Znate li koji je svetac zaštitnik Interneta?
Iako se možda to čini čudnim, s obzirom na to da je ovaj svetac zemljom hodao u 7. stoljeću, razlog leži u njegovu najvećem djelu, ali i svim doprinosima u polju znanja.
Iako se možda to čini čudnim, s obzirom na to da je ovaj svetac zemljom hodao u 7. stoljeću, razlog leži u njegovu najvećem djelu, ali i svim doprinosima u polju znanja.
Na posebnoj ceremoniji održanoj 1997. godine, papa Ivan Pavao II proglasio je Izidora Seviljskog, seviljskog biskupa i posljednjeg antičkog kršćanskog filozofa, zaštitnikom Interneta.
Iako se možda to čini čudnim, s obzirom na to da je ovaj svetac zemljom hodao u 7. stoljeću, razlog leži u njegovu najvećem djelu, ali i svim doprinosima u polju znanja.
Izidor je rođen u Sevilli, španjolskom gradiću i središtu Andaluzije. S obziromna to da su mu roditelji umrli dosta rano, brigu o njemu preuzeo je stariji brat koji je imao rigorozne odgojne i obrazovne mjere.
Iako mu je brat pružio široku naobrazbu, u Izidoru se razvio prkos jer nije mogao pratiti tempo koji mu brat zadaje. Tako je Izidor napustio dom, no na putu je shvatio kako se mora truditi jer će mu napor na kraju rezultirati nečime pozitivnim.
Po dolasku, brat ga je zatvorio u kuću te nije smio izaći iz nje dok ne završi program obrazovanja. Po završetku obrazovanja Izidor se zaredio, a u tridesetoj godini nasljedio je brata na poziciji biskupa. Svoje slobodno vrijeme provodio je iščitavajući mnoge antičke i tadašnje pisce te je uskoro postao i pravi ekspert stare grčko-rimske kulture. Bibliju je proučavao svakodnevno i to po prijevodu dalmatinskog svećenika, svetoga Jeronima. Tijekom biskupske službe bio je na glasu kao čovjek široka znanja i izvrsne retorike. Potrudio se da škola u Sevilli napreduje, tako da je ona postala najuglednija obrazovna institucija u Španjolskoj.
Njegovo kapitalno djelo ujedno je i razlog zašto je Ivan Pavao II. upravo njega izabrao za zaštitnika Interneta. Naime, Etymologiae, najveća enciklopedija znanja toga doba, sve do 16. stoljeća služila je kao udžbenik u školama. Enciklopedija sintetizira mnoga znanja koja je Izidor smatrao relevantnima pa se tako u njoj mogu naći sveukupno 20 knjiga: o gramatici, retorici, dijalektici, medicini, jeziku, vokabularu, čovjeku, svijetu, astronomiji, povijesti, politici, filozofiji, prirodi, Bogu, svecima... U njoj je citirano sveukupno 154 autora iz antike i tadašnjeg vremena, koji su bili kršćani, ali i pogani, što je dokazalo kako je Izidor promatrao tijekom svog obrazovanja široki spektar različitih mišljenja.
Zbog svoga opsega, enciklopedija je uspoređena s današnjim Internetom koji vrvi različitim znanjem iz kojega ljudi mogu svašta naučiti. No, osim toga velebnoga djela, Izidor je bio veliki pokrovitelj obrazovanja te je naredio osnivanje mnogih sjemeništa kako bi ubrzao proces širenja znanja kroz različite mase. Poticao je učenje i razvoj prava te medicine, promovirao je aristotelovsku filozofiju i isticao važnost učenja jezika. Imao je bogatu biblioteku te je uvijek bio privrženim knjižnicama.
Izidor je zadužio sve daljnje istraživače jer je uspio na jednom mjestu skupiti brojne dokumente i knjige koje dotada nisu bile toliko tiskane kao u današnjem obliku.
