba se dobro oboružati strpljenjem. – savjetuje Zoran.
Također, iznos naknade ovisi o državi u koju student odlazi na razmjenu (postoje tri kategorije). Za studentsku razmjenu u Bergenu (i Norvešku općenito), prema Zoranovu iskustvu, stipendija nije dovoljna. Ona pokriva otprilike dvije trećine životnih troškova, a ostatak morate financirati sami.
Nakon papirologije – napokon Norveška
Bergen, grad na jugozapadnoj obali Norveške, drugi po veličini iza Osla, savršen je za ljubitelje kišovitoga vremena jer ondje će vam kišobran i/ili kabanica trebati gotovo svaki dan. Ako zanemarimo kišu, grad i njegova okolica prepuni su prirodnih ljepota pa tako i vrlo zanimljivi za biološka istraživanja. Zoranova praksa bila je dio velikog projekta koji istražuje oganizme s dna najvećeg fjorda na svijetu koji se nalazi u Norveškoj, Sognefjorda.
– Išao sam na teren gdje sam skupio uzorke dubokomorskih pasa na kojima se nalaze parazitski rakovi. Te rakove smo žive uzeli s morskih pasa te ih donijeli u laboratorij, gdje sam dalje bio zadužen za eksperiment s njima. Gledao sam razvoj ovih životinja, proučavao i bilježio njihove stadije. – otkrio je.
Ujedno je ovo terensko petodnevno putovanje izdvojio kao najbolji dio čitave razmjene, što zbog istraživanja, što zbog prekrasnog vremena:
– Pet dana bez kiše velika je rijetkost za Bergen i njegovu okolicu. –
Slobodnoga vremena nije mu nedostajalo, kao ni prirodnih i kulturnih znamenitosti, no financije su mu bile podosta velik problem jer je Norveška jedna od najskupljih država u Europi.
– Ima mnogo prirodnih ljepota i oko samog Bergena, a pogotovo po cijeloj Norveškoj. Za jednoga planinara poput mene i ovisnika o prirodi, apsolutno savršenstvo. Fjordovi su zbilja očaravajući, a ako se jako pazi na financije, moguće je otputovati na bliže lokacije. Prijevoz u Norveškoj užasno je skup. –
Osim prirodnih ljepota, vrlo su ga se dojmili stil života Norvežana i uređenost same države. Istaknuo je kako su Norvežani vrlo opušteni i puni povjerenja prema svima:
– Ravnopravnost je na maksimumu. Svi su jednaki. Plaće su podjednake za sve, a i sama država prošle je godine proglašena državom s najsretnijim ljudima u Europi. –
Ako razmišljate o Erasmusu u Norveškoj, Zoran poručuje:
– Pripremite se na puno kiše i visoke cijene te povremeno gladovanje. Ali Norveška je divna zemlja i definitivno se isplati posjetiti ju jer ima jednu od najljepših kultura te prekrasne prirodne ljepote. –
