Životinje koje mrze (svoje) muškarce
Tko sve ubija svoje mužjake nakon parenja?
Tko sve ubija svoje mužjake nakon parenja?
Ovaj teži oblik feminizma, odnosno mržnja prema muškarcima, nije karakterna crta samo velikih feministkinja, već se može pronaći u više vrsta životinjskog svijeta.
Komodski varan ili zmaj, odnosno njihove bolje polovice, razvile su mogućnost razmnožavanja bez muškog partnera, takozvanu, aseksualnu reprodukciju. Komodski je zmaj inače najveća živuća vrsta guštera te je jedna od 70 vrsta kralježnjaka koji su u mogućnosti razmnožavati se na taj način.
Jedan od primjeraka je Flora iz Chester zoološkog vrta u Londonu koja je sama razvila 11 jajašaca iako nikada nije upoznala muškog varana.
Bonobo majmuni (patuljaste čimpanze) žive u grupacijama do 100 pripadnika, no prihvaćanje u grupu ne ide preko najsnažnijeg bonobo majmuna, već se zavodi najznačajnija ženka unutar te grupe te je nova pripadnica mora zadovoljavati i uređivati.
Ženke južnih glatkih kitova tijekom parenja izmjenjuju čak i do šest različitih partnera, a biraju ih prema veličini reproduktivnih organa. Također, nakon parenja odlaze te same podižu potomka.
Crna se udovica u vrijeme parenja ne mora brinuti što će jesti jer upravo nakon što muški pauk obavi posao, postaje njezina hrana.
Znanstvenica Christine Huffard proučavala je hobotnice te uočila kako je nakon parenja ženka ugušila mužjaka sa svoja tri kraka.
Škorpionke su slične kao i crne udovice te hobotnice, nakon zavođenja i parenja vrijeme parenja završava večeranjem mužjaka.
Ženke morskih konjica ne ubijaju svoje mužjake, već s njima provode cijeli život. No, posao trudnoće ostavljaju mužjacima koji mogu rađati potomke čak i do 12 sati.
Mravima smrt nije osigurana, no nakon što su se parili s maticom postoji mogućnost da će umrijeti. Ali, upravo im je parenje i jedini razlog postojanja.
Mužjak skakajućeg pauka najprije mora zavesti ženku, ali postoji mogućnost da od parenja neće biti ništa. Ako se ženki ne svidi zavođenje, ubije ga i pojede.
Za bogomoljke je poznato da pojedu partnerovu glavu nakon parenja, no nekada ih i cijele pojedu jer im dobra ishrana pomaže u stvaranju potomaka.
Haplophryne mollis, u nekim enciklopedijama imenovane kao Reganove udičarke, osim što su veće, također su životno važne za mužjake. Oni se moraju uhvatiti za ženke te ih opskrbljivati spermom. No, ukoliko ne pronađu dovoljno snažnu ženku na koju se mogu uhvatiti, umiru.
U vrijeme parenja sve se vrti oko ženka pingvina. Mužjaci se moraju zadovoljavajuće glasati te izgraditi udobna gnijezda, a zatim ženke biraju s kojim će se mužjakom pariti. Nakon što izlegnu jaje odlaze na plivanje dugo čak dva mjeseca dok se muškarci brinu za gnijezdo.
Slično kao i mravi, mužjaci pčela imaju jednu glavnu funkciju, a to je razmnožavanje s maticom. Nakon parenja postoji mogućnost da im eksplodira penis i ubije ih, no ukoliko neželjeno samoubojstvo ne uspije, pčele ga izbacuju iz kolonije.