Zavodnica i špijunka – tko je zapravo bila Mata Hari?

Na portalu Studentski.hr petkom će se iznositi zabavne činjenice u sklopu serije članaka pod nazivom Petak za znatiželjne, a ovoga je petka tema intrigantna Mata Hari.

Prije nego što je postala Mata Hari, ona je bila  Margaretha Geertruida Zelle. Rođena Nizozemka od oca trgovca šeširima, koji se kasnije obogatio petrolejskom industrijom te majke koja se oko 15 godine života naše protagonistice razboljela i nedugo nakon toga umrla.

S 19 godina uplivala je u svoju prvu i zadnju bračnu luku koja nije imala sretan završetak. Par je živio na Dalekom istoku, u Javi i Sumatri jer joj je suprug bio član nizozemske kolonijalne vojske. Od dvoje djece koju je rodila, sin joj je pretrpio trovanje od kojeg je preminuo. Nedugo nakon toga Mata Hari izaći će iz ovog nezdravog i nasilnog braka te će se vratiti u Europu, točnije Pariz.

Kako je nastao lik Mata Hari?

Egzotičnog izgleda, visoka, atraktivna i talentirana plesačica bila je svjesna svojih atributa. Pozirala je fotografima i plesala u cirkusu, a upravo će ju taj egzotičan izgled ponukati da stvori lik Mate Hari. Osmislila je brojne priče o svom podrijetlu ponajviše koristeći znanje koje je prikupila za vrijeme života u Aziji, iako je bila čistokrvna Nizozemka.

Samo ime koje ja odabrala, s malezijskog se prevodi kao oko dana. Njezino prisustvo krasilo je mnoge plesne dvorane diljem Europe i njezinih prijestolnica. Karijera koju je odabrala nije potrajala, te se Mata Hari okrenula pružanju seksualnih usluga kao osnovnoj zaradi. Za to vrijeme u Europi se dižu tenzije i Prvi svjetski rat je iza ugla. Njezini ljubavnici bili su, između ostalih, i njemački časnici, dok joj putovanja ratnom Europom nisu predstavljala problem zbog neutralnosti Nizozemske čija je bila građanka. To je privuklo pažnju sila Antante.

Špijunka ili ne?

No, do njemačkog dvora nije stigla. Putem je upoznala njemačkog atašea s kojim je podijelila pojedine tračeve u nadi da će ga tako namamiti da ju podari korisnim informacijama koje bi mogla predati Francuzima. Njemu je to bilo sumnjivo i koristeći već dešifrirane kodove poslao je poruku ka Berlinu. U poruci je stajalo kako je ona njemačka špijunka, što je u danom trenutku čini duplom špijunkom za dvije različite strane. Prema planu tu su informaciju presreli Francuzi te je takozvana H-21 postala metom.

Kasnije je priznala kako je od njemačkog diplomata primila 20 000 franaka, no u njezinim očima to je bila kompenzacija za izgubljenu garderobu na jednom od putovanja. Tvrdila je kako je ostala vjerna Francuskoj.

Suđenje i mistične okolnosti

Nakon rata nije bilo neobično za ratne gubitke kriviti špijune, one prave i one za koje se mislilo da su pravi. Mata Hari našla se među okrivljenima. Tumačili su kako je novac koji je primila za seksualne usluge zapravo novac za špijunažu. Presuda joj u konačnici nije išla na korist. U 41 godini spremna je stala pred streljački vod koji se sastojao od 12 francuskih vojnika. Navodno je došla obučena specifično za ovu priliku. Ubijena je 15. listopada te njezino tijelo nije preuzeto od strane obitelji zbog čega je korišteno za medicinska istraživanja.

100 godina nakon pogubljenja dokumenti vezani uz Mata Hari deklasificirani su. Ono što je u njima stajalo priziva na njezinu nevinost, no što se zapravo dogodilo i je li Mata Hari uistinu bila špijunka, upitno je hoćemo li ikada saznati.