Zatipci, č i ć, nesuvisle rečenice – što lektori ne vole vidjeti kada ispravljaju tekstove?

Nekima je pisanje prava muka, pa čak i oni koji često pišu ponekad pomno razmišljaju koliko su spretno iskoristili neku gramatičku ili stilsku formu. Nasreću, u pomoć im mogu priskočiti pravi jezični znalci – lektori. 

Premda je učenje hrvatskog jezika sastavni dio osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, mnogim studentima pravopis i dalje zadaje glavobolju. Lektorice Studentskog.hr Marta i Božana progovorile su o čestim pogreškama u pisanju i dale pokoji savjet.
 

Zatipci, gramatika i rečenice bez smisla

U pisanju, posebice većih tekstova, nije neobično da se prikrade poneki zatipak, popularno zvan tipfeler. Obje lektorice složile su se kako su zatipci među najčešćim greškama, a na tome možemo zahvaliti procesu koji se u psihologiji naziva generalizacija. To nam omogućava da razumijemo pročitano unatoč netočnom redoslijedu slova u riječi ili rečenici.

Od frustrirajućih grešaka Božana ističe upravo zatipke jer ih uvijek predvidi:

– Ponekad se ne vratim ponovno preći tekst, a u prvom čitanju zbog samog izgleda riječi uspijem pročitati kako je točno.

Naravno, nisu oni jedina učestala greška. Lektori se često susreću i s ispravljanjem spojnice i crtice, nepotrebnog kurziva ili navodnika, pogrešne upotrebe č i ć, refleksa jata, a nisu im strane ni greške u sintaksi. Kad je sintaksa u pitanju, osobito kod dužih rečenica, njihov posao dobiva zanimljiv zaplet.

– Ponekad dobijemo rečenice koje nemaju nikakva smisla, onda se malo igramo detektiva i pokušavamo shvatiti što je pisac htio reći. – objašnjava nam Marta.

Za nju ne postoji nešto osobito frustrirajuće kod ispravljanja teksta, no priznaje kako ipak postoji ono što manje voli vidjeti:

– Ne volim vidjeti neke pogreške poput nerazlikovanja koji i kojeg, 80-te umjesto 80-e, korištenje akuzativnog oblika kćer na mjestu gdje bi trebao biti nominativ i slično. Sve su to pogreške na koje nas upozoravaju još od osnovne škole, ali ih mnogi nikada nisu naučili ili ih s vremenom zaborave. 

Također, među učestalijim greškama možemo pronaći nerazlikovanje riječi sljedeći i slijedeći od kojih je sljedeći pridjev, dok je slijedeći glagolski prilog. Često se jave i problemi s pisanjem s i sa, a bolje ne prolazi ni pisanje datuma. Jednako je važno da rečenice budu smisleno napisane, na što nam je pažnju skrenula Božana:

– Prilikom pisanja pažnju treba obratiti na stil kojim se piše i tako prilagoditi sam izričaj. Smatram da je najbitniji dojam čitatelja o tekstu i ako je tekst napisan sa greškama, teško je razumljiv. Pa tako ako je tekst pisan isprekidanim rečenicama ili ako su one poredane bez redoslijeda sam tekst gubi smisao jer ga je teško za razumjeti.

Mali trikovi jezičnih znalaca

Ako vam pisanje nije jača strana, postoji rješenje. Lektorice su, osim na alate za pomoć, skrenule pažnju na osobni razvoj.

– Definitivno najbolji savjet za lakše savladavanje pogrešaka je rad na problemu. Ukoliko uvidite da imate problem sa pisanjem, tj. deklinacijom, stranih riječi ili kratica potrebno je pronaći upute u rječniku Hrvatskog pravopisa te ih početi primjenjivati i tako vježbom savladati pogreške. – govori Božana.

Moguće je, primjerice, informirati se na internetskoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji ima online izdanja pravopisa i gramatike, a koristan je i Hrvatski jezični portal, koji je ujedno vrlo jednostavan za korištenje. Također, nije loše posegnuti za korisničkim sučeljem aplikacije za računalnu provjeru pravopisa, zvanog ispravi.me.

– Na našem portalu lektori često objavljuju različite korisne savjete. Imamo seriju članaka Lektorske kronike u kojima smo mnogo pisali o jeziku, a i proteklih 10-ak mjeseci svaki tjedan objavljujemo novi video u sklopu serije Klik za jezik. To je projekt na koji sam osobno jako ponosna jer sam u njemu od samog početka i vjerujem da mnogima može biti vrlo koristan. – kazala je Marta.

Lektorice kažu da ne postoje brzi trikovi za svladavanje jezika, no ustrajnost i rad na nedostacima urodit će plodom. Marta nas podsjeća na ono što smo učili u školi i kako upravo to možemo koristiti kao šalabahter za bolje izražavanje:

– Primjerice, ako je postalo od k ili c, uvijek će biti č, pa tako imamo oblak-oblačić i pisac-piščev, a ako je postalo od t, onda će biti ć, npr. list-lišće. Isto tako, znamo da se promjenom glagolskog vida često mijenja i refleks jata, a da je slog u glagolima koji u osnovi imaju mjera, mjesto i sjesti slog uvijek kratak. Zato znamo da je svršeni oblik glagola dospijevati dospjeti, a ne *dospijeti te da se piše izmjeriti, nasjesti i premjestiti.